Prije ljeta, nakon blagdana i raznih okupljanja, ususret kakvom važnom događaju… Sve su to prilike kada se nerijetko razgovorom provlače pojmovi kao što su “detox” i “detoksikacija”. No, što oni zapravo označavaju i trebamo li ih provoditi? Odgovore nam daje Nenad Bratković, magistar nutricionizma te sveučilišni magistar fitofarmacije i dijetoterapije iz NutriKlinike.
Što je detox i je li nam potreban?
Bliži nam se Uskrs, još jedan blagdan, baš kao i Božić, koji sa sobom nosi i bogatu trpezu. Nakon uskrsne košarice, slijedi reklamiranje raznih detoksikacijskih dijeta, režima i terapija koji se, kaže Nenad Bratković, reklamiraju kao imperativni postupci s ciljem uklanjanja toksina iz tijela i, s time povezanim, poboljšanjem zdravlja i/ili mršavljenja:
“Programi “detoksikacije” mogu uključivati jedan proces ili različite pristupe: od posta, ispijanja samo sokova ili sličnih napitaka, konzumacije samo određenog tipa hrane, korištenja dodataka prehrani ili drugih komercijalnih proizvoda. Neki, pak, medicinski ili drugi centri pod detoksikacijom promoviraju i čišćenje debelog crijeva (donjeg crijevnog trakta) klistirima, laksativima ili hidroterapijom debelog crijeva. Također se i sauna komercijalno promiče kao način detoksikacije.”
No, što je zapravo detoksikacija? Bratković pojašnjava kako je detoksikacija normalan, za život vrlo važan proces koji se odvija u našim stanicama kad god smo izloženi nekom stranom agensu i bez kojeg život inače ne bi bio moguć. Drugim riječima, pod detoksikacijom podrazumijevamo sve one složene biokemijske metaboličke procese kojima se žele iskontrolirati mogući neželjeni učinci, a koje bi neka strana tvar mogla izazvati u tijelu čovjeka (nakon prehrambenog unosa, uzimanja lijeka, udisanjem i sl.):
“U tom smislu postaje vrlo značajna kao konkretna medicinska intervencija, kada dolazi do akutne intoksikacije (“trovanja”) i odvikavanja; u slučaju droge ili alkohola. Detoksikacija se tada provodi kod osobe koja je akutno otrovana i/ili je ovisna o zlouporabi tvari.”
U tom kontekstu, pojašnjava nutricionist, ne bi bilo uputno proglašavati detoksikacijom bilo koje druge mjere i intervencije koje nisu usmjerene na spašavanje života, što se najviše događa u kontekstu periodičnih postupaka s prehranom, disanjem, tjelovježbom i drugim intervencijama (poput saune), u razdobljima kalorijski bogate prehrane koja je jednolična, ali ne izaziva ovisnost i ne ugrožava životne funkcije.
“Problem blagdanske prehrane ili prehrane događa se u pravilu, u kombinaciji s nekretanjem, unosom alkoholnih pića, prekomjernim unosom masti i šećera; uz istovremeni nedostatak vlakana, vode, i vezane vode, kao i fitonutrijenata, vitamina i mineralnih tvari.“
Stoga, sastavnice prehrane, odnosno namirnice i obroci koji sadrže potrebne nutrijente, poželjni su ne samo kada se dogodi eksces, već kroz cijelu godinu:
“Kako ne potičemo i ne preporučujemo da se jednom ili dva puta godišnje naglo istuširamo velikom količinom vode i potom se ne peremo, već da higijenu provodimo kroz cijelu godinu, tako preporučujemo da se prehranom potiču normalni fiziološki procesi neutralizacije i eliminacije tvari svaki dan.”
Naš sugovornik tako kaže kako nam je prehrana bogata bojama (fitokemikalijama, karotenoidima i polifenolima) poput zelenog čaja, cikle, mrkve, zatim prehrana bogata vlaknima tj. prebioticima (povrće, voće, sjemenke), zatim gorkim i pikantnim sastavnicama iz biljne hrane (artičoka, radič, rotkva, crna rotkva, daikon…) i napicima potrebna kroz čitavu godinu, tijekom cijele zime i u proljeće, a ne samo nakon blagdana.
Posložena svakodnevna prehrana bolja je opcija
Jedan od motiva zbog kojeg ljudi posežu za napicima i odlučuju se na detox su manja nadutost i manja kilaža na vagi. No, zanimalo nas je kakav je “odgovor” organa na detox.
“Jetra je sjajan organ koji ima sposobnost regeneracije, no nerijetko biva pogođena prehranom s obilježjima visokog unosa alkohola, šećera i masti, nedostatka vlakana… Stoga masna jetra predstavlja vrlo često kliničko stanje koje viđamo kod ljudi, a rezultat je životnog stila, prije svega prehrane bogate navedenim tvarima. Uz to, peristaltika (pokretljivost) crijeva biva značajno smanjena, pa ako možemo zaključno istaknuti dva organa koja vape za intervencijom prehrane svaki dan i svaki tjedan, onda su to jetra i crijeva. Ne zaboravimo ni površinom najveći organ – kožu, čiji je funkcionalan status u poveznici i sa zdravljem probave”, pojasnio je stručnjak.
Umjesto da se na svoju ruku provodi detox, bolja je opcija “posložiti” svakodnevnu prehranu. Bratković savjetuje da je dobra ideja odrediti pravilo prema kojem ćemo svakog dana pojesti barem jedan obrok u kojem je pola tanjura obilno bogato biljnom hranom (mahunarkama, povrćem), piti biljne čajeve kroz cijelu godinu umjesto zašećerenih napitaka, te zimi, ali i kroz čitavu godinu, preferirati fermentirane namirnice. Tada smo na dobrom putu “detoxa” svakog dana i svakog tjedna. A, kada dođu blagdani, ovakvom ih se pripremom lakše “amortizira”. Također, u dane kada se provodi ovakva prehrana, treba zadržati visok unos vlakana.
Provođenje povremenog posta na razne načine (1 dan u tjednu, dio dana – 12 ili 16 sati) je način na koji pomažemo mehanizmima oporavka. S druge strane, primjena fitoterapijskih pripravaka na bazi kombinacije biljaka (čičak, artičoka, breza, komorač i mnogi drugi) trebaju biti pod nadzorom stručnjaka te će oni, prema izgledno učinkovitiji, moguće interferirati s raznim terapijama lijekovima i stoga treba potražiti savjet ljekarnika.
“Upravo je ta usredotočenost na jednu kratkotrajnu kuru, a zatim povratak na stare navike, najčešća pogreška koju se radi.“
Pogreškama Bratković dodaje i da se, prilikom fokusa na voće i voćno-povrtne svježe sokove i namirnice, zaboravi na sve ostale vrlo korisne namirnice kao što su fermentirane biljne namirnice (kiseli kupus, repa, kimchy, kisela salata, turšija…) i sjemenke (lan, bučine sjemenke…) koje mogu donijeti vrijedne sastojke korisne za zdravlje.
“Ne postoji racionalan razlog zašto bi se detox trebao provoditi sokovima, tim više kada znamo da je osnovno pravilo dijetoterapije da koristimo cjelokupni probavni sustav (uključujući zube i proces žvakanja) kako bismo aktivirali sve enzimske procese i autonomni živčani sustav. Apsolutno je važan unos tekućine, no hidracija se ne provodi ispijanjem samo sokova, već i vezane vode u povrtnim i voćnim obrocima, kao što je kuhano ili fermentirano povrće, voće… Unosom mahunarki i sjemenki nećemo samo unijeti vlakna, već i bjelančevine i masti koje su zadužene za veću sitost, a samim time, omogućiti održivost”, pojasnio je Bratković.
Dodao je i da prekomjeran unos tekućine, naročito u kratkom vremenskom rasponu, ili pak izražen i jednoličan unos namirnica koje sadrže puno kalija, mogu izazvati negativne krajnje učinke, poput naglo sniženog krvnog tlaka ili povišenog krvnog tlaka, što je indikator da je ravnoteža elektrolita narušena, a mehanizmi zdravlja zvone na uzbunu:
“Kod nekih ljudi moguće su alergijske reakcije, a dobar je primjer celer. Pomodarski se često koristi kao jedino sredstvo “čišćenja” kroz sokove, a kod nekih ljudi može izazvati alergijsku reakciju. U konačnici, iskustvo pokazuje da su neke namirnice poput jabuka ili spomenutog celera, pa čak i bobičastog voća iz konvencionalne nabave i uzgoja, opterećeni pesticidima (i dalje u referentnim vrijednostima da bi bili zdravstveno ispravni). No, upravo ekscesom i ponavljanjem jednih te istih obroka (ako nisu namirnice iz kontroliranog ekološkog uzgoja), može doći do neželjenih zdravstvenih reakcija.
Ne zaboravimo na tjelesnu aktivnost
Bitnu ulogu ima i tjelovježba. Naime, limfni sustav važan je za protok i izmjenu tvari. Međutim, on nema središnju “pumpu” pa je tjelovježba, također u redovnoj mjeri, vrlo važan način poticanja protoka i izmjene limfe, odnosno rada limfnog sustava.
Ekstremne i rigidne kure detoxa svakako bi trebali izbjegavati bubrežni bolesnici, osobe s dijabetesom tipa 1, kao i osobe s povišenim krvnim tlakom i srčani bolesnici. Takvim načinom “detoksikacije”, pojasnio je Bratković, narušit će homeostazu elektrolita, krvnog tlaka, a postoji i mogućnost narušavanja pravilne “prerade”, odnosno metabolizacije lijekova koje provode u farmakoterapiji.
FOTOGRAFIJE: Unsplash, Pexels, privatno vlasništvo
