Početkom ove godine otvorena je nova zagrebačka Gruntovnica. Pod punim nazivom Zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu, nova se zgrada Gruntovnice nalazi u Prilazu baruna Filipovića, točno preko puta Laube. Smještena je u rekonstruiranoj zgradi Male Jašionice, djela nekadašnjeg austrougarskog vojnog kompleksa, a obnovljena zgrada istaknute crvene boje dobila je svoju stakleno-čeličnu nadogradnju. Autor arhitektonskog projekta je Davor Bušnja iz ureda MORE arhitekture s nizom suradnika, a projekt je nagrađen najvažnijim domaćim arhitektonskim priznanjima u 2023.
To su nagrada „Vladimir Nazor“ Ministarstva kulture i medija RH u kategoriji arhitekture i urbanizama te nagrada „Viktor Kovačić“ Udruženja hrvatskih arhitekata, godišnjim strukovnim priznanjem za najuspješnije postignuće u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva. Važnost projekta prepoznata je i izvan granica Hrvatske te je Gruntovnica jedan od domaćih kandidata nominiranih za prestižnu nagradu Europske Unije za suvremenu arhitekturu – Mies van der Rohe Award 2024, a nedavno je objavljena i na najčitanijim svjetskim online magazinima za arhitekturu; Archdailyi Divisare.
Više o projektu pročitajte u nastavku u tekstu arhitekta:
Rekonstrukcija Male Jašionice iznimno je složen projekt i uspješan pokušaj transformacije građevine iz 1903. godine u suvremeni prostor Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Zgrada je dio budućeg Trga pravde u Zagrebu, prvonagrađenog rješenja iz javnog natječaja, koji bi u budućnosti na jednom mjestu trebao objediniti sve zagrebačke sudove – općinski, trgovački, visoki trgovački, županijski, upravni i visoki upravni.
Zgrada male natkrivene jašionice bila je dio austrougarskog vojnog kompleksa, a zbog svoje izvorne namjene vrlo je karakterističnih proporcija i tlocrtnih dimenzija. Opsežnost programa nove namjene, u kombinaciji sa specifičnim formatom zgrade, rezultirali su potrebom da se postojeći volumen poveća dogradnjom. Rekonstruirana zgrada s novim dograđenim objektom smještena je u južnom parku budućeg kompleksa Trga pravde te je, istovjetno s ostalim zaštićenim objektima unutar kompleksa bivše vojarne, tretirana kao paviljon u zelenilu. Visoko zelenilo oplemenjuje radni ambijent i implicira produžetak javnog parka u interijer zgrade.
Zidani, kompaktni i racionalni objekt nekadašnje Jašionice sastojao se od dva značajna dijela: velike hale za jahanje i manjeg ulaznog volumena. Tijekom rekonstrukcije naglasak je stavljen na očuvanje ove kompozicije pa je formatom dogradnje zadržana specifična forma zaštićenog objekta. Novom dogradnjom taj čvrsti crveni objekt rekonstruirane građevine jašionice dobiva svoj kontrapunkt u laganoj, otvorenoj i transparentnoj novoj bijelo-staklenoj zgradi.
Volumen postojećeg ulaznog aneksa postaje kuća unutar kuće, a prozirna čelično-staklena dogradnja nije samo stvorila jasan kontrast postojećoj građevini, već je sačuvala i prezentirala njezinu karakterističnu kompoziciju i tipološku specifičnost. Jedan od ključnih ciljeva projekta također je bio očuvanje suodnosa i specifičnog dijaloga između male i velike jašionice, također zaštićene i rekonstruirane zgrade smještene preko puta ceste, današnjim popularnim zagrebačkim galerijskim prostorom Lauba. Ove dvije povijesne građevine zajedno čine važan dio arhitektonske baštine Zagreba.
Ulazni hol na spoju male jašionice i suvremenog aneksa funkcionira poput natkrivenog vanjskog prostora, s ulazima s južne i sjeverne strane te postaje svojevrsni prolaz između prometne ulice i budućeg Trga pravde. Ovakav koncept interpretira ulazni prostor ne samo kao ulaz u zgradu već i kao urbani passage, a materijalizacija dogradnje kao maksimalno transparentne i lagane ovojnice anticipira otvorenost institucije prema gradu i građanima.
Ambivalentan dijalog između snažnog kontrasta i pažljivog uslojavanja novog u postojeće dosljedno je proveden, kako u programskoj strukturi i konstrukciji tako i u odabiru materijala i oblikovanju. Format hale za jahanje utjecao je na primarni koncept prostorne dispozicije; uspostavu ritma programskih traka u kombinaciji s prazninama, kako bi se omogućilo prirodno osvjetljenje svih radnih prostora. Ove umetnute trake prate gradbeni raster Jašionice i formiraju prostorni i konstruktivni ritam dogradnje. Kompozicija ritma puno-prazno i rahlija organizacija točkasto pozicioniranih sadržaja, u kombinaciji s transparentnom dogradnjom, doprinose prostornoj preglednosti i spomenutoj otvorenosti.
Programski zadatak za novu zgradu Općinskoga građanskog suda uključivao je velik broj radnih prostorija specifičnih zahtjeva po pitanju kontrole pristupa i dostupnosti te režima korištenja. Razina dostupnosti sadržaja varira od potpuno kontroliranih prostorija arhive, isključivo radnih prostora za referente, građanima povremeno dostupnih sudnica koje funkcioniraju istovremeno i kao uredi, pa do šalter sala s najvećom razinom dostupnosti za građane.
Prostor je organiziran fokusirajući se na svjetlo kao ključan element za radne prostore sudaca i zaposlenika. Postojeći zidovi od opeke stare Jašionice nalaze svoj pandan i svojevrstan odraz u servisnim kubusima zazidanim od glazirane opeke ili pak u translucentnoj opni raspravnih dvorana, koje su omeđene staklenom opekom. Uvođenjem transparentnih materijala, staklenih pregrada i zidova od staklenih cigli, postignuta je prirodna osvijetljenost i preglednost prostora.
Krov Jašionice oslonjen je na kovane čelične rešetke koje su zadržane i restaurirane. Na poziciji dogradnje, krovne rešetke dobivaju svoj pandan u formi čeličnih okvira koji, osim što nose krov i pročelje kuće, nose drugu etažu objekta. Konstrukcija je jednakovrijedan arhitektonski element koji u sinergiji i simbiozi s postojećom strukturom i programom formira novi konstrukt.
Projekt rekonstrukcije i nadogradnje Male Jašionice predstavlja važnu i prvu transformaciju na budućem Trgu pravde te označava početak ambicioznih planova kao temelje za revitalizaciju tog dijela grada i poboljšanju usluga dostupnih građanima. Projekt Mala Jašionica demonstrira kako se pažljivim planiranjem, očuvanjem kulturne baštine i suvremenim dizajnom može transformirati urbanu infrastrukturu i obogatiti kulturni kontekst grada.
Autor: Davor Bušnja / Tvrtka: MORE arhitekture / Projektni tim: Zrinka Mrković-Mračić, Margareta Jelačić Jagodić, Ivan Milonja, Tomi Šoletić, Léa Quenet, Vedran Škopac, Davor Bušnja
Fotografije: Bosnić+Dorotić
