Primijetila sam, a znam da nisam jedina, kako me “freelanceanje”, rad od doma i nedostatak strukture koja određuje početak i kraj radnog dana, često dovedu u situaciju kada nema jasne granice između posla i privatnog vremena. U takvim slučajevima, radno vrijeme postaje stvar osobne discipline, a to je ponekad teži dio od samog posla pa se to-do lista pretvori u beskonačni radni dan. Zna se dogoditi da započnem dan vrlo rano, s idejom da ću time završiti ranije, no kako to obično biva, nešto neočekivano iskoči, e-mail stigne kasno, a zadatak koji “može pričekati” ipak dovršim.
Tako se radni dan neprimjetno rastegne, prelije i u večernje sate. Ipak, to nije tipično samo za freelancere. Microsoftov Work Trend Index pokazuje da “beskonačni radni dan” više nije iznimka ni u velikim korporacijama, nego je postao pravilo za velik broj zaposlenika koji žive u ritmu ranih prijava, kasnovečernjih poruka i vikend nadoknade.
Beskonačni radni dan
Nažalost, čini se da se pandemijski ritam rada u tri faze, jutarnjoj, poslijepodnevnoj i večernjoj, zadržao i nakon povratka u “normalu”. Aktivnost izvan službenog radnog vremena neprestano raste: broj sastanaka nakon 20 sati povećao se za 16% u odnosu na prošlu godinu, a do 22 sata gotovo trećina zaposlenika ponovno provjerava svoje e-mailove. Ni vikendi više nisu izuzetak: oko petine onih koji rade vikendom priznaje da elektroničku poštu otvaraju već prije podneva u subotu i nedjelju. Tijekom radnog tjedna, takozvani “prozori fokusa” sve se više sužavaju: gotovo polovica svih sastanaka zakazuje se između 9 i 11 te između 13 i 15 sati, upravo u razdobljima kada su mnogi prirodno najproduktivniji i najkoncentriraniji.
Najveći rizik u takvom načinu rada su umor i gubitak fokusa. Kad komunikacija nikada ne prestaje, ni prebacivanje između zadataka ne staje, a upravo je ono jedan od glavnih uzroka mentalnog iscrpljenja. Microsoftovi podaci pokazuju da su zaposlenici u prosjeku ometeni svake dvije minute tijekom radnog vremena, što kod onih čiji posao uključuje stalnu komunikaciju znači i po nekoliko stotina prekida dnevno. Stoga ne čudi da gotovo polovica zaposlenika (48%) i više od polovice menadžera (52%) priznaje da im radni dan djeluje kaotično i rascjepkano, piše Fast Company.
Samantha Madhosingh, konzultantica za vodstvo i izvršna trenerica s iskustvom psihologinje, ističe da problem dodatno pogoršava “fleksibilni rad” u kombinaciji s radom na daljinu i pokušajem da se sve stigne:
“Rad od kuće ljudima otežava održavanje jasne strukture i granica oko radnog dana. Mnogi se muče – s organizacijom, koncentracijom i izbjegavanjem burnouta.“
U Lifehack Methodu, koji pomaže zaposlenim profesionalcima da povrate kontrolu nad svojim vremenom i usmjere se na smislen, ispunjujući rad, ističu da većina novih klijenata dolazi iscrpljena: zatrpani e-mailovima, neprekidnim obavijestima i prenatrpanim kalendarima, navikli su funkcionirati u “normalnom” kaosu. Kada ih treneri upitaju: “Kada ste posljednji put imali dva neprekinuta sata da obavite svoj stvarni posao?”, najčešći odgovor je – nervozan smijeh. No čim počnu postavljati jasne i promišljene granice, promjena je vidljiva gotovo odmah.
Fast Company donosi savjete kako postaviti nove granice unutar beskonačnog radnog dana – ne samo da bismo “preživjeli”, nego i napredovali.
Što rade uspješnije tvrtke?
Oko 53% rukovoditelja smatra da produktivnost mora rasti, dok 80% zaposlenih diljem svijeta tvrdi da im nedostaje vremena ili energije za posao. Taj nesrazmjer između sve većih očekivanja i ograničenih ljudskih kapaciteta tvrtke pokušavaju premostiti na različite načine. Microsoftove tzv. Frontier Firms, pioniri u primjeni umjetne inteligencije u svakodnevnom poslovanju, bilježe znatno bolje rezultate: 71% zaposlenika u tim organizacijama kaže da njihova tvrtka napreduje (u odnosu na 37% globalno), a 55% smatra da može preuzeti više posla (u odnosu na 20% globalno). Mnogi lideri pritom planiraju ulagati u dodatno usavršavanje postojećih zaposlenika (47%) te koristiti umjetnu inteligenciju kao oblik digitalne podrške (45%).
Izvršni direktor Microsofta, Satya Nadella, u kolovozu 2025. više je puta na LinkedInu istaknuo nove alate umjetne inteligencije koji oslobađaju ljude od ponavljajućih zadataka i omogućuju im da se usmjere na posao s većom dodanom vrijednošću. Naveo je da je GPT-5, integriran u Microsoft 365 Copilot, postao sastavni dio njegova svakodnevnog tijeka rada, dodajući sloj inteligencije svim aplikacijama. Posebno je izdvojio novu funkciju =COPILOT() u Excelu, koja korisnicima omogućuje da analiziraju podatke, generiraju sadržaj i razrađuju ideje izravno unutar tablice.
No umjetna inteligencija samo je dio rješenja. Može preuzeti zadatke, ali ne i donijeti odluke umjesto nas. U konačnici, najvrjedniji resurs nije talent, već vrijeme. Ako tjednima radimo bez jasnih ciljeva ili dopustimo da nam dan prođe u beskonačnom nizu obavijesti, lako se uhvatimo u zamku prividne produktivnosti. Takav reaktivan način rada, koji uključuje stalno odgovaranje na poruke i reagiranje na svaku notifikaciju, održava osjećaj zauzetosti, ali rijetko vodi stvarnom napretku.
Kako postaviti granice i vratiti kontrolu
Timovi koji su uspjeli “ukrotiti” beskonačni radni dan, svjesno odbacuju uobičajeni ritam rada i redizajniraju svoje kalendare. U Shopifyju povremeno brišu sve ponavljajuće sastanke s više od dvoje sudionika, dok su u Meti i Cloroxu uvedeni dani bez sastanaka. Dropbox je uveo tzv. “jezgru suradnje” – četverosatni blok vremena namijenjen zajedničkom radu, uz mogućnost da se sastanci izvan tog termina jednostavno odbiju. GitLab pak funkcionira na principu asinkronih radnih procesa, čime se smanjuje pritisak stalne dostupnosti i razina stresa.
Ako ne postoji mogućnost mijenjanja pravila na razini tvrtke, evo nekoliko osobnih strategija:
Zamijenite sastanke video porukama. Većina sastanaka od 30 minuta mogla bi se svesti na e-mail ili kratku video poruku. Snimite video, pošaljite ga i dopustite drugima da ga pogledaju ubrzano.
Umjesto pojedinačnih 1:1 sastanaka uvedite “sate” otvorenih vrata. Time postajete dostupniji, zaposlenici mogu brže riješiti hitne situacije, a niz manjih problema rješava se u nekoliko minuta umjesto da opterećuje kalendar.
Postavite jasna pravila komunikacije. Ljudi ne trebaju trenutne odgovore, nego predvidljive. Primjerice: “Provjeravam e-mail u 9, 12 i 15 sati” ili “Ponedjeljkom ne održavam sastanke jer sam s klijentima”. Kada su pravila jasna, očekivanja postaju realna.
Planirajte tjedan unaprijed. Ako vi ne napravite plan, tjedan će ga napraviti umjesto vas, i to loš. Uspješni profesionalci ne oslanjaju se na trikove, već na dosljednost.
Stavite mentalno i fizičko zdravlje na prvo mjesto. Madhosingh upozorava: “Posao ne smije zauzeti cijeli vaš dan i život. Mnogi ne znaju kad stati – sve dok ih tijelo ili mozak na to ne prisile.”
Beskonačni radni dan ne mora biti budućnost
Ako ne postavimo granice, alati će ih postaviti umjesto nas – i uvijek će izabrati kaos. Najuspješniji profesionalci 2026. godine neće biti oni koji su stalno online, već oni koji svjesno stvaraju prostor za duboki rad, ograničavaju vrijeme za sastanke i koriste umjetnu inteligenciju kako bi se riješili rutinskih zadataka. Beskonačni radni dan možda jest nova stvarnost, ali ne mora postati i naša, piše Fast Company. Možemo ga prihvatiti kao novu normu ili kao poziv na buđenje. Oni koji nauče čuvati svoje vrijeme, postave jasne granice i vrate fokus na ono bitno, ne samo da će preživjeti, nego će dugoročno i nadmašiti sve ostale.
FOTOGRAFIJE: Pexels, Unsplash
