“Mir vas oslobađa”: Bogotá, grad koji svaki tjedan isključuje automobile s cesta

“Ciclovía je stvarno cool jer ima puno više mjesta za nas”, kaže sedmogodišnji Oliver Rojas koji se vozi na biciklu sa svojim roditeljima i potpuno je zbunjen kad čuje da ova inovativna shema ne postoji u ostatku svijeta. Kao i mnoga druga djeca u gradu, Rojas je naučio voziti bicikl na cestama tijekom Ciclovíje i od tada je na tim istim cestama gotovo svake nedjelje, piše The Guardian.

“Obično je jako frustrirajuće jer nemamo mjesta uz sve te automobile i motocikle. Stvarno je bučno. Nedjelje su jako zabavne. S obitelji mogu vidjeti nove dijelove grada, a svi moji prijatelji su vani pa naletim na njih. Zaustavljamo se u velikim parkovima. I mogu se voziti u krug”, dodaje Oliver.

Ciclovía je rođena iz jednodnevnog prosvjeda 1974. godine protiv automobila koji su zavladali svjetskim ulicama. Danas pokriva 127 km ulica u Bogoti i u prosjeku je koristi 1.5 milijuna Bogotanaca svake nedjelje. Proširila se i na većinu drugih kolumbijskih gradova, a kopirali su je i mnogi gradonačelnici diljem svijeta, od Buenos Airesa do Bengalurua, koji se nadaju da će inicijativa pomoći ljudima da dođu u formu, poboljšaju mentalno zdravlje, smanje korištenje automobila i pomognu u borbi protiv klimatskih promjena na način na koji se to dogodilo u Kolumbiji. 

“Utjecaj Ciclovíje bio je doista nevjerojatan”, kaže Gil Peñalosa, urbanist u Kanadi koji je promicao širenje Ciclovíe dok je bio povjerenik za parkove i rekreaciju u Bogoti 1990-ih. “Kad ste prije 40 godina pitali za Bogotu ili Kolumbiju diljem svijeta, ljudima bi prva asocijacija bili kava ili droga. Sada ljudi kažu Ciclovía. To mora biti jedan od najboljih izvoznih proizvoda ove zemlje.”

Dio njene privlačnosti leži u zabavi i obiteljskoj atmosferi. Biciklističke staze u Bogoti isprekidane su satovima aerobika, ljudima koji prodaju svježe sokove i zvukovima salse; to je prostor za one koji vole vježbati da protegnu noge i pluća nesputani automobilima, ali i sigurno mjesto za poučavanje mladih dobrobitima tjelovježbe.

Teško je utvrditi koliko se ljudi počelo voziti biciklom kao rezultat Ciclovíje, ali ankete pokazuju da potiče mnoge da ga nauče voziti ili da ponovno sjednu na njega prvi put nakon više desetljeća. Studije pokazuju da je dvaput veća vjerojatnost da će oni koji koriste Ciclovíju bicikl koristiti i tijekom tjedna, a 58% korisnika kaže da ih je ovaj tjedni događaj motivirao da češće voze bicikl. Utjecaj je veći kod žena koje zbog straha za sigurnost više odgađaju vožnju biciklom. Dok samo 12% žena u Bogoti koristi biciklističke staze, 29,9% žena koristi Ciclovíju. 

“Ovaj fenomen je teško proučavati, ali vjerujem da je Ciclovíja potaknula čitavu generaciju, posebno žene, koje inače ne bi vozile bicikl, da se počnu baviti biciklizmom”, kaže Olga Lucia Sarmiento, profesorica na Medicinskom fakultetu u Bogoti.

Mreža biciklističkih staza u Bogoti proširila se u prošlom desetljeću na oko 600 km. Gil Peñalosa brzi rast dijelom pripisuje popularnosti Ciclovíje, koja vrši pritisak na političare da izgrade biciklističke staze. Ljudi često odgađaju vožnju biciklom u svojim gradovima jer vjeruju da će im trebati puno vremena da biciklom stignu od točke A do točke B, kaže Gil. “Ali kada tijekom Ciclovíje klizite praznim glavnim cestama, umjesto da se vučete u prometnim gužvama, metropola se čini puno manjom. Ljudi odjednom shvate da je njihov grad manji nego što misle da jest pa čim se ponude dobre biciklističke staze, oni ih prihvate”, kaže.

Osim toga, ovaj tjedni događaj smanjuje zagađenje. Uobičajenim radnim danom razina PM2,5 čestica na glavnoj cesti kroz Bogotu opterećuje pluća i opasno je visoka na 65 µg/m3. Međutim, tijekom Ciclovíje taj broj pada na 5 µg/m3 na istoj dionici ceste – 13 puta manje i u skladu s preporukama WHO-a za sitne, štetne čestice. Razina buke je sedam puta niža. “Zaista je važno smanjiti te štetne kemikalije, jer kada ljudi vježbaju, oni udišu više zraka u svoja pluća. Ali to je također i veliki doprinos klimatskim promjenama, jer u 52 dana u godini, plus državni praznici, onečišćenje zraka naglo pada”, kaže Sarmiento.

Teže ga je izmjeriti, ali je jednako važan i utjecaj na mentalno zdravlje i zajednicu te način na koji Bogotanci vide svoj grad. Nedvojbeno postoji čudno uzdižući osjećaj kada trčite glavnom cestom sa šest traka kojom obično dominiraju automobili, kažu redoviti posjetitelji. “Ne radi se samo o tijelu, tjelovježbi ili zdravlju”, kaže 42-godišnja Norma Conde koja je počela voziti bicikl na Ciclovíji kad je bila djevojčica, a sada dovodi svog 10-godišnjeg sina. “Radi se i o umu i duši. Razbijanje monotonije, stresa na poslu, neprijateljstva automobila i kaosa. Ima nešto u miru i tome kako vas oslobađa. To stvarno možete osjetiti.”

“Fizičke promjene koje Ciclovía radi ulicama ograničene su na jedan dan u tjednu, ali mogu zauvijek promijeniti ljudsku percepciju ovih prostora. Omogućuje ljudima da zamisle nove namjene urbanog prostora, mijenjajući ponašanje ljudi i njihovu percepciju grada“, kaže Sergio Montero, profesor geografije na Sveučilištu Toronto Scarborough. “Ne mislim da je slučajnost da je Bogotá danas grad s najviše biciklističkih staza u Latinskoj Americi.”

Međutim, možda je najvažnije kod Ciclovíe to što gradi osjećaj zajedništva, kaže 47-godišnji učitelj César Rojas. “U Bogoti je toliko nejednakosti. Jedna stvar koja omogućuje ljudima da se osjećaju kao Bogotanci je Ciclovía jer bez obzira koliko ste bogati i jeste li s juga ili sjevera, zapada ili istoka, možete ići bilo kojim putem i nećete biti isključeni”, zaključio je Rojas.

FOTOGRAFIJE: Unsplash+