Epidemija usamljenosti: Još jedan faktor utjecaja na globalnu ekonomiju

Prvi susret održat će se od 6. do 8. prosinca, a izvješće će biti objavljeno za približno godinu i pol. Trenutni članovi inicijative su:

• Karen DeSalvo, glavna zdravstvena službenica u Googleu
• Ayuko Kato, ministrica zadužena za mjere protiv usamljenosti i izolacije u Japanu
• Khalid Ait Taleb, ministar zdravstva i socijalne zaštite u Maroku
• Jakob Forssmed, ministar zdravlja i socijalnih pitanja u Švedskoj
• Ximena Aguilera Sanhueza, ministrica zdravstva u Čileu
• Cleopa Mailu, stalni predstavnik UN-a za Keniju
• Ralph Regenvanu, ministar za klimatske promjene za Vanuatu
• Haben Girma, odvjetnica za ljudska prava koja se zalaže za prava osoba s invaliditetom
• Hina Jilani, odvjetnica za ljudska prava iz Pakistana

Vivek Murthy, američki glavni kirurg rekao je da usamljenost utječe na kvalitetu života pojedinaca te ima ogromne ekonomske posljedice, pri čemu depresija i tjeskoba koštaju globalno gospodarstvo 1 trilijun dolara svake godine. Predugo je, kaže, usamljenost bila u sjeni, nevidljiva i nedovoljno se na nju obraćala pozornost, a inicijativa koju je WHO pokrenuo prilika je da se to stanje promijeni. Ghebreyesus je dodao da diljem svijeta postoje razne inicijative koje promiču društvenu povezanost, no još uvijek nije poznato koje su najučinkovitije. Stoga je potrebno globalno vodstvo.

Chido Mpemba, najmlađa diplomatkinja u kabinetu predsjedavajućeg Afričke unije, istaknula je da će se pobrinuti da mladi budu zastupljeni i uključeni u proces donošenja odluka. Dodala je da “usamljenost prelazi sve granice i postaje globalni zdravstveni problem”. Dr. Etienne Krug, belgijski liječnik i epidemiolog te direktor Odjela za društvene odrednice zdravlja u WHO-u, izjavio je da društvene mreže doprinose ovom problemu, ali su istovremeno i dio mogućeg rješenja te da će odbor istražiti ovu temu.

Moguća rješenja mogla bi uključivati kognitivno-bihevioralnu terapiju za koju kažu da je u pojedinim zemljama isprobana i djeluje; uz poboljšanje pristupa javnom prijevozu za one koji nemaju resursa za posjet jedni drugima te stvaranje manjih skupina koje će se baviti raznim aktivnostima, poput vrtlarstva. Krug je istaknuo da je sve tek u povojima, ali će komisija svakako istražiti potencijalna rješenja.

Ghebreyesus kaže kako je jedna od četiri osobe društveno izolirana, što ima potencijalne mentalne i fizičke zdravstvene posljedice. Usamljenost povećava rizik od demencije do 50% te rizik od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti za približno 30%. Također, povećava i rizik od prijevremene smrti, depresije i samoubojstva, nadovezao se Murthy, dodajući da gotovo osmina svjetske populacije, otprilike milijarda ljudi, živi s poremećajem vezanim za mentalno zdravlje, a u brojku je uključeno i 14% adolescenata, prenosi Fortune Well.

I dok usamljenost povećava šanse za zdravstvene probleme, društvena povezanost ih smanjuje. Tu su dokazi prema kojima je socijalizacija povezana s boljim zdravljem srca i mozga, kao i poboljšanom imunološkom funkcijom. Murthy je ovog proljeća objavio preporuku vezanu za epidemiju usamljenosti i izolacije u SAD-u, nazivajući je “zdravstvenom krizom koja je naštetila zdravlju pojedinaca i društva”. U njoj je istaknuo da su naši međusobni odnosi izvor iscjeljenja i dobrobiti te nam mogu pomoći živjeti zdravijim, ispunjenijim i produktivnijim životima. U preporuci je dodao:

“S obzirom na to da usamljenost i izolacija imaju značajne zdravstvene posljedice, moramo staviti naglasak na izgradnju društvene povezanosti, na isti način na koji smo stavili naglasak na zdravstvene probleme poput pušenja, pretilosti i ovisnosti.”

Murthy je usporedio usamljenost s nekim drugim problemima, poput pušenja, pretjeranog konzumiranja alkohola, sjedilačkog načina života, pretilosti i zagađenog zraka, rekavši kako usamljenost predstavlja isti rizik za zdravlje kao pušenje 15 cigareta dnevno, prenio je Fortune Well.

FOTOGRAFIJE: Pexels