Kvaliteta zraka utječe na zdravlje i energiju. Znamo li uopće kakav zrak udišemo?

Prije nego krenemo s detaljnijim objašnjenjima, dobro je znati što kvaliteta zraka uopće podrazumijeva. Za što konkretnije razumijevanje, okrenuli smo se NASA-inoj definiciji, prema kojoj “kvaliteta zraka mjeri koliko je čestica i plinovitih onečišćivača prisutno u zraku”. Čist zrak ključan je za zdrav život, ali prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), gotovo 99% svjetske populacije udiše zrak koji nije u skladu s njihovim smjernicama. Iz NASA-e ističu kako je važno znati što kvaliteta zraka podrazumijeva jer ona utječe na zdravlje, kao i na to koliko dobro možemo svakodnevno funkcionirati.

Council of the European Union kaže da, iako je zrak danas znatno čišći nego prije nekoliko desetljeća, onečišćenje i dalje predstavlja ozbiljan problem. Navode podatke iz 2021. godine, kada je čak 97% stanovnika urbanih područja bilo izloženo koncentracijama finih lebdećih čestica (PM2.5) koje su najopasniji zagađivači zraka. U Europi najveći zagađivači zraka dolaze iz potrošnje energije i poljoprivrede. Zbog toga Europska unija planira do 2050. godine postići “nultu razinu onečišćenja” i trenutno radi na novom skupu pravila koja bi omogućila ostvarenje tog cilja.

Kao glavne onečišćivače, Council of the European Union navodi lebdeće čestice (OM), amonijak, metan, ozon, dušikove okside, sumporove okside te nestabilne organske spojeve koji nisu metan. Svaka od tih tvari, pojašnjavaju, štetna je sama po sebi, no mnoge od njih mogu međusobno reagirati u atmosferi i stvoriti dodatne štetne spojeve. Najopasnijim za ljudsko zdravlje smatraju se lebdeće čestice PM2.5 jer su toliko sitne da mogu prodrijeti duboko u pluća, pa čak i u krvotok, te uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Prašina i pelud mogu se vidjeti golim okom, ali čestice nastale izgaranjem goriva su nevidljive, a istovremeno izuzetno štetne.

Čovjek u prosjeku dnevno udahne između 12 i 15 kg zraka, no uz kisik, u pluća ulaze i nevidljivi zagađivači. Dugotrajna izloženost lošem zraku može uzrokovati respiratorne bolesti poput astme i kronične opstruktivne plućne bolesti, rak pluća, moždani udar i kardiovaskularne bolesti, navodi Council of the European Union. Prema podacima WHO-a, stotine tisuća Europljana svake godine umiru prerano zbog dugotrajne izloženosti štetnim koncentracijama zagađivača u zraku.

Iako se kvaliteta zraka u Europi znatno poboljšala u posljednjim desetljećima, razlike između gradova su i dalje velike. Council of the European Union navodi podatke o najzagađenijim gradovima u 2021. i 2022., među kojima su bil Slavonski Brod, Nowy Sacz i Piotrków Trybunalski (Poljska) i Cremona (Italija). S druge strane, najčišći gradovi u Europi u istoj godini bili su Narva i Tallinn (Estonija), Tammerfors (Finska), Reykjavik (Island), Faro i Funchal (Portugal), Umeå, Uppsala, Norrköping i Stockholm (Švedska). Unatoč poboljšanjima u posljednjim desetljećima, kvaliteta zraka i dalje ostaje veliki izazov za javno zdravlje – pogotovo u urbanim sredinama. Praćenje kvalitete i prilagodba životnih navika ključni su za smanjenje negativnih posljedica na zdravlje.

Kako provjeriti kvalitetu zraka u stvarnom vremenu?

Kao što smo spomenuli, kvaliteta zraka u Hrvatskoj može se pratiti na stranicama Državnog hidrometereološkog zavoda (DMHZ). Prognoza se u Hrvatskoj izrađuje pomoću ATMOSYS modelarskog sustava, koji je prilagođen podacima državne mreže za praćenje kvalitete zraka pod nadzorom DHMZ-a. Sustav omogućuje predviđanje razina onečišćenja zraka i nadopunjuje izmjerene podatke dostupne na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj (Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije). Prognoza obuhvaća trenutni dan i dva naredna dana, a ažurira se svakodnevno. Prikazani su prosjeci dnevnih koncentracija lebdećih čestica PM2.5 i PM10 i NO₂ (dušikov oksid) te maksimalna osmosatna vrijednost za O₃ (prizemni ozon).

Razina kvalitete zraka određuje se prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja temelji granične vrijednosti onečišćujućih tvari na znanstvenim spoznajama o njihovom utjecaju na ljudsko zdravlje. Kvaliteta zraka izražava se skalom od 0 do 10, pri čemu se različitim vrijednostima dodjeljuju kategorije:

0 – Dobro

2 – Prihvatljivo

4 – Umjereno

6 – Loše

8 – Vrlo loše

10 – Izuzetno loše

Kvaliteta zraka u stvarnom vremenu može se pratiti kroz još nekoliko izvora koji pružaju aktualne informacije o stanju zraka. Redovito praćenje ovakvih izvora osigurava informiranost o trenutnoj kvaliteti zraka, nakon čega možemo poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu zdravlja, poput ograničavanja aktivnosti na otvorenom tijekom razdoblja visokog onečišćenja.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ)

DHMZ na svojoj web stranici prikazuje mjerenja kvalitete zraka s postaja Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka. Podaci obuhvaćaju protekla 24 sata i redovito se ažuriraju.

Portal “Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj”

Ovaj službeni portal nudi izmjerene koncentracije onečišćujućih tvari iz državne i lokalnih mreža za praćenje kvalitete zraka. Podaci se prikazuju u realnom vremenu i dostupni su javnosti.

Svjetski indeks kvalitete zraka (World Air Quality Index – WAQI)

Ova globalna platforma pruža vizualne karte onečišćenja zraka u stvarnom vremenu za više od 100 zemalja, uključujući Hrvatsku. Korisnici mogu pregledavati podatke za različite gradove i regije.

Mobilne aplikacije

Postoje aplikacije poput AirVisual i Plume Labs koje nude informacije o kvaliteti zraka u stvarnom vremenu. Ove aplikacije koriste podatke iz različitih izvora, uključujući lokalne mreže i globalne indekse te omogućuju korisnicima praćenje kvalitete zraka na njihovoj lokaciji.

Kako se zaštititi kada je kvaliteta zraka loša?

Svaka razina kvalitete zraka povezana je s odgovarajućim preporukama za javnost, a osjetljivije skupine, poput osoba s respiratornim ili srčanim bolestima, mogu osjetiti utjecaj i pri nižim razinama onečišćenja. Kod viših razina onečišćenja savjetuje se ograničavanje aktivnosti na otvorenom, posebno za rizične skupine. Pratiti kvalitetu zraka može biti korisno za planiranje dnevnih aktivnosti, osobito u gradovima gdje su razine onečišćenja promjenjive, napominju iz DHMZ-a.

Iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” kažu kako se kvaliteta zraka, sukladno zakonodavnom okviru, procjenjuje na temelju kontinuiranih mjerenja:

“Manja višesatna prekoračenja mogu imati negativan utjecaj na zdravlje najosjetljivijih skupna stanovništva pa je potrebno obratiti pažnju na preporuke. Važno je istaknuti da rezultati praćenja kvalitete zraka u Gradu Zagrebu u razdoblju od 2015. godine, od kada se provode Mjere zaštite zraka definirane prvim Akcijskim planom za poboljšanje kvalitete zraka na području Grada Zagreba (SGGZ 5/15), pokazuju trend smanjenja godišnjih koncentracija lebdećih čestica PM10 i PM2,5.”

Kratkoročno onečišćenje zraka lebdećim česticama ne predstavlja trenutnu ugrozu za akutno zdravlje ljudi, navode iz Zavoda. Ipak, u cilju smanjenja odgođenih rizika na zdravlje, u preventivnu svrhu daju preporuke osjetljivim skupinama građanima. Savjetuje se da svoje dnevne aktivnosti prilagode trenutnom stanju kvalitete zraka. Savjetuje se izbjegavanje dugotrajne i intenzivne tjelesne aktivnosti na otvorenom, posebno uz prometnice, za djecu, trudnice, osobe starije životne dobi, osobe oboljele od kroničnih bolesti na razini dišnog i/ili srčano-krvožilnog sustava, osobe narušenog imunološkog odgovora i osobe koje konzumiraju duhan i duhanski srodne proizvode (pušači i pasivni pušači).

Nadalje, savjetuje se primjena propisanih lijekova za osobe s akutnim i kroničnim simptomima te traženje savjeta liječnika primarne zdravstvene zaštite u slučaju pogoršanja ili produljenoga trajanja simptoma na razini dišnog ili srčano – krvožilnog sustava, izbjegavanje nepotrebne dodatne izloženosti respirabilnim česticama iz drugih izvora, poput pušenja, korištenja kemikalija, ljepila, boja, lakova i sl., korištenje sredstava javnoga gradskog prijevoza i izbjegavanje/smanjivanje grijanja na kruta goriva (u zimskim mjesecima).

Osim što se preporučuje ograničiti boravak na otvorenom u razdobljima visokog onečišćenja, osobito za osjetljive skupine, evo što još možemo poduzeti kada je kvaliteta zraka loša:

• Provjetravati dom u odgovarajućim satima, primjerice, rano ujutro ili kasno navečer kada je promet slabiji. Prema Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, preporučuje se boravak unutar zatvorenih prostora tijekom razdoblja visokog onečišćenja.

• Koristiti pročišćivače zraka s HEPA filtrima u zatvorenim prostorima jer korištenje pročišćivača zraka može dodatno poboljšati kvalitetu zraka unutar prostora.

Pročišćivači zraka – kako funkcioniraju i kome su najkorisniji?

Prijenosni pročišćivači zraka mogu pomoći u prozračivanju prostora, regulaciji vlage, smanjenju izloženosti zagađenju i održavanju zraka u domu čišćim i zdravijim. No, važno je odabrati pravi uređaj koji odgovara potrebama korisnika. Učinkovitost ovisi i o vrsti onečišćenja koju želimo filtrirati, kao i o kvaliteti samog uređaja. Healthline piše da, iako se razlikuju po izvedbi, svi prijenosni pročišćivači rade na sličan način:

1. Ventilatori uvlače zrak kroz jedan ili više filtera.
2. Filteri “zarobljavaju” razne onečišćivače poput prašine, dima, alergena i kemijskih spojeva.
3. Pročišćeni zrak se ponovno ispušta u prostoriju.

Prijenosni pročišćivači razlikuju se prema vrsti i broju filtera koje koriste, površini koju pokrivaju, količini zraka koju filtriraju, učinkovitost uklanjanja onečišćenja, brzini isporuke čistog zraka (CADR), mogućnosti prijenosa i težini, vrsti onečišćenja koje filtriraju (dim, prašinu, pelud, kemijske spojeve) te izvoru onečišćenja (neki su bolji za alergene, drugi za dim cigareta ili ispušne plinove), pojašnjavaju iz Healthlinea.

Dakle, pročišćivači zraka mogu poboljšati kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, ali njihova učinkovitost ovisi o vrsti onečišćenja, vrsti filtera i veličini prostora koji se čisti. Ako želite najbolju zaštitu od lebdećih čestica i alergena, preporuka je uređaj s HEPA filterom i odgovarajućim CADR-om. Najvažniji faktori kod odabira pročišćivača zraka su sljedeći:

• Filteri, kao najvažniji dio pročišćivača. Najbolji za čestice je HEPA filter za pelud, prašinu, bakterije, viruse i vlagu, piše Healthline.
• Kvaliteta HEPA filtera jer učinkovitost pročišćivača ovisi o tome koliko su vlakna gusta i čvrsto povezana. Ova se karakteristika izražava ocjenom MERV, gdje je MERV 13 ili viši najbolji izbor.
• Brzina isporuke čistog zraka (CADR) označava koliko čistog zraka uređaj može ponovno ispustiti u prostor. Prema općem pravilu, CADR bi trebao biti barem dvije trećine površine sobe. Neki pročišćivači imaju različite CADR vrijednosti za različite onečišćivače, poput duhanskog dima, prašine i peludi. Prilikom kupnje moguće odabrati uređaj koji najbolje odgovara potrebama korisnika.

FOTOGRAFIJE: DHMZ, Amazon, Phillps, TehnoMag, Centar tehnike, Unsplash, Pexels