Na farmama u Danskoj koje uzgajaju usjeve poput sijena za stočnu hranu, vlada će uskoro plaćati poljoprivrednicima da dio svog zemljišta pretvore u šume. U drugim područjima, poljoprivredna polja vratit će se u močvarna područja. Ukupno će oko 15% zemlje biti vraćeno u prirodu.
Navedene mjere dio su plana za drastično smanjenje emisija iz poljoprivrede. Uz to, novi porez na stoku znači da će poljoprivrednici proizvoditi manje mesa i mlijeka. Dio subvencija za poljoprivredu preusmjerit će se kako bi se poljoprivrednicima pomoglo smanjiti korištenje dušičnih gnojiva.
Poljoprivreda odgovorna za sve veći dio ugljičnog otiska
Danska s ovim planom ide dalje nego bilo koja druga zemlja dosad u rješavanju emisija iz prehrambenog lanca, koji je odgovoran za oko četvrtinu ukupnog svjetskog ugljičnog otiska. “Čini se da je ovo prvi ozbiljan plan koji je itko usvojio, s pravim novcem i konkretnim mjerama za smanjenje emisija iz poljoprivrede”, kaže za Fast Company Tim Searchinger, viši istraživač na Princetonu i viši suradnik te tehnički direktor za poljoprivredu, šumarstvo i ekosustave pri neprofitnoj organizaciji World Resources Institute.
Danska ima ambiciozan cilj smanjiti emisije za 70% do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990., a postoji snažna politička volja za postizanje tog cilja.
“U danskoj politici, kada se postignu politički sporazumi, stranke ih obično poštuju čak i kroz različite izbore”, kaže Torsten Hasforth, glavni ekonomist Concita, zelenog think tanka sa sjedištem u Kopenhagenu. “Postoji sposobnost održavanja dosljednosti i dugoročnog planiranja. Pristupamo jednom sektoru odjednom i analiziramo kako osigurati da taj sektor doprinese dovoljno za ostvarenje cilja od 70%.”
Poljoprivreda je posebno izazovna, kaže Hasforth, djelomično zato što rješenja za farme nisu dosad dobila dovoljno pozornosti i manje su razvijena. Za nešto poput energije postoje očita (i pristupačna) rješenja. Danska je već prihvatila energiju vjetra, solarne panele i novije tehnologije poput najveće svjetske toplinske pumpe. U Kopenhagenu većina ljudi vozi bicikl na posao, a novi porez na letove izvan zemlje osmišljen je kako bi potaknuo više ljudi da koriste vlakove za kraće udaljenosti i pomogao prijelazu domaćih letova na održivo zrakoplovno gorivo. Zemlja je postigla dovoljno u drugim područjima povezanima s klimom da je poljoprivreda sada odgovorna za sve veći dio njezinog ukupnog ugljičnog otiska.
Porez na stoku potiče na učinkovitiju proizvodnju hrane
“Poljoprivreda će činiti 50%, pa čak i 75% emisija u Danskoj”, kaže Searchinger. “A ona sudjeluje s tek oko 1% u BDP-u. Danska je poput Iowe plus San Francisca, uz ogromnu farmaceutsku kompaniju i veliku brodarsku tvrtku. Ukratko, sav taj ostali sektor zapravo generira većinu gospodarskog outputa.”
Poljoprivredna industrija surađivala je s ekološkim organizacijama i vladom kako bi postigli dogovor koji može zadovoljiti klimatske ciljeve. Porez na stoku, koji se primjenjuje samo na emisije iznad određene razine, potiče poljoprivrednike da smanje emisije i proizvode meso i mliječne proizvode učinkovitije.
Cijena proizvoda poput mlijeka će porasti. Iako je moguće da će se više mlijeka uvoziti iz drugih zemalja, Hasforth tvrdi da će danski potrošači, koji preferiraju lokalno mlijeko, konzumirati manje i možda se odlučiti za alternative poput biljnih mliječnih proizvoda.
“Budući da će porez više utjecati na hranu s visokim ugljičnim otiskom, potrošači mogu odlučiti potražiti druge opcije koje su manje oporezovane”, kaže. Uvozno mlijeko dolazi iz obližnjih zemalja koje također imaju klimatske ciljeve, poput Njemačke, i koje bi s vremenom mogle uvesti strože zakone o reguliranju emisija iz poljoprivrede.
Ciljevi vraćanja zemljišta prirodi
Veliki dio poljoprivrednog zemljišta u Danskoj koristi se za uzgoj usjeva koji služe za hranjenje stoke, a ne ljudi. Vraćanje dijela zemljišta prirodi također ima za cilj potaknuti smanjenje stočarske proizvodnje, jer je uvoz stočne hrane skuplji. (Danska ima 2,6 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega će se oko 15% vratiti prirodi.) Obnovljena močvarna područja i šume, od kojih su mnoga iskrčena prije stoljeća ili čak tisućljeća, mogu također pomoći u većem skladištenju ugljika. Manje aktivnog poljoprivrednog zemljišta također znači manje korištenja gnojiva, što je još jedan značajan izvor emisija.
Još uvijek postoji rizik da bi Danska mogla početi uvoziti više hrane, poput soje uzgojene u Brazilu, što bi moglo imati negativan učinak drugdje. Searchinger tvrdi da bi zemlja trebala uvesti dodatne politike kako bi se pozabavila tim problemom. Ipak, smatra da je plan snažan. Izbjegava kontroverzna rješenja poput regenerativne poljoprivrede, koja možda neće dugoročno skladištiti ugljik. “Ovdje se radi o pohranjivanju više ugljika u krajolik na načine koji su stvarni”, zaključuje.
FOTOGRAFIJE: Unsplash+
