Ovog tjedna očekuje nas prvi toplinski val: Preporuke za organizam i hlađenje doma

Upozorenje na vrućinu

Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar prošle je godine izdao preporuke i savjete kako se zaštititi od velikih vrućina. Kažu kako je sustav praćenja utjecaja toplinskog vala na zdravlje na snazi u periodu od svibnja do listopada, a praćenje porasta temperatura prošle se godine provodilo od lipnja do rujna. Upozorenje na vrućinu koja može utjecati na zdravlje dostupna je na stranicama Državnog hidrometereološkog zavoda, a iz Andrije Štampara kažu kako se u slučaju umjerene, velike i vrlo velike opasnosti (žuta, narančasta i crvena boja), kada je izdano upozorenje na vrućinu, važno pridržavati preporuka za zaštitu od vrućina.

• preporučuje se izbjegavati boravak na suncu između 10 i 17 sati, što posebno vrijedi za djecu, trudnice, starije osobe i srčane bolesnike te oboljele od šećerne bolesti
• preporučuje se tuširanje u mlakoj vodi ili zamatanje u hladne mokre ručnike te hlađenje mokrom spužvom ili kupkom za noge
• savjetuje se nošenje lagane, široke i svijetle odjeće, izrađene od prirodnih materijala uz dodatak šešira širokog oboda i sunčanih naočala, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
• savjetuje se korištenje lagane posteljine, po mogućnosti bez jastuka kako bi se izbjegla akumulacija topline
• preporučuje se redovita hidracija i izbjegavanje alkohola, kao i napitaka s previše kofeina i šećera
• preporučuje se konzumacija manjih obroka te izbjegavanje hrane bogate bjelančevinama.

• savjetuje se rashladiti prostor – idealno je sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću
• hladniji noćni zrak preporučuje se iskoristiti za hlađenje doma otvaranjem prozora ili roleta tijekom noći i ranih jutarnjih sati
• preporučuje se danju zatvoriti prozore i spustili rolete, posebno on okrenute prema suncu, kao i ugasiti sva umjetna svjetla
• vješanje mokrih ručnika korisno je kako bi se rashladio zrak u prostoriji, no treba imati na umu kako se time povećava vlažnost
• ako je uključen uređaj za rashlađivanje, važno je zatvoriti vrata i prozore kako se ne bi trošilo više energije od potrebnog.

• iz Zavoda preporučuju sklanjanje u najhladniju prostoriju doma
• lijekove se preporučuje držati na temperaturi ispod 25ºC ili u hladnjaku (u tom slučaju treba pročitati upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)
• preporučuje se zatražiti savjet liječnika osobama koje imaju neku kroničnu bolest ili uzimaju više lijekova
• savjetuje se izbjegavanje izlaska u najtoplijem dijelu dana
• savjetuje se izbjegavanje napornog fizičkog rada, odnosno preporuka je takve aktivnosti, po mogućnosti, obaviti u najhladnije doba dana, što je ujutro između 4 i 7 sati
• iz Zavoda podsjećaju da se djecu ili životinje ne ostavlja u parkiranom vozilu
• preporučuje se redovito koristiti kreme sa zaštitnim faktorom, a naročitu brigu treba posvetiti novorođenčadi i maloj djeci
• izlaganje suncu treba prilagoditi sunčevom UV zračenju, uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa

Upozorenje na vrućinu, odnosno toplinski može biti posebno teško za one koji žive sami, poput starijih osoba ili kroničnih bolesnika, naglašavaju iz Zavoda i savjetuju da ih posjetimo ili nazovemo, ako znamo nekoga kome bi dobro došla pažnja Ponekad je dovoljan razgovor ili pomoć oko odlaska liječniku. Nadalje, kažu kako je i unutar obitelji važno da svi znaju kako se zaštititi kada je aktualno upozorenje na vrućinu – netko ima osjetljivije zdravlje, netko uzima lijekove koji utječu na zadržavanje tekućine ili sposobnost rashlađivanja tijela pa je važno informirati se kod liječnika ako je potrebno. Iz Andrije Štampara kažu da nije loše znati ni osnove prve pomoći jer svatko treba znati kako reagirati.

Što ako se mi ili drugi oko nas osjećaju loše?

Ako osjetite vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeslobu, jaku žeđ ili glavobolju, iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar preporučuju da se potraži pomoć i odmah premjesti u hladniji prostor. Po mogućnosti, savjetuju i mjerenje tjelesne temperature te praćenje daljnjih simptoma. U slučaju dehidracije, važno je popiti vodu ili prirodni voćni sok kako za nadoknadu izgubljene tekućine, kao i izbjegavanje alkohola i kofeina jer dodatno isušuju organizam.

Nadalje, iz Zavoda kažu da ako osoba osjeti bolne grčeve u nogama, rukama ili trbugu, posebno nakon fizičkog napora na vrućini, treba leći u rashlađenu prostoriju i piti napitke s elektrolitima. Ako grčevi ne prestanu nakon sat vremena, savjetuju potražiti liječničku pomoć. U slučaju da se bilo koji od simptoma pogoršava ili traje dulje vrijeme, važno je konzultirati se s liječnikom, pogotovo ako osoba pati od kroničnih bolesti ili uzima lijekova.

Ako primijetimo da netko iz naše okoline ima vruću, suhu kožu, grčeve ili gubi svijest, važno je odmah pozvati hitnu pomoć. Dok pomoć ne stigne, iz Zavoda kažu kako je potrebno:

• smjestiti osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj
• podići joj noge i kukove, skinite višak odjeće
• početi s hlađenjem tijela: hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone, lagano špricanje kože vodom (25–30 °C) uz ventilator
• mjeriti tjelesnu temperaturu i nastaviti hladiti dok ne padne ispod 38 °C
• izbjegavati davanje lijekova poput paracetamola ili acetilsalicilne kiseline
• osobu bez svijesti položiti u bočni položaj dok ne stigne pomoć.

Kako vrućine utječu na tijelo i zašto je važno reagirati na vrijeme

Visoke temperature posebno teško podnose osobe s kroničnim bolestima dišnog sustava, poput astme i KOPB-a, kao i djeca. U takvim uvjetima disanje postaje otežano, javlja se bronhospazam i suh, nadražujući kašalj, piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo (u daljnjem tekstu HZJZ). Vrućina ne opterećuje samo pluća, nego utječe i na krvožilni sustav. Širenjem krvnih žila snižava se tlak, a zbog učestale dehidracije mijenja se i zgrušavanje krvi. To može dovesti do stvaranja ugrušaka, osobito u nogama koje, zbog zadržavanja tekućine, često otiču.

Osim toga, visoke temperature i UV zračenje ostavljaju posljedice na koži i očima. Prekomjerno izlaganje suncu može izazvati opekline, ubrzati starenje kože, potaknuti nastanak raka kože i oslabiti imunitet, upozoravaju iz HZJZ-a i napominju kako su oči posebno osjetljive jer dugoročna izloženost UV zrakama može dovesti do razvoja mrene, osobito kod ljudi koji ne nose sunčane naočale s UV zaštitom. Nagli prijelazi iz klimatiziranog prostora u vrućinu dodatno su rizični jer mogu izazvati kardiovaskularne probleme poput infarkta.

Tijekom toplinskog vala i kada je izdano upozorenje na vrućinu, organizam troši više tekućine kako bi održao optimalnu tjelesnu temperaturu. Ako se tekućina ne nadoknađuje redovito, može doći do problema s bubrezima. Manjak vode pogoduje nakupljanju minerala u mokraći, što povećava rizik od nastanka bubrežnih kamenaca. Dodatni rizik je promjena srčanog ritma, osobito kada se tijelo pokuša rashladiti znojenjem, a zrak je gotovo jednak tjelesnoj temperaturi – tada dolazi do grčeva, dehidracije i opće slabosti.

U najtežim slučajevima, dolazi do toplinskog udara, napominju iz HZJZ, što znači da se događa nagli kolaps organizma uzrokovan pregrijavanjem i nesposobnošću tijela da se ohladi. Takvo stanje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. S obzirom na to da podaci pokazuju porast ljetnih temperatura u posljednjem desetljeću, raste i broj zdravstvenih komplikacija povezanih s vrućinama. Pravovremeno djelovanje i usvajanje jednostavnih mjera zaštite mogu značajno smanjiti broj oboljenja i spriječiti najteže ishode, poručuju.

Gdje pratiti upozorenje na vrućinu?

Tijekom razdoblja velikih vrućina iznimno je važno pratiti preporuke lokalnih zdravstvenih ustanova, koje redovito obavještavaju javnost i izdaju upozorenje na vrućinu i toplinske valove. Njihove upute temelje se na stvarnim procjenama rizika i prilagođene su potrebama stanovništva. Osim toga, postoje i pouzdane internetske stranice na kojima se mogu pratiti aktualna upozorenja na vrućinu, kao što su one Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Redovito informiranje i pridržavanje preporuka ključni su koraci u zaštiti zdravlja – vlastitog i onog ljudi oko nas.

Na temelju prognoze za danas i iduća četiri dana, DHMZ objavljuje upozorenja na vrućinu i opasnosti koje donosi, i to u četiri razine: nema opasnosti, umjerena, velika i vrlo velika opasnost. Napominju kako se ljetni toplinski val može značajno razlikovati u različitim dijelovima Hrvatske – primjerice, ona što je “toplo” u gorju, može biti normalno na Jadranu. Upravo zbog tog regionalnog prilagođavanja, sustav razvijen za upozorenje na vrućinu daje precizne, lokalizirane procjene. Također, DHMZ ističe trend rasta ljetnih temperatura u posljednjem desetljeću, što vodi povećanoj učestalosti i intenzitetu toplinskih valova. Pravovremene mjere i upozorenje na vrućinu koje objavljuju mogu značajno smanjiti rizik od bolesti i smrti uzrokovane vrućinom.

Upozorenje na vrućinu prikazuje i Google, i to kada se vremenski uvjeti procjenjuju kao potencijalno opasni za ljudsko zdravlje. Takva upozorenja temelje se na nekoliko čimbenika – uključujući kombinaciju visoke temperature i vlage koja premašuje prag opasnosti prema indeksu vrućine Nacionalne meteorološke službe (NWS), kao i podatke koji pokazuju da su temperature neuobičajeno visoke za određeno područje u usporedbi s ranijim godinama.

Upozorenje na vrućinu se prikazuje samo ako prekomjerni toplinski uvjeti traju najmanje dva dana zaredom jer tada postoji povećani rizik za zdravlje ljudi, osobito onih iz osjetljivih skupina. Ova procjena oslanja se na analizu više vremenskih faktora kako bi korisnicima pružila pravovremenu i korisnu informaciju. Uz upozorenje na vrućinu, korisnici dobivaju i dodatne informacije – poput trenutačne temperature, tzv. stvarnog osjećaja topline, predviđanja koliko bi vremenski val mogao potrajati te osnovne vremenske prognoze. Tu su i sigurnosni savjeti preuzeti od Globalne mreže za informacije o vrućinama i zdravlju, koji pomažu u donošenju boljih odluka tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta.

Važno je naglasiti da Googleovo upozorenje na vrućinu služi isključivo u informativne svrhe i predstavlja procjenu temeljem dostupnih podataka. Za potpunu točnost i preporuke uvijek je najbolje konzultirati službene izvore poput nacionalnih meteoroloških i zdravstvenih institucija.

FOTOGRAFIJE: Pexels, Unsplash, DHMZ