Longevity kao znanstvena disciplina pokušava dešifrirati kako živjeti dulje i zdravije te kako osigurati aktivan, produktivan i kvalitetan život i dok starimo. Simpozij će okupiti liječnike, nutricioniste, biokemičare, psihologe, fizioterapeute i farmaceute u želji da što konstruktivnije istraže suvremeni koncept longevityja. Doktorica Jeannette Gjurić je najavila:

Uključeni su stručnjaci iz različitih područja jer longevity industrija ima mnogo širi opseg od bilo koje druge znanosti. Zahtijeva potpuno razumijevanje brojnih sektora, tehnoloških domena, znanosti i industrija kako bi se donijele ispravne strateške odluke, kako za pojedinca, tako i za društvo u cjelini. Tema se, kaže nam liječnica, intenzivno nametnula u zadnjih nekoliko godina, a u široj je javnosti postala poznata proučavanjem plavih zona:

“Moja je dugogodišnja edukacija nekako uvijek išla u tom smjeru i sada sam samo sve objedinila na jednom mjestu. Mislim da je krajnje vrijeme da se ljudima objasni da moraju nešto i sami napraviti i promijeniti stil života, ako i nakon 60 godina žele kvalitetno i aktivno živjeti.”

Ističe kako je iznimno bitno ljude informirati i educirati te im omogućiti kontakte s ljudima koji to nisu radili pa sada imaju tešku i nekvalitetnu starost. Svi oni, nastavlja sugovornica, kažu da bi danas sve drugačije napravili. Nisu to tolika odricanja, kaže Gjurić, a vrlo često čovjek i sam jako brzo spozna koliko se bolje osjeća provodeći određeni način života. Bitnu ulogu ima i prehrana. Liječnica pojašnjava:

“Danas imamo vrlo nezdrave prehrambene navike i naše se tijelo nije uspjelo prilagoditi na takav način prehrane. Zadnjih se godina spoznala uloga crijevnog mikrobioma koji jako ovisi o našoj prehrani. Jedemo premalo povrća i vlakana, jedemo mnogo prerađenih namirnica, velike količine šećera, previše ugljikohidrata, kiselimo naš organizam, neredovito jedemo, ne poštujemo osnovne životne ritmove.”

Tu je i fizička aktivnost, no nikakvo pretjerivanje, pa tako ni po pitanju vježbanja, nije dobro. Preteške vježbe, objašnjava, stvaraju oksidativni stres u organizmu pa je fizičku aktivnost važno prilagoditi dobi i mogućnostima.

S utemeljiteljicom simpozija o dugovječnosti prokomentirali smo i aspekt mentalnog zdravlja. Ono je, naglašava, jako bitno jer smo svi društvena bića pa samim time trebamo raditi na socijalnim kontaktima, čuvati obiteljske odnose, njegovati prijateljstva…

“Jako sam zabrinuta za nove generacije koje su samo posvećene virtualnoj komunikaciji i sigurna sam da će se to loše odraziti na cijelo društvo”, kaže. Naravno, i društvene interakcije utječu na longevity, čega se i liječnica dotaknula:

“Održavanje veza zahtijeva određeni trud, no svakodnevni nas stres i obveze ponekad jednostavno pregaze pa nemamo vremena. Mislim da smo zaboravili na humanitarni rad. To mogu biti i neke sitnice poput dostave potrebnih namirnica staroj i bolesnoj susjedi ili darivanje, a ne bacanje starih igračaka ili knjiga djeci koja nemaju te mogućnosti. Ili razveseliti prijateljicu buketom cvijeća.”

Genetika je također povezana s dugovječnošću, no taj postotak iznosi 40%. Ostatak je, pojašnjava, epigenetika, odnosno utjecaj vanjskih faktora. Hoće li neki gen biti aktiviran ili ne, dobrim dijelom ovisi o nama samima, a liječnica smatra kako bi se o tome trebalo znatno više govoriti. Zanimalo nas je i kako pravilna prevencija te rano otkrivanje kroničnih bolesti mogu utjecati na produženje životnog vijeka. Odgovor liječnice vrlo je jednostavan: vrijeme je da krenemo jednom godišnje na sistematske preglede jer je, kaže, žalosno što se takvim mogućnostima ne koristimo koliko bismo trebali.

Dr. med. Jeannette Gjurić s nama je podijelila ključne promjene u životnom stilu koje pojedinac može napraviti kako bi podržao proces longevityja:

• redovito vježbanje
• balansirana prehrana
• održavanje socijalnih kontakata
• održavanje kognitivnih sposobnosti

FOTOGRAFIJE: Privatno vlasništvo, Unsplash, Pexels