19. svibnja u svijetu je poznat kao World IBD Day, Inflammatory Bowel Disease Day, odnosno Svjetski dan upalnih bolesti crijeva. Sredina petog mjeseca tako postaje fokus za pričanje – i osviještavanje – na temu ovih nezaraznih i kroničnih bolesti, u koje spada i ulcerozni kolitis.
Udruge posvećene upalnim bolestima crijeva tim povodom organiziraju mnoge simbolične akcije, ali i one praktične naravi, a ako ste dosad primijetili da 19. svibnja poznate kulturne i druge znamenitosti u brojnim gradovima svijeta osvanu u ljubičastoj boji, riječ je o simboličnoj inicijativi koja pozornost skreće upravo na ovu problematiku.
Svake godine, Svjetski dan upalnih bolesti crijeva ima svoju temu. Ove je godine to “IBD Has No Borders” koja nam poručuje: upalne bolesti crijeva nemaju granica. Uključujući u globalni pokret udruge pacijenata, medicinske eksperte i farmaceutske stručnjake, nastoji se podići razina svijest o izazovima s kojima se suočavaju oni koji žive s upalnom bolesti crijeva, ali i omogućiti bolju i pristupačniju njegu bolesnika. U konačnici se generalno nastoji podići svijest o ovoj skupini bolesti koja zahvaća crijeva, a upravo to ćemo i mi danas učiniti, i to na primjeru ulceroznog kolitisa.
Za početak, što je to uopće ulcerozni kolitis?
Kada kažemo upalne bolesti crijeva, obično mislimo ili na Crohnovu bolest ili na ulcerozni kolitis.
Ulcerozni kolitis (UK) je upalna bolest crijeva obilježena ponavljanim epizodama upale ograničene na sluznicu debelog crijeva. Gotovo uvijek uključuje završni dio debelog crijeva, rektum, a može se proširiti na ostale njegove dijelove.
Budući da je normalan rad debelog crijeva iznimno važan za normalno funkcioniranje organizma u cjelini, ali i da se sve više upozorava na to da je rak debelog i završnog crijeva treće po redu sijelo raka u svijetu, nakon raka dojke i pluća, jasno je zašto se populaciju sve više informira, educira i osviještava o problemima koji im se događaju s crijevima, kako zanemarena upalna bolest crijeva jednog dana ne bi rezultirala rakom i značajnim padom kvalitete života.
Koga pogađa ulcerozni kolitis?
Gastroenterologinja Željka Belošić Halle ističe da ulcerozni kolitis susreću kod dvije skupine ljudi. Ona prva i najzahvaćenija su mladi ljudi između 15. i 30. godine života. Njima se liječnici ujedno i najviše bave, i to iz jednostavnog razloga: pred njima je cijeli život, ostvarit će svoju poslovnu i/ili reprodukcijsku ulogu, i u tom kontekstu odgovornost liječnika da ih liječe kako treba je velika.
Druga skupina je puno manja, ali se pojavljuje, oko 60. godine života.
Podjednako zahvaća i žene i muškarce, a bolest kao takva je nepoznate etiologije, što znači da liječnici još uvijek ne znaju zašto ona nastaje i koji je točno uzrok.
Ipak, Željka Belošić Halle navodi četiri čimbenika koja utječu na nastanak ove bolesti:
- Geni
- Vanjski čimbenik
- Promijenjen imunološki odgovor / upala razara naše crijevo
- Promijenjena crijevna mikrobiota
Kako prepoznati ulcerozni kolitis?
Alarm za uzbunu, odnosno obavezni posjet liječniku je krv u stolici.
Ekspertu će se ljudi nerijetko obratiti i kada imaju proljeve, opstipirani su i napuhuju se, no to ponekad i nema veze s ulceroznim kolitisom. Željka Belošić Halle ističe da 70-ak posto bolesnika u njihovim ambulantama doživljava somatizaciju, odnosno izražavanje psihičkih fenomena u vidu tjelesnih (somatskih simptoma), što najbolje dokazuje činjenica da dobivaju uredne slike nakon pretraga. Uredna im je kolonoskopija, uredni su laboratorijski nalazi. Iako im je kvaliteta života na neki način narušena, razlog zašto ipak treba tražiti drugdje.
Najvažnija razlika između somatizacije i stvarne bolesti ulceroznog kolitisa je dugotrajnost simptoma: prevladavaju proljevaste stolice s primjesama krvi ili je to čista krv iz rektuma, i simptomi traju mjesecima, kod nekih koji se nisu javili liječniku i godinama. Osjećaju se bolesno, slabo i umorno.
Što učiniti kada primijetimo krv u stolici?
Možda ćemo pomisliti da su u pitanju hemeroidi, možda ćemo odgovore tražiti na Internetu, no stručnjaci su složni: primijetimo li krv u stolici, vrijeme je za posjet liječniku.
Bolesnik se prvo javlja svom liječniku obiteljske medicine, koji će napraviti osnovne pretrage, a na temelju tih nalaza bolesnika naručuje kod gastroenterologa na pregled. Dođe li bolesnik sa sumnjom na ulcerozni kolitis u dnevnu bolnicu, gastroenterolog će ordinirati razne preglede, najčešće dodatne laboratorijske nalaze, ultrazvuk abdomena za isključenje drugih oboljenja, a zatim se ide prema endoskopiji. Endoskopija, poglavito kolonoskopija je nezaobilazna kada je u pitanju upalna bolest crijeva.
Iako oko kolonoskopije postoji veliki strah i animozitet, važno je naglasiti da je ovo pregled koji spašava živote i postavlja točnu dijagnozu, a liječnici će se pobrinuti da pretraga prođe što je manje neugodno.
Cilj je postaviti dijagnozu, pa onda tek definirati terapiju
„Jednom kada se pacijentu dijagnosticira ulcerozni kolitis, važno je s njim razgovarati, objasniti mu o kakvoj je bolesti riječ, da imamo različite vrste terapija, da je terapija najčešće uspješna i da je očekivano trajanje života jednako generalnoj populaciji, odnosno ljudima koji nemaju upalne bolesti crijeva“, ističe Željka Belošić Halle.
Ona u terapiji razlikuje dva pristupa: prvi je zauzdavanje aktivne bolesti, a drugi je održavanje stanja, odnosno terapija u fazi remisije.
“Obično krećemo s bazičnom terapijom, a to su protuupalni lijekovi. Glutokortikoide koristimo samo kod onih koji imaju teži nastupni oblik bolesti.“
Ono što je još jako važno naglasiti bolesnicima jest to da terapija mora biti kompletna i dosljedna:
„Nije dovoljno da je pacijentu sada dobro i da on više nema proljeve, nema krvi, nema sluzi. To nam je svakako prvi cilj, al drugi jako važan cilj je endoskopska slika, dakle njegovo crijevo bi trebalo izgledati kao crijevo zdravog čovjeka. Tek tada smo postigli terapijski cilj, ako to ne postignemo, bolest će se vratiti i plamti i dalje, ponekad i u težem i ozbiljnijem obliku nego što je bila na početku.“
Ako bazična terapija više ne djeluje, Željka Belošić Halle navodi da se ide korak dalje i uvode se takozvani imunomodulatori, koji bolest održavaju u njezinoj mirnoj fazi. Ako i to ne djeluje, finalno rješenje je biološka terapija – bolesnicima je bitno reći da će ta terapija najvjerojatnije biti doživotna.
“Imamo izbora, nekoliko različitih vrsta lijekova i u skladu s time bolest možemo staviti pod kontrolu.“
Zašto je od iznimne važnosti
javiti se liječniku na vrijeme?
Velika je razlika u tome dođe li bolesnik sa simptomom krvi u stolici kod liječnika na vrijeme ili sustavno ignorira i trpi mjesecima, pa čak i godinama.
Liječnica ističe da ulcerozni kolitis nosi povećani rizik nastanka kolorektalnog karcinoma (rak debelog i završnog crijeva koji spada u najčešće zloćudne tumore). Upala se mora zauzdati pod svaku cijenu – i kako bi se izbjeglo dugoročno oštećenje organa (kod neliječenih bolesnika crijevo više nema svoju peristaltiku, nema više normalne stolice, pojavljuje se mogućnost inkontinencije), ali i kako bi se izbjegla operacija u kojoj se bolesniku odreže čitavo debelo crijevo, što donosi značajne promjene stila života.
Edukacija i osvještavanje
„U nadi da izbjegnemo kirurška liječenja koja znače komplikaciju bolesti, preporučam što prije se javiti liječniku“.
Ovo je ujedno i najbitnija poruka Željke Belošić Halle u podcastu Nazdravlje!, koja ususret Svjetskom danu upalnih bolesti crijeva ističe i važnost edukacije liječnika obiteljske medicine i gastroenterologa, kako bi svojim bolesnicima s ulceroznim kolitisom spasili živote i podigli kvalitetu života.
IZVOR:
Bassotti G, Antonelli E, Villanacci V, Baldoni M, Dore MP. Colonic motility in ulcerative colitis. United European Gastroenterol J. 2014 Dec;2(6):457-62.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Epidemiologija raka debelog crijeva u Hrvatskoj. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/epidemiologija-raka-debelog-crijeva-u-hrvatskoj/. Zadnji pristup: svibanj 2024.
North CS, Hong BA, Alpers DH. Relationship of functional gastrointestinal disorders and psychiatric disorders: implications for treatment. World J Gastroenterol. 2007 Apr 14;13(14):2020-7.
Ordás I, Eckmann L, Talamini M, Baumgart DC, Sandborn WJ. Ulcerative colitis. Lancet. 2012 Nov 3;380(9853):1606-19.
Ungaro R, Mehandru S, Allen PB, Peyrin-Biroulet L, Colombel JF. Ulcerative colitis. Lancet. 2017 Apr 29;389(10080):1756-1770.
World IBD Day. World IBD Day 2024. https://worldibdday.org/world-ibd-day-events/ibd-day-2024. Zadnji pristup: svibanj 2024.
FOTOGRAFIJE: Unsplash
