ISKRA kolektiv spaja mlade profesionalce i entuzijaste u istraživanju i očuvanju kulturne baštine kroz suvremeni i interdisciplinarni pristup. Nastao iz neformalnih druženja, kolektiv se razvio kao odgovor na nedostatak brige za kulturnu baštinu.
Misija kolektiva je istražiti kako potaknuti međugeneracijski dijalog i razmjenu znanja te pokrenuti održivi način bavljenja kulturnom baštinom. Izražavaju se kroz različite forme, svoje radove i istraživanja objavljuju i na Instagram profilu, a objedinjuju ih i u magazinu čije nam je drugo izdanje bio povod za razgovor s ekipom koja stoji iza cijele priče.
ISKRA kolektiv
ISKRA kolektiv okuplja mlade ljude različitih struka, pozadina i životnih okolnosti. Sve je počelo na druženjima s prijateljima s kojima dijele afinitete prema neovisnom istraživanju u svakodnevnom životu, sa snažnim osjećajima prema generacijskim promjenama. Iako su se inicijalno okupili oko bliskih ljudi, ISKRA se s vremenom organično proširila i na širi krug obitelji, prijatelja i poznanika.
“Gdje god bili, svi smo svjedočili nekom obliku devastacije prirode, nemaru prema nekoj staroj kući ili zaboravljanju tradicionalnih obrta. Želimo adresirati ovaj nedostatak brige za kulturnu baštinu i zauzeti aktivan stav, te zajedno pokrenuti održivi način bavljenja kulturnom baštinom“, ističu u kolektivu.
Svoja istraživanja su započeli u Pokupskom, koje je bilo “testing ground” nekih njihovih zajedničkih razmišljanja, sklonosti i metodologija rada.
“U Pokupskom se nalazi jedna malena drvena kuća, ostavština drage bake i djeda dvije naše članice, koja je nedavno prolazila kroz proces obnavljanja, unutar kojeg je postalo jasno da su tradicionalni načini gradnje nestali iz tih krajeva. U nemogućnosti pronalaska majstora ili pisanih tragova, razvio se razgovor o uzroku takve situacije. U kojem trenutku se znanje prestalo prenositi između generacija? Ne želimo upirati prstom i tražiti krivce, već istražiti kako potaknuti međugeneracijski dijalog i razmjenu znanja.”
Kolektiv se ističe interdisciplinarnim pristupom za koji kažu da je nužan za teme održivosti kulture, lokalnih značaja i tradicionalnih obrta jer podrazumijeva prilaženje problemima s raznovrsnim perspektivama i mišljenjima. Razmjena znanja u kolektivu je horizontalna, bez jasne hijerarhije, jer je svačije mišljenje legitimno i vrijedno rasprave.
Na pitanje što ih inspirira za rad na temama kulture, održivosti, tradicije i prirode, i kako te vrijednosti prenose u svoje projekte, odgovaraju:
“Zimnica nam je draga analogija – nešto što su naši bake i djedovi pripremali u pripremi za hladne mjesece, danas se može kupiti u trgovini. Možda danas ne trebamo znati raditi zimnicu, ali zašto ne bismo mogli? Između generacija puno je ovakvih prekinutih veza u znanju i želimo se njima baviti.”
ISKRA magazin – rad kolektiva kroz cikluse
Kao što smo spomenuli u uvodu, ISKRA kolektiv izražava se kroz različite forme. Jedna od tih formi su ISKRA magazini, koji predstavljaju rad kolektiva kroz cikluse. Radi se o nezavisnom magazinu, neopterećenom nametnutim rokovima ili predodređenim brojem godišnjih izdanja. Produkcija ovisi o predbilježbama i sredstvima koje priskrbljuju kroz različite aktivnosti poput izložbi, predavanja i radionica. Magazin je studija situirane i spore publikacijske prakse, s naglaskom na istraživački rad i suradnju sa širokim spektrom ljudi.
Nakon prvog izdanja “Rijeka” (The River), koje se fokusiralo na Pokupsko i rijeku Kupu, drugo izdanje magazina nosi naziv “Šuma” (The Forest).
“Nakon teme Rijeke u prvom ciklusu, okrenuli smo se drugom generatoru identiteta ove ruralne sredine u Pokupskom, a to je šuma, koja je prisutna u ocrtavanju krajolika, tradicionalnoj arhitekturi i graditeljskoj baštini kraja, demografije, dominantnim djelatnostima, prisutnoj flori i fauni. Imali smo osjećaj – kao da se to naše Pokupsko smjestilo upravo između rijeke Kupe i šume”, objašnjavaju u kolektivu.
“Forest” su sastavljali oko godinu dana. Nakon završetka riječnog ciklusa, prijavili su se na puno izložbi i nisu očekivali tako pozitivan odaziv, kažu. Realizirali su tri izložbe i održali javna predavanja, u Veszprému, Zagrebu i Timișoari, što je značajno produžilo te obogatilo proces. U drugom broju htjeli su transformirati energiju kolektiva u platformu koja pokreće dijaloge izvan svojih okvira, s različitim udrugama i pojedincima čije prakse i vrijednosti rezoniraju s njihovima.
Stvarajući printano izdanje susreli su se i s nekim izazovima, no kažu da su veliki obožavatelji fraze “learning by doing” pa greške koriste kao odskočnu dasku za bolje odluke u budućnosti.
“U početku nam je bilo teško definirati što točno radimo i kako oformiti standard za sve projekte, no on se prirodno nametnuo jer nam je svima stalo da uspješno prikazujemo naše djelovanje, kojem posvećujemo slobodno vrijeme.“
Kao trenutak iz prošlogodišnjeg rada na izdanju koji im je bio posebno značajan, izdvajaju iskustvo u Rumunjskoj, gdje su prisustvovali konferenciji Why Culture Matters II, u Timișoari, u listopadu 2024. godine.
“Osim što smo upoznali brojne kreativce i profesionalce koji se bave kulturnom održivošću i brigom o nasljeđu kroz naše izlaganje i druženja između predavanja, održali smo i radionicu namijenjenu djeci 14-18 godina. Jako nas je dirnula njihova iskrenost, naivnost i znatiželja, te nam je cijeli put ostao u jako lijepom sjećanju, ponajviše zbog prekrasnih ljudi i naših domaćina.”
Naklada časopisa je mala zbog neovisnog karaktera njihovog procesa publiciranja. Ovise isključivo o prednarudžbama te korištenju zajedničkih sredstava prikupljenih kroz naknade za izlaganja i prezentacije.
“Nemamo ambicije tretirati magazin kao nešto što mora biti svugdje dostupno i masovno tiskano – bitna nam je kvaliteta, a ne kvantiteta, stoga razmišljamo održivo i skromno.”
Izdanje “Forest” je trenutačno kompletno rasprodano, a imaju još par primjeraka izdanja “River” za prodaju. Kažu da bi voljeli ponovno printati oba primjerka unutar ove godine. Imaju ambicije pokrenuti i online platformu, radi lakše komunikacije sa širom javnošću, ali i arhiviranja svog djelovanja.
Cijena oba izdanja magazina je 25 eura i to je cijena u kojoj ISKRA kolektiv zapravo nema nikakav profit.
“Možda je to naivno od nas, ali prava vrijednost pokretanja ISKRA kolektiva od početka nije bila monetarna, već pokretačka u smislu ojačavanja kolektivne svijesti o temama koje svi mi zamjećujemo u svojim sredinama. “
“Želimo da naši čitatelji i sugovornici osjete kolektivni duh i osvijeste da i oni mogu biti aktivni sudionici pozitivnih promjena u društvu. Nastojimo slušati, prije nego što govorimo. Isto tako nam je bitno da kroz razne teme pokažemo da ne postoji uniformni način rada u kulturi, jer kultura nije statičan muzejski eksponat, nego nešto što se stalno mijenja i prilagođava. Kultura, baština, tradicija – su glagoli, a ne imenice“, dodaju.
Uz sve navedeno, ISKRA kolektiv vodi razgovore s lokalnim zajednicama i vjeruju da će samo tako i nastaviti, unatoč tome što je ponekad izazovno pronaći ljude u malim sredinama koji aktivno brinu za baštinu.
“Kroz pokušaj i pogrešku, naučili smo kojim alatima i jezikom im pristupati. Važno je biti iskren – znamo da ne pripadamo u potpunosti tamo, da smo ‘posjetitelji’. Lokalnom stanovništvu nije potrebno objašnjavati neke stvari ili romantizirati nešto što je njihova egzistencija. Nadamo se bližoj suradnji s lokalnim udrugama i entuzijastičnim pojedincima u sljedećim ciklusima.”
Za kraj poručuju:
“Pokupsko za nas nije samo mjesto, nego i osjećaj i inspiracija. Voljeli bismo s ovakvom perspektivom posjetiti druge krajolike i graditi mostove između neistraženih ruralnih sredina. Iskustva predavanja i radionica posebno su nas se dojmila i voljeli bismo kroz takve akcije pokrenuti dijalog s različitim ljudima. Za sada, pripremamo novi ciklus u Pokupskom i veselimo se novim susretima.”
FOTOGRAFIJE: Karla Jelić-Balta, Stephanie Newcomb, Danijel Lošić
