Što je ono skoro pa nezaobilazno za spakirati u putnu torbu uoči odlaska na ljetovanje? Dobra knjiga svakako. Upravo je godišnji odmor, taj glavni ljetni, idealna prilika za uhvatiti se čitanja, jer za mnoge aktivnost konzumiranja knjiga pati tijekom godine, kada zapostavljamo knjigu radi posla i obaveza. Zato ljeto vidimo kao priliku za nadoknadu i pomno planiramo svoju malu mobilnu knjižnicu koja će nas pratiti na godišnjem i biti suputnik u onim lijenim ljetnim jutrima i popodnevima, kada nakratko zaustavljamo svijet i podsjećamo se koliko je lijepo živjeti u nižoj brzini.
Knjige za ljeto 2023.
Pokucali smo na par virtualnih adresa poznanika i zamolili ih da s nama podijele koje knjige čitaju ove godine na ljetovanju – možda vam damo malo inspiracije prije odlaska na G.O.!
Katarina Knežević, novinarka Telegrama
Na plaži ovih dana čitam dvije knjige. Prva je Atomic Habits Jamesa Clearea, a druga je zbirka poezije Amorana.
Dva jako različita štiva, a iza svakog od izbora je mala pričica. Atomic Habits sam dobila na poklon od dečka za Božić i besramno sam kroz siječanj pročitala tek 12 stranica i otad do sada ju držala na noćnom ormariću, jer – obaveze i zavaravanje da ću umjesto screen timea prije spavanja čitati. Sad to ispravljam! Amorana je pak zbirka poezije hrvatske autorice, Ankorane. Krajem svibnja sam bila na promociji ove zbirke, a godišnji odmor je divna prilika za posvetiti joj se. Kako kaže sama autorica, ova zbirka je satkana od valova.
Barbara Tolić Aušić, Communications Manager u Hrvatskoj udruzi društava za tržišno komuniciranje
Sama pomisao na dvotjedni odlazak na more bez knjiga u meni izaziva paniku, tako da sam se dobro opskrbila prije polaska iz Zagreba. Nema ništa slađe od čitanja u hladu uz morske kulise i orkestar cvrčaka, a kako inače volim pretjerati s brojem knjiga, ove sam se ove godine odlučila na samo šest naslova (uz knjiške aplikacije na mobitelu ako zagusti). Volim kombinirati žanrove te uzeti ponešto i od domaćih i od stranih pisaca. Trenutno čitam Ahilejevu pjesmu autorice Madeline Miller, tek sam na početku pa ne mogu podijeliti dojmove, ali jako mi se svidjela njezina Kirka pa su očekivanja visoka. Fafarikul autorice Đurđice Čilić, zbirka nepretencioznih crtica o životu punih srca, više me puta raznježio, razveselio i rastužio. Uživala sam i u Carrollovoj Alici s onu stranu ogledala jer volim posegnuti za knjigama u kojima sam uživala u djetinjstvu – i pritom shvatiti da toliko mudrosti pružaju i odraslima, samo kad bi im ego dopustio da čitaju “dječje” knjige.
No moje najveće preporuke iz ovoga ljetnog kruga (barem zasad!) idu za Haigovu Ponoćnu knjižnicu. Ta me do samoga kraja držala toliko da bih se jedva natjerala na pauze za kupanje. Govori o ženi koja je odlučila počiniti samoubojstvo, no negdje “između” otvorili su joj se brojni paralelni svemiri koji su joj omogućili da isproba život u brojnim njegovim perspektivama – i da ga potom ponovno zavoli. Čekaju me još Calvinovi Nevidljivi gradovi i Baretićeva Pričaj mi o njoj i jedva čekam zaroniti i u njihove svjetove.
Nora Fabrio Bene, Campaign Manager u tvrtci Mediavision
Trenutno čitam baš dobru kombinaciju: Kako ubiti svoju obitelj Belle Mackie i Stella Maris Cormaca McCarthyja. Prva je nešto najbizarnije što sam čitala u zadnje vrijeme – prati djevojku koja kreće u osvetnički pohod na svoju otuđenu obitelj, ali u masi ubojstava iza kojih stoji, u zatvoru završava zbog jednog koje nije počinila. Pravi je beach read i super balansira puno mračniju Stellu Maris, odnosno priču o ženi koja se prijavljuje u psihijatrijsku ustanovu. Potonju sam tek započela, ali već vidim da me čeka vrtoglavo putovanje!
Sven Jurić, data analitičar
Ne volim čitati fikciju pa se većinom posvetim nekim zanimljivim povijesnim knjigama ili biografijama. Volim čitati i stvari koje su vezane uz moje hobije poput nogometa ili sporta općenito. Ovo ljeto izbor je pao na: Inverting the Pyramid: The History of Football Tactics, odlična knjiga o razvoju nogometne taktike kroz povijest. Provided You Don’t Kiss Me: 20 Years with Brian Clough, biografija o jednom od najvećih nogometnih trenera u povijesti. Guns, Germs, and Steel: The Fates of Human Societies, odličan prikaz kako su se civilizacije razvijale kroz povijest uz objašnjenja zašto su neki bili brži i uspješniji u razvoju.
Nastja Kulović, književnica
Svratila sam u knjižnicu prije nego što sam otišla na more i odmah se zaputila na policu s domaćima autorima, jer već dugo vremena čitam pretežno domaće autore. Uzela sam Ivicu Prtenjaču: Sine, idemo kući (jer je sve što on napiše divno, čak i ono bolno), Tomicu Šćavinu: Soba na dnu mora (koja mi je na listi već neko vrijeme), Tenu Štivčić: Nevidljivi (jer mi se svidjela ideja da čitam dramu dok blejim u more), a kod prijateljice sam s police uzela Ivanu Šojat: Unterstadt, (jer još nisam pročitala ništa njezino, a svi je hvale).
Pavle Miljenović, jazz glazbenik i glazbeni urednik na Hrvatskom radiju
Neki dan sam naručio dvije knjige za naše standardno ljetovanje u Puli. Sebi sam naručio knjigu Bill Frisell, Beautiful dreamer Philipa Watsona – biografiju čuvenog američkog jazz gitarista koji je promijenio zvuk jazza utjecajima americane, bluegrassa i surf rocka. Moj omiljeni muzičar.
Svojoj partnerici sam naručio autobiografiju Brucea Springsteena jer je to autobiografija Brucea Springsteena! Oboje ga jako volimo – kako piše tekstove, njegov stav prema životu i odnos prema drugima. Naravno da je to odmah prozrela kao moj poklon sebi, ali znam da će joj se svidjeti. 😊
Gordan Turković, CEO u agenciji CTA komunikacije
Trenutno čitam biografiju Leonarda da Vincija koju je napisao Walter Isaacson. Rad ovog inovatora, znanstvenika, umjetnika i sveobuhvatnog genija vječna je inspiracija i fascinira me još od djetinjstva. Isaacson u maniri odličnog biografa i studioznog analitičara prikazuje da Vincijev razvoj od mladosti pa sve do zrele dobi, pojašnjavajući inovacije koje je unio u sve što je dotaknuo. Autor pokušava proniknuti u njegov um te čitatelju približiti logiku u pozadini Leonardovih djela i pristupa. Odlično to povezuje s njegovim porijeklom i privatnim životom te kako ga je to definiralo u daljnjem životu i stvaranju.
Osim genijalnih djela i izuma, čitatelju kao motivacija može poslužiti i činjenica da je Vinci bio neshvaćen i osporavan od dijela svojih suvremenika, ali to ga, srećom, nije zaustavilo u njegovim naumima.
Upravo zbog njegove upornosti i vjere u vlastiti rad, svijetu je ostala nevjerojatna umjetnička i znanstvena baština. Inače ne čitam često biografsku literaturu, ali Isaacsonove knjige su mi tu iznimka. Ranije sam već pročitao Inovatori i Steve Jobs, a spremam se posvetiti i onoj o Einsteinu nakon što završim s Leonardom da Vincijem. Svakako bih ove knjige preporučio svima koje zanima kako su funkcionirali mozgovi koji su uistinu mijenjali svijet oko nas.
Koviljka Lazar, tajnica Kino mreže
Trenutno čitam The Travelling Cat Chronicles japanske autorice Hiro Arikawe. Knjigu sam prvi put pročitala u 2020., ali uz sva putovanja ovoga ljeta mi je idealni suputnik jer je iznimno topla i ljudska knjiga kojoj je glavni lik putujući mačak Nana.
Sanja Margetić, direktorica agencije Dot One
Na ljetovanje sam uzela dvije knjige.
Kako spriječiti klimatsku katastrofu, Bill Gates. Mislim da je ovo trenutno aktualna tema globalno. U njoj Bill Gates rezimira što je naučio tijekom više od desetljeća proučavanja klimatskih promjena i ulaganja u inovacije za rješavanje globalnog zatopljenja, te preporučuje strategije da se to postigne.
Ponoćna knjižnica, Matt Haig. Ulov sa zadnjeg Interlibera, ali nikako da dođe na red za čitanje. Knjiga naglašava da savršen život ne znači biti lišen tuge.
Tena Razumović Žmara, producentica i novinarka u kulturi
Knjiga s kojom sam se zaputila na more je Proces stoljeća Ivana Supeka.
Roman je napisao 1963. i radi se o procesu protiv poznatog američkog fizičara Roberta Oppenheimera. Film “Oppenheimer” ovo ljeto gledamo u kinima i iznimno je zanimljivo čitati o tome i gledati film, posebno kada znamo koliko su istraživanja Nolan i Murphy napravili kako bi rekreirali lik i priču prema biografiji Oppenheimera “Američki Prometej”; nasuprot romana “Svjedok vremena”, Ivana Supeka, koji je pritom jedan od najistaknutijih fizičara i znanstvenika naših područja 20. stoljeća. Ivan Supek bio je hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja. Doktorirao je u Leipzigu pod vodstvom fizičara i nobelovca Wernera Heisenberga, s kojim je do 1943. radio na kvantnoj teoriji polja. Radom na zagrebačkom sveučilištu od 1946. podiže fiziku na europsku razinu, a 1950. vodi gradnju Instituta Ruđer Bošković kojem postaje prvi predsjednik. Bio je iznimno cijenjen u svim svojim područjima djelovanja, no možda najznačajnije njegovo postignuće Institut za filozofiju znanosti i mira koji je osnovao 1960. godine i koji je dio međunarodnog pokreta protiv nuklearnog oružanja Pugwash; postaje i suosnivač i predsjednik organizacije Svijet bez bombe. Zanimljivo je čitati njegovu knjigu znajući koje je sve moralne dvojbe imao sami Oppenheimer.
Iva Kordić, novinarka After5
Trenutno čitam Kafka na žalu Harukija Murakamija, taman nakon što sam završila njegovu O čemu govorim kada govorim o trčanju, koja mi je bila inspirativna, iako nisam fan trčanja. Nekako kao da se misli o trčanju mogu primijeniti i na neke druge aspekte.
Knjiga Kafka na žalu mi nije sjela na prvu, no kako idem dalje s čitanjem, tako mi postaje bolja. Nisam htjela odustati na prvo “nesviđanje” jer volim Murakamijeve knjige, a sad mi je drago što sam nastavila čitati. Kažu kako je ovo jedno od njegovih najambicioznijih djela, a radnja knjige prati sudbinu dva lika: 15-godišnjeg Kafke Tamure koji bježi od kuće te Nakate, neobičnog lovca na izgubljene mačke.
Inače, volim čitati na plaži, baš mi je dobra ta kombinacija nekog drugog svijeta u knjigama, s morem i cvrčcima u pozadini. Nekad mi koncentracija malo padne jer mi pažnju ukrade kakav interesantan događaj na plaži, no mislim da je sve to čar čitanja ljeti.
FOTOGRAFIJE: Školska knjiga, Hena, Profil, Fraktura, Stilus, Amazon
