GIG ekonomija iliti kako honorarci mijenjaju tržište rada

Gig ekonomija kao megatrend

Megatrendovi su pokretači dubokih društvenih promjena koji miijenjaju ponašanja ljudi na globalnoj razini. Zbog golemih razmjera i utjecaja,  često su međusobno povezani i traju najmanje 10 do 15 godina. Copenhagen Institute for Future Studies, jedan od svjetskih predvodnika u promišljanju budućnosti, ističe gig ekonomiju među 15 ključnih megatrendova koji značajno mijenjaju tržište rada.

Danski futurolozi uzroke vide u pomaku prema ekonomiji temeljenoj na uslugama. Značajan preokret dogodio se nakon globalne krize 2008. kada su milijuni ljudi ostali bez posla i morali su tražiti druge kupce svojih usluga. Platforme su im ponudile brzo rješenje povezivanja s kupcem koji traži upravo ono što im oni mogu ponuditi. Za vrijeme lockdowna 2020, ineteres za uslugama preko platformi je buknuo jer je mnogima to bio jedini način da se opskrbe hranom, lijekovima i drugim nužnim namirnicama.  

Faktori koji utječu na razvoj gig ekonomije kao megatrenda: 

Digitalna infrastruktura

Sve dostupniji i brži internet te razvoj mobilnih aplikacija i digitalnih novčanika ubrzao je razvoj online platformi i jednostavnije povezivanje korisnika i pružatelja usluga. 

Automatizacija i umjetna inteligencija

Razvoj AI-ja mijenja koncepte brojnih poslova dok je automatizacija omogućila da se radnici umjesto na  rutinske poslove više fokusiraju na kreativne i kompleksnije zadatke. 

Promjene u načinu rada

Gig ekonomija mijenja tradicionalni koncept rada od 9 do 5. Umjesto dugoročnih ugovora s poslodavcem, radnici obavljaju povremene poslove ili na projektnoj bazi. 

Fleksibilnost i samostalnost

Birati kada, koliko i gdje će raditi, mnoge je zaposlenike nagnalo da tradicionalne poslove zamjene povremenim preko digitalnih platformi. 

Promjene poslovnih modela

Pandemija je dokazala kako i velike korporacije mogu funkcionirati iako im sve radnici ne sjede u uredima. Rad od kuće mnogima je prije samo koju godinu bio nezamisliv, dok danas tvrtke koje nude hibridni rad imaju zadovoljnije zaposlenike i puno su atraktivnije u privlačenju novih ljudi. 

Raznolikost poslova

Platforme spajaju korisnike s umjetnicima, informatičarima, liječnicima, dizajnerima, ugostiteljima, vlasnicima smještaja, trgovinama, servisima za čišćenje, prijevoznicima… Popis usluga strelovito raste privlačeći  ljude različitih profila – od mladih koji traže početno radno iskustvo, umirovljenika kojima treba dodatni prihod, do svih onih koji traže fleksibilnije radne uvjete zbog obiteljskih obaveza ili drugih razloga. 

Tko je tko u gig ekonomiji

Gig ekonomija spaja najmanje tri strane – korisnika, digitalnu platformu (ili aplikaciju) i onog koji nudi proizvod ili uslugu. Obzirom da platforme nisu zamišljene da zapošljavaju niti da imaju svoje taksije ili restorane, kao četvrta strana pojavljuju se posrednici koji postaju poslodavci platformskim radnicima.

Digitalne platforme

Online platforme ili aplikacije u središtu su gig ekonomije. Osmišljene su kako bi konkurirale tradicionalnim sustavima s puno zaposlenih, skupim ulaganjima u opremu, kompleksnim odlučivanjem i neefikasnostima koje proizlaze iz svega toga. Primarno se bave razvojem platforme i korisničke podrške.

Najpopularnije platforme u Hrvatskoj su Booking, Airbnb, Glovo, Wolt, Uber i Bolt dok globalno najveći udio u sharing ekonomiji imaju još Fiverr, Amazon Flex, Lyft, TaskRabbit, Upwork, OnlyFans itd.

Pružatelji usluga (gig radnici, freelanceri, obrtnici, zaposlenici)

Nije važna ni dob, ni spol, ni nacionalnost, ni lokacija. Važno je da što bolje obavite to što radite, a globalno tržište s dvoznamenkastim stopama rasta godišnje daje puno mogućnosti za ostvarivanje prihoda.

Jedno od pitanja o kojem ćemo raspravljati na GIG konferenciji jest treba li svaki takav rad biti definiran radnim odnosom ili bi gig radnici trebali odlučiti žele li biti samozaposleni (kroz obrte ili tvrtke) ako im to donosi fleksibilnost i neovisnost.

Posrednici u zapošljavanju

Budući da su platforme zamišljene kao posrednici između korisnika i ponuditelja usluga, fokusirane su na razvoj infrastrukture i korisničke podrške, a ne na zapošljavanje gig radnika. Zbog toga angažiraju posrednike (kod nas su kolokvijalno nazvani agregatori) koji pronalaze zaposlenike, sklapaju s njima ugovor o radu i odgovorni su za podmirivanje svih obaveza prema zaposlenicima budući da su njihov poslodavac. U Hrvatskoj je dosad bilo više slučajeva zlouporabe posredničke pozicije gdje radnici nisu bili prijavljeni, a zarada im je isplaćivana na crno. Ovakva praksa bi se trebala zaustaviti stupanjem na snagu novog Informacijskog sustava Ministarstva rada koji će pratiti je li svaki gig radnik adekvatno plaćen za svoj rad i jesu li podmirena sva davanja državi.

Korisnici

Ne tako davno, pri planiranju godišnjeg odmora morali smo obići nekoliko turističkih agencija, a kada bi kupovali auto ili nekretninu, oboružali smo se dnevnim novinama ili specijaliziranim oglasnicima. Danas sve to obavljamo preko platformi i još puno više – oblačimo se, kupujemo namirnice i umjetnine, tražimo savjete, angažiramo dizajnera ili keramičara, naručujemo taxi ili hranu.. Aplikacije koje nas spajaju s pružateljima usluga su sve intuitivnije i brže, a usporedo raste i popis zanimanja i proizvoda koje se nude preko platformi.

Gig ekonomija je složen ekosustav u kojem različite strane igraju različite uloge, a njezina dinamika i utjecaji variraju ovisno o regiji i industriji. Bez obzira na to jeste li u nju uključeni kao freelancer, investitor ili korisnik, gig ekonomija će u godinama koje dolaze značajno utjecati na to kako radimo i živimo. 

GIG konferencija u Zagrebu

O tome što je zapravo gig ekonomija, po čemu je specifična, tko sve u njoj sudjeluje, kakva je regulativa i predviđanja za budućnost te koji su izazovi novog tržišta rada, pričat će se na GIG konferenciji, prvoj hrvatskoj konferenciji s ovom temom, koja će se održati 6. prosinca u zagrebačkom Hotelu Zonar, u organizaciji PR agencije Komunikacijski laboratorij.

“U svakodnevnom radu s klijentima shvatili smo da sudjelujemo u stvaranju novog tržišta rada s nekim sasvim drugačijim pravilima. Vjerujemo kako je važno upoznati se s novim svijetom gig ekonomije o kojem zapravo ne znamo mnogo, a prema brojnim istraživanjima, radi se o jednom od najbrže rastućih globalnih trendova”, rekla je Manuela Šola, direktorica agencije Komunikacijski laboratorij, koja organizira konferenciju.

U Zagrebu će se u prosincu na GIG konferenciji okupiti predstavnici najvećih svjetskih platformi, pružatelji platformskih usluga, agregatori, stručne udruge i javna uprava.

Kako gig ekonomija funkcionira u Poljskoj gdje platformski radnici čine petinu svih radnika, čut ćemo od Tomasza Milosza, osnivača i CEO-a start-upa GIGLIKE, kojem je cilj popularizirati i široj javnosti približiti gig ekonomiju. On se u svom radu fokusira na istraživanje novog načina poslovanja te na potrebe visoko kvalificiranih stručnjaka koji sudjeluju u gig ekonomiji.

Ove godine u Hrvatskoj se pokrenuo razgovor o pravima i obavezama platformskih radnika te nas od 1. siječnja 2024. očekuje nova regulativa. Sve o novom informacijskom sustavu Vlade RH, kojem je cilj učinkovitiji nadzor platformskog rada u Hrvatskoj, na GIG konferenciji reći će nam Dražen Opalić, ravnatelj Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike RH. Osim toga, raspravljat će se o zaštiti radnih prava i stranim radnicima, nedostatku radne snage, statusu zaposlenja platformskih radnika te budućnosti tržišta rada.

Više o gig ekonomiji i prvoj hrvatskoj GIG konferenciji, uključujući i informacije o ulaznicama, pronađite na službenim web stranicama gigkonferencija.com, kao i na Instagramu, Facebooku i LinkedInu.

FOTOGRAFIJE: Kaboom Pics, Pexels, GIG konferencija