Kad je u pitanju uređenje interijera, jeste li se ikada zapitali zašto nas toliko privlači zavirivanje u tuđe domove? Na prvu zvuči voajerski, ali zapravo je riječ o puno suptilnijem porivu. Ljudi kroz interijere otkrivaju sebe – svoj ukus, navike, čak i karakter – a nama je zanimljivo iščitavati te tragove. Kao što su to pokazali i veliki filozofi i teoretičari, od Sartrea do Susan Sontag, čin gledanja uvijek nosi u sebi dozu znatiželje, želje i bijega od stvarnosti.
Uhvatite li se ikad kako na društvenim mrežama ili u časopisima proučavate tuđe spavaće sobe, kupaonice ili kuhinje? I dok nam je prvi poriv inspiracija za uređenje vlastitih interijera, u tuđim domovima često tražimo i dijelić osobnosti, a ponekad i slabosti vlasnika. O tome piše i Alice Inggs u članku za The World of Interiors. Jednako nas zabavlja vidjeti raskošan stan slavne osobe, kao i neugledan kutak koji odjednom otkriva više o vlasniku nego što bi on sam htio i volio.
Filmovi su nas već naučili da interijer može biti preslika karaktera (sjetimo se samo sterilnog, hladnog stana Patricka Batemana u filmu Američki psiho). No i u stvarnom životu interijeri nisu samo kulise, nego ogledala. Ponekad otkrivaju naše pravo lice, a ponekad skrivaju ono što ne želimo pokazati.
Naravno, postoji i razlika između realnosti i onoga što vidimo u časopisima. Kad netko otvori vrata svog doma fotografima, ne pokazuje hrpe prljavog rublja, nego verziju sebe koju želi ispričati kroz prostor. I upravo u toj kombinaciji mašte, inspiracije i znatiželje leži razlog zašto obožavamo “zaviriti”: jer gledajući tuđe domove, zapravo otkrivamo i nešto o sebi i vlastitom ukusu.
Fascinacija tuđim domovima (i životima)
Naš odnos prema tuđim domovima razvijao se paralelno s razvojem tehnologije. Danas nam tako bezbrojne streaming platforme nude reality sadržaje o svemu, od opsesivnog čišćenja do agenata za nekretnine koji prodaju vile vrijedne milijune. Ako nam domovi koje gledamo na ekranima ne nude ništa korisno osim lake zabave, postavlja se pitanje: ide li naša fascinacija tuđim životima dalje od puke estetike?
“Fascinacija tuđim domovima može odražavati i želju da shvatimo kako ljudi žive te kako njihovi prostori odražavaju njihove osobnosti, vrijednosti i stilove života. To nam je zanimljivo jer možda želimo zamisliti drukčiji način življenja ili steći uvid u izbore onih kojima se divimo. To je način da istražimo vlastite identitete, razumijemo društvene norme i usporedimo vlastite živote s onima drugih”, objasnila je za House&Garden dr. Sophie Mort, klinička psihologinja, autorica s liste najprodavanijih knjiga Sunday Timesa i stručnjakinja za mentalno zdravlje u aplikaciji Headspace.
Istražujući zašto ponekad osjetimo poriv da zavirimo u tuđi kupaonski ormarić, sociologinja Jeanne Curran objasnila je za The Los Angeles Times: “Kupaonski ormarić sadrži predmete, a mi imamo neko čudno povjerenje u objektivnu stvarnost.”
Drugim riječima, u svakom kutu, ladici i ormaru doma nalaze se male istine koje iščitavamo kroz predmete ili u njih projiciramo ono što mislimo da govore o nama i načinu na koji želimo živjeti.
Dizajn kao pitanje identiteta
“Shelter magazini”, odnosno časopisi o interijerima, pojavili su se krajem 19. stoljeća. Mnogi su krenuli kao arhitektonski časopisi, a kasnije se pretvorili u lifestyle formate fokusirane na uređenje doma. Iako su često prikazivali domove slavnih ili imućnih ljudi, od samih početaka pratili su i društveno-političke promjene, predviđali trendove i odražavali duh vremena – od uvođenja “praktičnog modernizma” tijekom Velike depresije do romantiziranja života u predgrađima pedesetih i šezdesetih godina.
Danas obilazak tuđih domova na Instagramu ili u časopisima jednako tražimo zbog inspiracije i slavnih imena, ali i zbog sebe. Jer dizajn prostora uvijek je i pitanje identiteta: odakle dolazimo, što nam pruža utjehu, što nam je u životu najvažnije, piše Architectural Digest.
“Pitanja doma zadiru duboko u naš osjećaj pripadanja na ovom svijetu. Način na koji uređujemo svoj životni prostor, i koliko si to možemo priuštiti, govori mnogo o našem samopouzdanju i o tome kako se doživljavamo u odnosu na druge. Interes za fotografije interijera nije samo bijeg od stvarnosti; on zadire u iskustva ljudi s migracijama i azilom, osjećaj isključenosti zbog roda ili seksualnog identiteta, uspone i padove kroz društvene klase, strah od života u samoći nakon razvoda i slično”, objašnjava psihologinja Adeola Enigbokan.
“Svi želimo znati kako drugi ljudi žive”, rekla je za AD Genevieve Garruppo, fotografkinja specijalizirana za interijere, pa zaključila:
“Ljude uzbuđuje biti voajer i s divljenjem gledati tuđe domove, ali u njima također traže i sebe – ili ono što bi mogli postati. Ne nužno u aspirativnom smislu, jer dobar dizajn nije uvijek stvar najskupljih komada. Riječ je o tome da svoj prostor oblikujemo tako da postane idealizirana verzija nas samih.”
FOTOGRAFIJE: Unsplash+
