Ako vam vježbanje tijekom radnog tjedna padne u drugi plan, ne brinite. Naime, istraživanja sugeriraju da ako preporučenu količinu fizičke aktivnosti odradite samo u vikendu, i dalje ćete vježbanjem dobiti značajne benefite za zdravlje, piše The Guardian. Studija je provedena na gotovo 90 tisuća ljudi koji su sudjelovali u UK Biobank projektu te je pokazala da ljudi koji uguraju tjednu količinu vježbanja u jedan ili dva dana, imaju manji rizik za razvoj više od 200 bolesti, u usporedbi s neaktivnim ljudima.
I vježbanje vikendom može biti dovoljno
“Mislim da takvo vježbanje daje na snazi. Kada su u pitanju zdravstveni benefiti, istraživanja pokazuju da je važniji volumen fizičke aktivnosti nego obrazac. Ključno je postići taj volumen, učinite to na način koji vam odgovara“, izjavio je za The Guardian dr. Shaan Khurshid, kardiolog u Općoj bolnici Massachusetts u Bostonu, koji je vodio studiju.
Prema smjernicama, preporučuje se 150 minuta umjerenog ili 75 minuta intenzivnog vježbanja tjedno za održavanje zdravlja. Čak i jedan do dva treninga tjedno mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Kako biste razlikovali umjereno od intenzivnog vježbanja, jedno od “pravila” je da intenzivno vježbanje onemogućava dovršavanje izgovorene rečenice bez napora.
U časopisu Circulation, istraživači su analizirali zdravstvene podatke 89.573 volontera iz UK Biobank projekta, koji su nosili uređaj za praćenje aktivnosti na zapešću tijekom tjedan dana. Oni koji su ostvarili najmanje 150 minuta umjerene do intenzivne vježbe tjedno klasificirani su kao redoviti vježbači ako su aktivnosti bile ravnomjerno raspoređene. “Weekend warriors” bili su oni koji su zgusnuli sve aktivnosti u jedan ili dva dana, dok su oni s manje od 150 minuta tjedno klasificirani kao neaktivni.
U godinama nakon praćenja, tzv. “vikend-ratnici” imali su smanjen rizik od razvoja čak 264 medicinska stanja, u usporedbi s neaktivnima. Redoviti vježbači uživali su slične benefite, posebno u smanjenju rizika od kardiometaboličkih poremećaja. Rizik od hipertenzije bio je preko 20% manji kod vikend-vježbača i redovitih vježbača, a rizik od dijabetesa smanjen za više od 40%, navodi The Guardian.
Slične rezultate pokazale su i prethodne studije. Gary O’Donovan, istraživač sa Sveučilišta Loughborough, 2017. godine otkrio je da su vikend-vježbači i redoviti vježbači, koji su zadovoljili preporuke o fizičkoj aktivnosti, imali manju vjerojatnost umiranja od raka ili kardiovaskularnih bolesti nego neaktivni ljudi. Istraživanje iz 2022. dodatno je potvrdilo benefite vježbanja.
Jedno od ključnih pitanja u ovim studijama je: može li se reći da vježbanje sprječava bolesti, ili zdraviji ljudi jednostavno više vježbaju? Vjerojatno su oba faktora u igri. U najnovijoj studiji, istraživači su nastojali ovo pitanje razjasniti isključivanjem ispitanika koji su razvili medicinska stanja unutar dvije godine od praćenja aktivnosti. Dr. Khurshid je naglasio da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se istražilo mogu li koncentrirane sesije vježbanja pomoći ljudima u lakšem postizanju ciljeva fizičke aktivnosti. Dr. Leandro Rezende, stručnjak za preventivnu medicinu sa Sveučilišta São Paulo, izjavio je da rezultati potvrđuju važnost ukupnog volumena vježbanja, neovisno o tjednoj učestalosti:
“Ovo su dobre vijesti za one koji pokušavaju postići preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, a mogu vježbati samo nekoliko dana tjedno. Ipak, važno je napomenuti da, za one koji već zadovoljavaju smjernice, povećanje učestalosti može donijeti dodatne zdravstvene benefite kroz povećanje ukupnog volumena fizičke aktivnosti.”
FOTOGRAFIJE: Pexels
