Još do prije nekoliko godina, pojam „dugovječnost“ zvučao je kao znanstveno-futuristička tema. Danas, zahvaljujući entuzijastima koji su spremni istupiti iz zone komfora i na domaćem terenu potaknuti ozbiljnu raspravu, longevity – kao pokret i multidisciplinarno područje – sve više postaje sastavni dio i hrvatskog javnog diskursa o zdravlju. Među njima je i Jeannette Gjurić, osnivačica i organizatorica hrvatskog longevity simpozija.
Nakon vrlo uspješnog prvog izdanja, ove godine održava se 2. hrvatski longevity simpozij, a Jeannette je za After5.hr ekskluzivno podijelila što nas sve očekuje, koji su ciljevi simpozija i kako izgleda njezin osobni pogled na budućnost zdravog, dugog života.
Longevity kao kruna karijere
„Tema longevitya se nekako nametnula sama od sebe u mojoj karijeri, a mogu slobodno reći da je to i njezina kruna, strast i zadovoljstvo“, objašnjava Jeannette. Njezina osobna priča otkrivanja ove teme počela je spontano: najprije u krugu poznanika, a zatim sve hrabrije u širem javnom prostoru, s jasnim ciljem: približiti znanstvene, ali primjenjive spoznaje domaćoj publici.
Prvi longevity simpozij u Hrvatskoj, održan prošle godine, bio je pravi izazov. „Nisam znala kakav će biti odaziv i interes“, kaže, no trud se isplatio: „Danas vidim da se o longevityu sve više raspravlja, ne samo u zdravstvenim i wellness krugovima, već i među stručnjacima komplementarnih profesija – od nutricionista do biokemičara i kineziologa.“
Što nas očekuje na drugom simpoziju?
Ove godine program simpozija ide korak dalje, kako tematski, tako i organizacijski. U Zagreb stižu neka od najzvučnijih imena iz svijeta mitohondrijske medicine i napredne dijagnostike. „Posebno me fascinira uloga mitohondrija u procesu starenja pa će ove godine jedan blok predavanja biti posvećen upravo toj temi“, otkriva Jeannette.
Među gostima su profesorica Brigitte Koenig, znanstvenica koja je razvila mitohondrijske testove, predstavnici uglednog njemačkog Ganzimmun instituta te mlada NASA-ina znanstvenica Samantha Jones koja istražuje utjecaj svemirskih uvjeta na mišićni sustav. Na pozornici će se naći i hrvatski znanstvenik Jan Homolak, koji trenutno djeluje u Tübingenu, te profesor Žarković s Instituta Ruđer Bošković, poznat po svojem radu na oksidativnom stresu.
Ključne teme: od mitohondrija do prehrane
Simpozij donosi niz tema koje pokrivaju široki spektar longevity pristupa, od znanstvenih do praktičnih. Govorit će se o regeneraciji mitohondrija, testovima biološke dobi, mišićnoj masi kao prediktoru zdravlja, važnosti sna i pravilne prehrane, ali i sve većem utjecaju psiholoških faktora i individualizirane suplementacije.
„Ne radi se samo o infuzijskim koktelima za oporavak nakon napornog tjedna“, ističe Gjurić i nastavlja: „Longevity je sveobuhvatan pristup koji uključuje dijagnostiku, praćenje i ciljanje ključnih bioloških procesa. Ponekad je dovoljno uvesti jednostavne navike, a tek kasnije ih nadograđivati sofisticiranijim metodama.“
Inovacije koje već danas možemo koristiti
Jedan od inovativnijih pristupa koji posebno fascinira organizatoricu je tzv. intervalni hipoksijski trening putem uređaja Mitovit – tehnologija koja simulira uvjete povišenih nadmorskih visina i potiče regeneraciju stanica. Nadalje, u fokusu je i napredna suplementacija, razvijena tako da poboljšava bioraspoloživost aktivnih sastojaka, kao i brojni testovi koji pomažu detektirati ubrzane procese starenja prije nego što postanu vidljivi.
Jeannette napominje kako su arapske zemlje trenutačno među najaktivnijima kada je riječ o ulaganju u longevity industriju; od istraživačkih centara do praktičnih primjena i edukacija. „Oni su nevjerojatno posvećeni ovoj temi. I sama pratim europske kongrese, ali količina informacija i inovacija koja svakodnevno dolazi je ogromna – ponekad bih voljela da dan traje 30 sati.“
Kome je simpozij namijenjen?
Za razliku od raznih well-being evenata koji se često obraćaju širokoj publici, longevity simpozij prvenstveno je namijenjen stručnjacima koji žele produbiti znanja i razvijati interdisciplinarnu suradnju. „To su liječnici, farmaceuti, psiholozi, nutricionisti, kineziolozi… svi koji žele učiti i sudjelovati u stvaranju zdravijeg društva“, kaže Gjurić.
Ipak, poruka simpozija nije elitistička – naprotiv. Jedan od glavnih ciljeva je povezati znanost s praksom, a praksu s realnim životom. Dugovječnost nije rezervirana za laboratorije; to je koncept koji već sada može (i trebao bi) zaživjeti u našim svakodnevnim navikama.
Što nas čeka sutra?
Na pitanje o budućnosti industrije dugovječnosti, Jeannette odgovara bez zadrške: „Vidim eksponencijalni rast. Bit će važno ostati kritičan, pratiti znanstvene dokaze i znati razlikovati trendove od stvarne koristi.“ Upravo iz te ideje nastao je i njezin Koncept 5 elemenata, pristup koji povezuje znanje, praksu i osobni rast.
U svijetu koji sve više stari i u kojem su razlike između kalendarske i biološke dobi sve uočljivije, longevity nije samo tema za liječnike i znanstvenike. To je pokret koji poziva sve nas da preispitamo kako živimo danas, kako želimo živjeti sutra i koliko toga možemo promijeniti već sada.
Ako želite saznati više o mitohondrijima, testovima biološke dobi, regenerativnoj medicini i praktičnim koracima prema zdravijem, dužem životu, možda je baš 2. hrvatski longevity simpozij vaš ulaz u svijet budućnosti zdravlja. Više o simpoziju doznajte na službenoj web stranici.
FOTOGRAFIJE: Pexels
