Black Friday, Crni petak… Dan koji danas gotovo instinktivno povezujemo s popustima, punim košaricama i lovom na dobru shopping ponudu. Za mnoge je to dan kada će kupiti ono što su mjesecima držali na wishlisti ili započeti božićnu kupovinu s osjećajem da smo “nadmudrili” sustav. No iza današnjeg potrošačkog spektakla krije se puno složenija priča. Crni petak nije uvijek bio sinonim za shopping groznicu; njegov put od kaotičnog dana u Philadelphiji do globalnog fenomena s popustima koji počinju tjednima prije službenog datuma otkriva kako se, s vremenom, promijenila i sama ideja kupovine.
Kako je nastao Crni petak?
Crni petak je dan koji tradicionalno označava početak blagdanske kupovine. Danas ga povezujemo s popustima, redovima pred trgovinama i digitalnim akcijama koje započinju božićnu groznicu, no priča iza ovog dana mnogo je složenija i, kako pokazuju povijesni izvori, evoluirala je kroz desetljeća. Kako piše Time, ideja sezonske potrošačke groznice nije nova. Još krajem 19. stoljeća razdoblje između Dana zahvalnosti i Božića smatralo se “zlatnim vremenom kupovine”. Trgovci su već tada ulagali u božićne izloge i posebne akcije. U članku iz 1938., Time opisuje kako su prolaznici s divljenjem gledali umjetni snijeg u izlogu robne kuće Lord & Taylor na Petoj aveniji. Upravo su takve inovacije bile početak blagdanskog shopping natjecanja među velikim trgovcima.
U članku podsjećaju i na to da je američka industrija toliko ozbiljno shvaćala taj period da je čak uspjela uvjeriti predsjednika Franklina D. Roosevelta da pomakne Dan zahvalnosti, samo kako bi se produžila sezona kupovine. Eksperiment, međutim, nije uspio, pa je blagdan vraćen na posljednji četvrtak u studenome 1941. godine. Zanimljivo, “Crni petak” kao pojam uopće se tada nije odnosio na shopping. Sve do druge polovice 20. stoljeća, najveći dan kupovine u godini bio je subota prije Božića, a Time bilježi da se termin “Black Friday” za petak nakon Dana zahvalnosti prvi put uopće pojavljuje tek 1998. godine.
S druge strane, prema Britannici, korijeni izraza “Black Friday” sežu u Philadelphiju šezdesetih godina, kada su lokalni policajci tim nazivom opisivali prometni i društveni kaos koji bi nastajao dan nakon Dana zahvalnosti. Tada bi u grad pristizale tisuće ljudi iz predgrađa radi početka blagdanske kupovine i tradicionalne nogometne utakmice Army–Navy, koja se igrala subotom. Ogromne gužve, prometni kolapsi, nesreće i povećan broj krađa pretvarali su taj vikend u noćnu moru za policiju, pa su ga počeli nazivati “crnim”.
Kako navodi i The New York Times, izraz se pojavio upravo u to vrijeme, kada su policajci u Philadelphiji morali raditi duge smjene, nositi se s lošim vremenom i valom turista koji su preplavili centar grada. Trgovci su u to vrijeme pokušali ublažiti negativan ton i preimenovati dan u “Big Friday”, no ideja nije zaživjela. Tek krajem osamdesetih izraz “Black Friday” dobiva pozitivno značenje, a trgovci ga počinju tumačiti kao dan kada njihovo poslovanje prelazi iz “crvenog u crno”, odnosno kada nakon mjeseci poslovanja s gubitkom konačno ostvaruju profit. Od tada Crni petak postaje simbol potrošačkog optimizma i nezaobilazan datum u američkom kalendaru kupovine.
Od devedesetih nadalje, Crni petak dobiva i svoje “nasljednike”: Small Business Saturday, koji potiče kupovinu u malim lokalnim trgovinama, Cyber Monday posvećen internetskoj prodaji, te Giving Tuesday, dan koji promiče darivanje i dobrotvorne akcije. No povijest izraza “Black Friday” ima i stariju, mračniju dimenziju. Još 1869. godine taj se izraz koristio za opis financijskog kraha na Wall Streetu, kada su špekulanti Jay Gould i Jim Fisk pokušali preuzeti kontrolu nad američkim tržištem zlata. Njihov plan se urušio nakon intervencije predsjednika Ulyssesa S. Granta, što je uzrokovalo gospodarski potres i bankrot tisuća Amerikanaca, donosi Britannica.
Iz Sjedinjenih Država, Crni petak se početkom 2000-ih proširio na globalno tržište, zahvaljujući rastu internetske trgovine i globalizaciji maloprodaje. Europske zemlje, uključujući i Hrvatsku, ubrzo su preuzele koncept velikih popusta krajem studenoga, najprije kroz globalne online brendove poput Amazona i eBaya, a zatim i kroz lokalne trgovine koje su prepoznale priliku za privlačenje kupaca. U početku su se akcije održavale isključivo na sam Black Friday, no s vremenom su se proširile na cijeli vikend, zatim tjedan, a danas mnogi trgovački lanci i domaći web shopovi organiziraju promotivne kampanje koje traju gotovo cijeli mjesec.
Tako je ideja jednog dana popusta prerasla u pravu potrošačku sezonu, poznatu kao “Black Week” ili “Black Month”, tijekom koje se nude snižene cijene na gotovo sve kategorije proizvoda, od tehnike i mode do kozmetike i putovanja. Iako popusti više nisu ograničeni samo na jedan dan, naziv “Crni petak” i dalje nosi simboliku početka blagdanske kupovine i razdoblja intenzivne potrošnje, koje se iz američke tradicije pretvorilo u fenomen na globalnoj razini.
Promjene u shopping navikama
Iako je Crni petak nekoć bio sinonim za redove pred trgovinama, čekanje u zoru i prizore kupaca koji doslovno “jurišaju” na popuste, digitalno doba u potpunosti je promijenilo način na koji kupujemo. Umjesto gužvi, današnji se Crni petak uglavnom odvija u nekoliko klikova – većina potrošača sada kupuje online, uspoređuje cijene i traži najbolje ponude putem mobilnih aplikacija i web preglednika. Brendovi su prepoznali taj zaokret i sve više ulažu u digitalne kampanje koje počinju i danima prije samog datuma. Popusti se najavljuju putem newslettera, društvenih mreža i push obavijesti, a sve je češća praksa nagrađivanja registriranih korisnika ekskluzivnim kodovima ili ranijim pristupom rasprodaji.
Posljednjih se godina sve češće govori i o njegovoj “tamnoj strani”: prekomjernoj kupnji, stvaranju otpada i općenitoj neodrživosti takvog načina potrošnje. Brzi popusti i impulzivne kupnje često rezultiraju gomilanjem proizvoda koji se rijetko koriste, dok logistika masovnih rasprodaja – od transporta do ambalaže – ostavlja značajan ekološki otisak. Zbog toga sve veći broj brendova i organizacija pokušava redefinirati značenje Black Fridaya. Umjesto “bezglavih” rasprodaja, promoviraju se koncepti poput “Green Friday”, koji potiče na kupovinu održivih proizvoda i podršku ekološki osviještenim brendovima, “Buy Nothing Day”, koji simbolično poziva na potpunu apstinenciju od kupovine, te “Slow Friday”, pokret koji zagovara promišljenu, kvalitetnu potrošnju i ulaganje u dugotrajnije proizvode.
Zanimljiv “kontrapunkt” klasičnoj potrošačkoj groznici dolazi iz beauty industrije, i to od brenda Deciem, pod čijim okriljem djeluje i The Ordinary. Umjesto jednodnevnih sniženja, Deciem već nekoliko godina provodi kampanju tijekom koje cijeli mjesec studeni nudi 23% popusta na sve proizvode. Ideja iza kampanje jednostavna je: kupujte samo ono što vam zaista treba, bez žurbe i pritiska ograničenih akcija.
Ovogodišnji Crni petak, koji pada na 28. studenoga 2025., kao da je počeo ranije nego ikad – gotovo da više i ne postoji “službeni” početak rasprodaja. Brendovi su se prilagodili ekonomskim okolnostima, rastućoj inflaciji i promjenama u potrošačkim navikama pa su mnoge ponude aktivne već od početka studenoga, a neki trgovci ih protežu i na cijeli mjesec. Takav trend “produženog Black Fridaya” djelomično je rezultat želje brendova da potaknu planiranu, a ne impulzivnu kupovinu, ali i da rasterete logistiku koja u jednom danu više ne može izdržati navalu narudžbi.
Kako pametno kupovati za Crni petak?
Počnite rano i pratite cijene unaprijed. Crni petak više ne počinje u petak. Popusti se često pojavljuju već krajem listopada, a oni koji prate cijene unaprijed imaju najveće šanse uloviti prave ponude. Naime, “akcijska cijena” ne znači uvijek i stvarni popust. Neki trgovci čak podižu cijene prije sniženja kako bi popust izgledao veći.
Napravite popis i držite ga se. Planiranje unaprijed ključ je pametne kupovine. Stručnjaci s The New York Timesa savjetuju da kupci naprave listu prioriteta i izbjegavaju impulzivne kupnje pod izlikom “dobrog popusta”. Ako već unaprijed znate koje proizvode tražite, manja je vjerojatnost da ćete se povesti za marketinškim trikovima i nepotrebno potrošiti.
Ne nasjedajte na “ograničene količine“. Profesor Adam Craig sa Sveučilišta Kentucky u svom radu objašnjava da mnoge trgovine koriste psihološke trikove poput “limited stock” oznaka ili brojača vremena kako bi stvorile osjećaj hitnosti. Najbolji način da izbjegnete pogrešne odluke je odmaknuti se od ekrana i razmisliti. Ako i nakon nekog vremena želite isti proizvod, vjerojatno je dobra odluka i kupiti ga.
Provjerite modele i specifikacije proizvoda. Kod skuplje elektronike, primjerice televizora, trgovci za Crni petak znaju nuditi varijante koje izgledaju isto, ali imaju slabije specifikacije. WSJ Buy Side upozorava da treba provjeriti točan model uređaja, jer i jedan broj u oznaci može značiti da kupujete stariji ili slabiji proizvod od onoga koji ste planirali.
Pazite na sigurnost i prijevare. U moru ponuda lako je naletjeti na lažne oglase ili trgovce bez reputacije. The New York Times preporučuje kupnju samo od provjerenih prodavača i pažljivo praćenje bankovnih i kartičnih izvoda. Ako je cijena sumnjivo niska – posebno kod “third party” prodavača na platformama poput Amazona ili eBaya, postoji mogućnost da se radi o prijevari.
Postavite realan budžet i ograničite vrijeme provedeno u kupovini. Prema istraživanjima Sveučilišta Kentucky, najbolji način da se izbjegne prekomjerna potrošnja jest postavljanje čvrstih granica – i financijskih i vremenskih. Planirajte iznos koji ste spremni potrošiti, izbjegavajte nepotrebno “skrolanje” po online trgovinama i napravite pauzu prije svake veće kupovine.
FOTOGRAFIJE: Pexels, Unsplash
