Raditi “od devet do pet” način je da se zaradi za život. No u Silicijskoj dolini, gdje vlada utrka za uspjehom u svijetu umjetne inteligencije, raditi po “996” rasporedu postao je način da napreduješ, ili barem da pokažeš svima oko sebe koliko ozbiljno shvaćaš posao, piše The New York Times.
“996” radno vrijeme – o čemu se radi?
Brojevi “996” označavaju radno vrijeme od devet ujutro do devet navečer, šest dana u tjednu, a koncept potječe iz kineske tehnološke industrije poznate po iznimno zahtjevnom tempu rada. Kineski je sud još 2021. zabranio poslodavcima da od radnika traže 72-satni tjedan, no to nije spriječilo kalifornijske tehnološke radnike da se zanesu tom filozofijom i da o njoj posljednjih tjedana neprestano pišu na X-u i LinkedInu.
Za sada postoje tek neformalni pokazatelji da je trend stvaran; neke tvrtke u oglasima za posao otvoreno navode da očekuju više od 70 radnih sati tjedno. Priča se i da direktori na razgovorima za posao kandidate pitaju jesu li spremni raditi takvim tempom. Start-up Ramp, koji se bavi financijskim operacijama, objavio je nedavno na svom blogu kako je u prvoj polovici ove godine zabilježio više poslovnih transakcija korporativnim karticama u San Franciscu subotom nego prethodnih godina, što tumače kao znak da sve više ljudi radi i vikendom.
Dio DNK-a kulture Silicijske doline
Iako je pojam “996” relativno nov u Silicijskoj dolini, on je “pojačana verzija nečega što u tehnološkoj industriji postoji već dugo”, kaže Margaret O’Mara, povjesničarka sa Sveučilišta u Washingtonu i autorica knjige The Code: Silicon Valley and the Remaking of America. Objašnjava kako su još od 1960-ih, kada su se tvrtke koje proizvode poluvodiče žestoko nadmetale, mnoge tehnološke kompanije njegovale kulturu rada s dugim i iscrpljujućim satima – izvana “opušteno kalifornijsku”, a iznutra zapravo staromodnu i radnoholičarsku.
Ideja da tehnološki radnici pristupaju poslu s gotovo religioznom predanošću “dio je DNK-a kulture Silicijske doline”, kaže Carolyn Chen, sociologinja sa Sveučilišta Berkeley i autorica knjige Work Pray Code. Dodaje i kako je u tehnološkoj industriji prisutna svojevrsna “herojska muška kultura” koja stvara očekivanje da bi ljudi trebali raditi – stalno.
Hustle kultura, napominje dr. O’Mara, često je nedostižna onima koji brinu o djeci ili imaju druge obveze izvan posla, a pritom prijeti dodatnim produbljivanjem nejednakosti u ionako prilično homogenoj industriji.
Za one koji su dovoljno pronicljivi, i imaju malo sreće da se na vrijeme uključe u neku veliku ideju, a pritom su spremni i fizički sposobni raditi bez predaha, nagrade mogu biti goleme. Ogromna ulaganja u umjetnu inteligenciju dodatno pojačavaju privlačnost mogućeg budućeg bogatstva. No, istodobno, ističe dr. O’Mara, mnogi tehnološki radnici danas se osjećaju nesigurnije nego u prijašnjim, izdašnijim vremenima Silicijske doline.
Nakon nekoliko turbulentnih godina obilježenih otkazima, visokim kamatnim stopama i promjenjivim povratima na velika ulaganja, tehnološka se industrija, nekoć poznata po raskošnim pogodnostima za zaposlenike, znatno postrožila. Pristup Elona Muska, koji sam sebe opisuje kao “iznimno zahtjevnog”, više ne odskače od ostatka industrije. U Silicijskoj dolini počelo je “hard tech” razdoblje, a rad do iznemoglosti (ili barem pričanje o tome) postao je dio nove norme.
Silicijska dolina iz 2020. i ona iz 2025. imaju, zaključuje dr. O’Mara, “posve drukčije prioritete”.
FOTOGRAFIJE: Unsplash+
