U moru savjeta za mršavljenje koje nudi internet, teško je razlikovati one korisne od potpuno beskorisnih – keto dijeta, dijeta 10% i bolnička dijeta samo su neke od najčešće pretraživanih. No, što se krije iza tih popularnih naziva, kakav učinak imaju na naše zdravlje i jesu li zaista održive? Pitali smo magistra nutricionizma Luku Batura, koji jasno upozorava: “Ako vam dijeta obećava gubitak 10 kilograma u 10 dana uz konzumaciju samo juhe od kupusa ili ‘čarobnog napitka’, bolje je uložiti novac u kvalitetne tenisice za šetnju ili trčanje.” Luka nam je pojasnio što zaista znači učinkovita dijeta i podijelio svoje stručno mišljenje o trendovima koji se često nalaze na vrhu Googleovih rezultata.
Na temu raznih dijeta, Batur se pokazao kao izvrstan sugovornik, s obzirom na to da svoja stajališta o prehrani temelji isključivo na relevantnim znanstvenim podacima. Jasno ističe kako osobna iskustva u prehrani često služe kao plodno tlo za širenje iskrivljenih informacija, što dodatno naglašava važnost edukacije. U svom radu s klijentima izbjegava krajnosti, usmjeravajući ih prema kompromisu i postizanju zlatne sredine kao temelja održivog i zdravog načina života.
Luka Batur stručnjak je kojeg je strast za unaprjeđenjem sportske izvedbe, uz izraženu skeptičnost prema prehrambenim dezinformacijama, potaknula na upis nutricionizma na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Njegovi profesionalni interesi usmjereni su prema dijetoterapiji i sportskoj prehrani, a iza sebe ima iskustvo u Kliničkom bolničkom centru Zagreb te u privatnom savjetovalištu za prehranu. Trenutno djeluje kao vanjski suradnik u Affidea poliklinici.
Kako izgleda učinkovita dijeta?
Učinkovita dijeta (ako pod tim mislimo na održiv prehrambeni obrazac), započinje Luka, temelji se na znanstvenim načelima:
- održiv deficit kalorija
- unos svih esencijalnih nutrijenata
- balans između proteina, ugljikohidrata i masti.
Jednom kada su ciljevi redukcije tjelesne mase ostvareni, potrebno je nastaviti se fokusirati na 2. i 3. točku jer deficit više neće biti potreban.
Trendovske dijete, s druge strane, često izbacuju cijele skupine hrane pa tako možemo čuti da su ugljikohidrati “zlo”. Također, nastavlja nutricionist, takve dijete osobu tjeraju i na ekstremne mjere poput posta od 20 sati dnevno dok se pritom intenzivno trenira.
“Prije nego se odlučite za bilo kakvu dijetu, zapitajte se sljedeće: ‘Mogu li i želim li ovako jesti cijeli život?’. Ako je odgovor ‘ne’, vrijeme je za prilagodbu. Ali ne prilagodbu dijete, već prilagodbu cjelokupnih navika. I ne, to ne znači postati robom prehrane. “
Ideja je, pojašnjava Batur, pronaći prehrambeni obrazac koji će odgovarati svakodnevnoj životnoj dinamici pojedinca, zdravstvenom statusu i, u konačnici, preferencijama. Na tom putu i u procesu pronalaska, nutricionist je osoba od značajne pomoći. Upravo smo iz tog razloga zamolili Luku da se osvrne na neke od popularnijih dijeta – kaže nam njihova načela te komentira potencijalne rezultate koje svaka od njih obećava.
Keto dijeta
Ketogena ili keto dijeta, pojašnjava stručnjak, prehrambeni je plan s visokim udjelom masti, umjerenim unosom proteina i vrlo niskim unosom ugljikohidrata, 20-50 g dnevno (inače, u uravnoteženoj prehrani, preporučeni minimum je 130 g dnevno).
“Cilj dijete je prebaciti primarni izvor energije tijela s glukoze na masti, inducirajući metaboličko stanje poznato kao ketoza. Prijelaz u ketozu može izazvati nuspojave poput umora, mučnine i glavobolje. Iako su privremene, postavlja se pitanje je li nam makar i taj mali oblik patnje neophodan za postizanje ciljeva, konkretno mršavljenja. Točan odgovor je – ne”, pojašnjava nutricionist i dodaje kako keto dijeta, kao i svaka druga dijeta, funkcionira zbog jedne osnovne pojave, kalorijskog deficita.
Kao mane keto dijete Batur navodi njezinu lošu izbalansiranost koja će u pravilu ograničiti unos biljnih namirnica, a time i vlakana. Kaže kako nije ni toliko rijedak slučaj da su pojedinci, prateći ovu dijetu, smanjenje kilograma platili povećanjem kolesterola zbog suludo visokog unosa masti:
“Paradoksalno je što se motivirani zdravljem, eksperimentirajući s ovom vrstom prehrane, nehotice predbilježimo za kardiologa, pa čak i gastroenterologa.“
Batur dodaje kako mu je jasno da je keto dijeta svojevrstan odgovor na današnju “carbo-maniju” i vjeruje kako većina sjedilačke populacije može profitirati ograničavanjem ugljikohidrata u prehrani, pogotovo jednostavnih šećera. Međutim, za pojedince koji vode imalo aktivan život, posebno onima koji se bave sportom, i to na nekoj ozbiljnijoj razini, ovu dijetu preporučuje zaobići u širokom luku.
Dijeta 10%
Iako se u dosadašnjem radu susreo s popriličnim brojem dijeta, dijeta 10% Luki je dosad predstavljala nepoznanicu. Kada je vidio o čemu se radi, na prvu mu se činila u redu, no vrlo je brzo došao do zaključka kako se radi o još jednom nizu izmišljenih prefiksa, odnosno u ovom slučaju – sufiksa, 10%. Cilj dijete je reducirati 10% tjelesne mase u tri tjedna, što je u realnim okolnostima često i preambiciozno.
Stručnjak pojašnjava:
“Izračuni oko dozvoljenog unosa kalorija (25 kcal po kg tjelesne mase) i nisu toliko promašeni, no daleko od toga da imaju čvrsto znanstveno uporište i sveopću primjenu u praksi. Ono što nikako nema znanstveno uporište je razdvajanje skupina namirnica po danima. Osim što je nepotrebno, istovremeno je i rizično jer potrebe za esencijalnim nutrijentima moramo zadovoljiti na dnevnoj razini.”
Dijeta 10% način je prehrane kojim se, kaže Batur, predbilježavamo za mnoge nutritivne deficite. Dugoročna održivost ovakve dijete je, u najmanju ruku, upitna pa presuda stručnjaka glasi: zaobići u širokom luku.
Bolnička dijeta
Bolnička dijeta, pojašnjava nutricionist, vrlo je restriktivna: niskokalorična je i obično ograničava unos hrane na 800-1000 kalorija dnevno.
“Takva dijeta nije nutritivno uravnotežena jer joj često nedostaju esencijalni makro i mikronutrijenti te nije preporučljiva ni kratkoročno, a posebno ne za dugoročnu primjenu. Brzi gubitak kilograma koji obećava rezultat je isključivo gubitka vode uslijed pražnjenja glikogenskih zaliha u jetri i mišićima”, objasnio je Batur i dodao kako možemo očekivati i djelomični gubitak masnog tkiva, no isto tako, ako ćemo dane provoditi na nekoliko naranči (što ova dijeta sugerira), neupitan je i gubitak dijela mišićne mase.
Na pojedinim internetskim izvorima, spominje se kako se bolnička dijeta upotrebljava u bolnicama i klinikama prije operativnog zahvata. No, ovakve su tvrdnje, objašnjava stručnjak, iznimno opasne jer mogu insinuirati njezinu opravdanost ako se navodno koristi kao alat u zdravstvenom sustavu.
“S obzirom na iskustvo rada u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, odgovorno tvrdim da je ovakva generalizacija bolničke dijete neistinita. U Republici Hrvatskoj postoji standard za prehranu bolesnika u bolnicama, a ‘dijete’ unutar tog standarda kategorizirane su po dijagnozama. U novije vrijeme, ovisno o vrsti operativnog zahvata, sve se više odbacuje uvriježeno mišljenje o neophodnom postu prije same operacije. Presuda stručnjaka? Koliko god vam se neophodnim činilo odabrati ovu dijetu kako biste ušli u odijelo za posebne prigode ili haljinu koju volite, radije promijenite kompletan stajling”, poručio je Batur.
FOTOGRAFIJE: Pexels, Unsplash, privatno vlasništvo
