Što radimo da bismo bili zdravi? Recimo da slijedimo savjete liječnika. Hodamo 10 tisuća koraka dnevno. Spavamo osam sati kvalitetnog sna. Jedemo mnogo svježeg voća i povrća te izbjegavamo prerađenu hranu. Probleme rješavamo sa psihologom. Meditiramo i pazimo na vlastiti wellbeing. Tako poboljšavamo vlastito fizičko i mentalno zdravlje, no samo do određene točke. Postavlja se pitanje – gdje je društveno zdravlje? Problem s “klasičnim” zdravstvenim savjetima je taj što zanemaruje jedan od najvažnijih aspekata: ljudsku povezanost.
The Guardian u članku “What is social health? The little-known idea that could make all the difference” sumira cijelu ideju: osoba ne može biti zdrava ako nema osobu koju može napisati kao hitni kontakt u slučaju nužde. Ako obitelj viđa samo na nekoliko sati tijekom blagdana. Ako nema bliskih prijatelja s kojima dijeli iskustva. Ako nema dovoljno vremena za sebe, kako bi se povezao sa samim sobom. Zdravlje nije samo fizičko ili mentalno, ono je također i socijalno.
Što je društveno zdravlje i zašto je važno?
Društveno zdravlje je aspekt općeg zdravlja i dobrobiti koji dolazi iz međusobne povezanosti, a izrazito je podcijenjeno. Dok je fizičko zdravlje vezano uz tijelo, mentalno uz um; društveno zdravlje povezano je s našim odnosima. Biti socijalno zdrav zahtijeva njegovanje veza s obitelji, prijateljima i ljudima oko sebe, pripadanje zajednicama i osjećaj podrške, vrijednosti i ljubavi. I to u količinama i na načinima koji nas ispunjavaju.
Desetljeća istraživanja dokazala su da je povezanost jednako bitna kao hrana i voda, piše Guardian, no to saznanje još uvijek nije ušlo u opće razumijevanje zdravlja – i bez tog aspekta ljudi, zapravo, pate. Danas mnogi pokazuju znakove pada društvenog zdravlja. U posljednjih 20 godina, postotak Amerikanaca s 10 ili više bliskih prijatelja smanjio se za 20%. U posljednjih 20 godina, prosječna količina vremena koju ljudi provode sami povećala se za 24 sata mjesečno. U posljednjih 10 godina, sudjelovanje u raznim zajednicama, kao što su čitateljski klubovi, sportske lige ili kvartovske udruge, palo je za gotovo 20%. Prema jednom istraživanju iz 2019., otprilike polovica odraslih osoba u SAD-u osjećala se kao da ih nitko u njihovoj okolini ne poznaje dobro.
Znanstvenici su zabilježili slične trendove i u drugim zemljama. Prema Gallupu, za 330 milijuna odraslih diljem svijeta prođu tjedni, a da pritom ne razgovaraju s članom obitelji ili prijateljima. 20% svih odraslih na svijetu nema nikoga kome se mogu obratiti za pomoć. Takav nedostatak povezanosti je opasan: povećava rizik od moždanog udara za 32%, rizik od demencije za 50% i rizik od prerane smrti za 29%, donosi podatke Guardian. Iz navedenog je jasno kako većina ljudi podcjenjuje važnost odnosa za vlastito zdravlje.
2018. istraživači su anketirali ljude u SAD-u i u Velikoj Britaniji o tome kako percipiraju različite faktore koji utječu na životni vijek, poput pušenja, konzumacije alkohola, vježbanja, pretilosti i društvene podrške. Otkrili su da ispitanici percipiraju čimbenike vezane uz odnose kao manje važne za zdravlje, nego što zapravo jesu. To je posebno vrijedilo za muškarce, mlađe sudionike i sudionike s nižom razinom obrazovanja. Slični rezultati dobiveni su u još jednom istraživanju.
Ispitanici u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji rangirali su tjelesnu aktivnost i zdravu težinu kao najveće prediktore rizika smrtnosti, dok je njihovo stvarno stanje bilo niže. Ispitanici su nisko rangirali socijalnu integraciju i podršku, iako su te dvije stavke bile najveći prediktori rizika smrtnosti prema analizi znanstvenika. Nije iznenađujuće da u SAD-u i u Velikoj Britaniji, četiri od pet ljudi koji se često ili uvijek osjećaju usamljeno, izostavljeno ili nemaju društvo, ne prepoznaju svoju nepovezanost kao veliki problem.
Povezanost je ključna za zdravlje
Dok su utjecaji faktora kao što su pušenje i vježbanje dobro poznati, jasno je kako ima još puno posla oko postizanja većeg razumijevanja za društveno zdravlje, odnosno činjenice da je povezanost ključni čimbenik za ukupno zdravlje, dobrobit i dugovječnost. Takva saznanja važna su kada razmišljamo o koracima koje kao pojedinci možemo poduzeti da bismo bili zdraviji. Kada je Gallup, globalna analitička tvrtka za savjetovanje poslodavaca i lidera, 2021. pitala Amerikance što smatraju najhitnijim zdravstvenim problemom u SAD-u, gotovo polovica je rekla Covid-19. Drugi česti odgovori bili su pristup zdravstvenoj skrbi i njezina pristupačnost, dok su neki ljudi ukazali na pretilost, rak, mentalne te srčane bolesti.
Svakako, sve su to važni zdravstveni problemi, no usamljenost nije bila navedena – unatoč činjenici da ju je američki glavni kirurg Vivek Murthy 2017. proglasio svojevrsnom epidemijom u javnom zdravstvu. 36% svih Amerikanaca, uključujući 61% mladih odraslih i 51% majki s malom djecom, u vrijeme Gallupovog istraživanja doživljavalo je “ozbiljnu usamljenost”. Postavlja se pitanje zašto ljudi toliko podcjenjuju odnose. Jednostavna Google pretraga za pojmom “zdrave navike” daje važan trag. Prvi rezultati bili su članci iz uglednih izvora koji sadrže mnoge korisne savjete: redovito vježbajte, jedite povrće, dobro spavajte, nemojte pušiti, pijte dovoljno vode.
Međutim, niti jedan savjet ne dotiče se odnosa. Ljudi ne shvaćaju da je povezanost jedna od važnijih zdravstvenih navika jer je nema u prevladavajućem narativu o tome što znači biti zdrav. Čak i veliki, ugledni izvori zdravstvenih informacija, piše Guardian, imaju tendenciju podcijeniti je ili potpuno zanemariti. Kada se sve uzme u obzir, jasno je da se znatno veći naglasak mora staviti na društveno zdravlje. Treba potaknuti shvaćanje da je međusobna povezanost nužna za zdravlje. Tu svijest zatim treba provesti u akciju, pružajući ljudima alate da budu zdraviji kroz svoje odnose.
Zanemaren je aspekt društvenog zdravlja
Kada se spominje društveno zdravlje i kada se povezanost spominje kao zdrava navika u medijima ili stručnim savjetima, obično se prikazuje kao korisna za emocionalnu dobrobit – ne za fizičko zdravlje ili dugovječnost. Zanemarena je i podcijenjena šira važnost odnosa jer u prvi plan dolazi mentalno zdravlje. Ljudi instinktivno razumiju da kvalitetni odnosi doprinose mentalnom zdravlju. Naravno da se osjećamo sretnijima i snažnijima kada nas podržavaju ljudi oko nas; to svakako ima smisla. No, prednosti povezanosti idu još dalje te uključuju osjetljivost na bolesti i vjerojatnost umiranja. Važnost tog faktora gubi se ako na povezanost gledamo kao samo na jedan od čimbenika za mentalno zdravlje.
Mentalno zdravlje, piše Guardian, esencijalno je uz fizičko i društveno zdravlje i svi bismo ga trebali ojačati. No, razgovor o zdravlju nije potpun ako povezanost nastavimo “skrivati” pod mentalnim zdravljem. Ona je, naime, toliko važna i toliko utječe na naše cjelokupno zdravlje i dugovječnost, da zaslužuje izaći iz sjene i biti u središtu pozornosti, uz bok fizičkom i mentalnom. Vrijedi ponoviti i koliko su te tri dimenzije međusobno povezane: vježbanje može pozitivno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje. Terapija može pozitivno utjecaju na mentalno i društveno zdravlje. Druženje može pozitivno utjecati na fizičko, mentalno i društveno zdravlje.
Sve navedeno postavlja pitanje: kako optimizirati odnose da bismo živjeli dulje, zdravije, sretnije?
Posljednjih godina, o usamljenosti se sve više govori; o njezinoj raširenosti i štetnosti. Mediji objavljuju članke, organiziraju se predavanja, pokrenuti su razni startupovi kako bi se riješilo problem usamljenosti. Autor članka na Guardianu ističe kako je usamljenost jedan od najvećih problema današnjice. No, umjesto da se fokusiramo na popravljanje tog problema, smatra da bismo se trebali fokusirati na njegovanje onoga što je dobro i ispravno. U ovom slučaju, vjeruje da bismo trebali osmisliti više pristupa kojima će se kultivirati društveno zdravlje: generirati nove ideje, istraživanja, programe i alate koji će pomoći ljudima da žive značajnije, povezanije, zdravije živote.
Jezik društvenog zdravlja je snažan jer ukazuje na tri ključna načina razmišljanja:
- Društveno zdravlje je inkluzivno. Nisu svi usamljeni, no svatko može imati korist od zajedništva. Svi se trebamo kretati, jesti nutritivno bogatu hranu i kvalitetno spavati, ne samo oni koji su bolesni. Isto tako, svi trebamo provoditi vrijeme s voljenima, ne samo oni koji su usamljeni.
- Društveno zdravlje je produktivno. Ono je resurs u kojeg treba ulagati, nije samo izvor preživljavanja nego i uspjeha. Ne želimo prolaziti kroz dane snalazeći se, živeći, ali ne uživajući u životu. Ako želimo “cvjetati”, to možemo samo uz međusobne odnose i podršku drugih.
- Društveno zdravlje je proaktivno. Baš kao što ne moramo čekati neku dijagnozu da bismo se počeli brinuti o svom fizičkom zdravlju, kao što ne moramo zanemarivati svoje mentalno zdravlje dok ne doživimo napad anksioznosti, tako trebamo jačati društveno zdravlje prije nego što usamljenost uopće dobije priliku “ukorijeniti” se u nama.
Redefiniranjem onoga što znači biti zdrav, priznavanjem da zdravlje nije samo fizičko i mentalno, nego i socijalno, krećemo u sljedeću fazu kolektivnog razumijevanja zdravlja i tako oslobađamo nove načine da maksimaliziramo svoj potencijal za dug, zdrav i sretan život. Guardian kaže da čak i za ljude koji cijene povezanost, čak i za one koji prepoznaju koliko je ona esencijalna za zdravlje, nije postojao jasan okvir kako povećati taj potencijal. Međutim, to se sada mijenja!
FOTOGRAFIJE: Unsplash+, Pexels
