Lotte Bjerre Knudsen razvila je ono što je danas poznato kao GLP-1 receptor agonist, lijek koji se koristi u liječenju pretilosti. Njezin najpoznatiji lijek, liraglutid, postao je aktivni sastojak u terapijama za mršavljenje. Za dijabetičare, Novo Nordisk danas na tržištu nudi semaglutid pod nazivom Ozempic za liječenje dijabetesa, dok se isti aktivni sastojak koristi u lijeku Wegovy za liječenje pretilosti. I dok su o Ozempicu ispisani članci i članci, od njegovog djelovanja do slavnih koji ga koriste, zanimalo nas je tko je znanstvenica najzaslužnija za njega, Lotte Bjerre Knudsen. U razgovoru za njemački Spiegel, znanstvenica je rekla kako se oduvijek pomalo nadala ishodu u kojem će aktivni sastojak kojeg je razvila u odjelu za dijabetes – promijeniti svijet.
Tko je Lotte Bjerre Knudsen?
Lotte Bjerre Knudsen diplomirala je biotehnologiju te doktorirala znanstvenu medicinu na Sveučilištu u Kopenhagenu. Po završetku studija, zaposlila se u Novo Nordisku, gdje danas radi kao glavna znanstvena savjetnica za istraživanje i rani razvoj. Ima bogato iskustvo u cijelom lancu istraživanja i razvoja lijekova te široku listu objavljenih znanstvenih radova.
Izumiteljica je mnogih patenata, od kojih su svi u vlasništvu Novo Nordiska. Konkretno u području GLP-1 terapije, Lotte Bjerre Knudsen je suizumiteljica liraglutida te je vodila sva biološka istraživanja liraglutida i semaglutida, pokrivajući dijabetes, pretilost, kardiovaskularne bolesti, bubrežne bolesti te Alzheimerovu bolest, piše WMIF.
Lotte Bjerre Knudsen je predstavljala Novo Nordisk u pet FDA savjetodavnih odbora te je dobitnica brojnih nagrada, uljučujući:
- Danish Biotech Life-Time Achievement Award
- Paul Langerhans Award Njemačkog društva za dijabetes
- STAT Biomedical Innovation Award
- Mani Bhaumik Breakthrough of the Year Award, koju dodjeljuje Američka udruga za napredak znanosti (AAAS).
U početku njezine karijere, tvrtka je surađivala s Procterom & Gableom, tako da su razvijali enzime za deterdžente za pranje rublja. Taj dio karijere znanstvenica Lotte Bjerre Knudsen opisuje kao jako uzbudljiv jer je oduvijek imala viziju da želi raditi istraživanja povezana s razvojem proizvoda. Akademska istraživačka karijera, kaže za Acquired, nikada je nije previše privlačila. Uzbudljiva joj se činila ideja stvaranja nečega što će se koristiti u stvarnom svijetu, a obrazovanje u biotehnologiji omogućilo joj je različite smjerove karijernog razvoja.
Kada je Lotte Bjerre Knudsen započela karijeru, bila je dio male istraživačke skupine, a tadašnji šef bio je i liječnik. U trenutku kada je Novo Nordisk odlučio ozbiljnije istraživati nove lijekove za dijabetes, posebno za tip 2 dijabetesa, njezin je šef preuzeo tu odgovornost pa su cijelu grupu iz odjela za enzime, kojoj je dotad pripadala, premjestili u odjel za dijabetes, kako bi donijeli malo drugačiju perspektivu istraživačkim skupinama koje su već postojale. Takav je korak, kaže Lotte Bjerre Knudsen, bio neobičan, no željeli su da novi članovi donesu novi način razmišljanja. Tako se dogodio i Knudsenin prijelaz s istraživanja enzima za deterdžente na istraživanje molekula koje reguliraju dijabetes i tjelesnu težinu.
Od deterdženta do dijabetesa
U to su vrijeme otkrivali celulazu, enzim koji “grize” male dijelove pamučne tkanine na odjeći u boji, čineći je vizualno svjetlijom. Prisjetila se i eksperimenta kada su pokušali napraviti novi proizvod – deterdežent koji bi izbijelio rublje u otopini, što bi omogućilo da se zajedno pere bijela i crvena odjeća.
“Taj projekt nikada nije uspio, ali ja sam uspjela dignuti hladnjak u zrak dok sam pokušala uskladiti kemijske reakcije. Koristili smo maslačnu kiselinu, a ako znate išta o kemiji, znate da ona miriše poput pokvarenih jaja. Tako je cijela zgrada mirisala. To je bio kraj mog istraživačkog rada u odjelu za enzime”, prepričala je za Acquired.
U razgovoru za njemački Spiegel, Lotte Bjerre Knudsen rekla je kako se oduvijek pomalo nadala ishodu u kojem će aktivni sastojak kojeg je razvila u odjelu za dijabetes – promijeniti svijet:
“Nisam bila iznenađena što je postao lijek za mršavljenje. U razgovorima s pretilim pacijentima stalno sam slušala koliko im je stresno što su neprestano gladni. Zamislite da 20 godina osjećate da morate stalno jesti. Ovi ljudi sada mogu voditi normalniji život.”
Lotte Bjerre Knudsen je prvi lijek za mršavljenje, liraglutid, razvila još 1997. godine, no tada nije izazvao veliku popularnost. Postavlja se pitanje što je drugačije s Ozempicom i Wegovyjem? Znanstvenica u razgovoru za Spiegel kaže kako smatra da se sve svodi na gubitak kilograma:
“Kod liraglutida, prosječan gubitak težine bio je 8%, dok je kod semaglutida čak 17%. Kada smo 2014. tražili odobrenje za liraglutid kao lijek za pretilost, prvi put smo morali objasniti zašto uopće treba razmišljati o lijekovima za to stanje. U to vrijeme to nije bilo važno ljudima. Mnoge farmaceutske tvrtke odustale su od istraživanja pretilosti, pogotovo kad su tretmani za dijabetes prešli s injekcija na tablete.”
Unatoč skepticima, Lotte Bjerre Knudsen nastavila je svoje istraživanje. Kåre Schultz, bivši COO Novo Nordiska, bio je poznat kao jedan od najvećih skeptika prema razvoju GLP-1 lijekova. No, znanstvenica je pažljivo slušala kritike i na njih odgovarala kliničkim podacima.
Uspjeh unatoč skepsama
“Poznajem mnogo znanstvenika diljem svijeta i oni su mi pomogli pronaći odgovore. Zanimljivo je da je velik dio njih iz Njemačke. U to sam vrijeme bila u kontaktu s gotovo svima koji su istraživali GLP-1. Rim nije izgrađen u jednom danu“, prisjetila se procesa i rekla kako je s radom nastavila vođena potrebom za boljim liječenjem pretilosti, ali i osobnim razlozima. Naime, dodatna motivacija je bila činjenica da je član Knudsenine bliže obitelji imao moždani udar.
To ju je potaknulo da nastavi tražiti načine kako spriječiti teške bolesti. Inače, GLP-1 je hormon poznat po svojoj ulozi u regulaciji šećera u krvi i apetita. Prirodni GLP-1 vrlo je kratkog trajanja u organizmu, što je predstavljalo izazov za njegovu terapijsku primjenu. Knudsenin tim uspio je modificirati molekulu kako bi produžio njezino djelovanje, što je dovelo do razvoja liraglutida, koji je odobren za liječenje dijabetesa tipa 2 i pretilosti, donosi pojašnjenje Pubmed.
Nakon uspjeha s liraglutidom, Knudsen je nadgledala razvoj semaglutida, poboljšane verzije GLP-1 analoga s duljim djelovanjem. Semaglutid je odobren pod nazivom Ozempic za liječenje dijabetesa tipa 2, a kasnije i pod nazivom Wegovy za upravljanje tjelesnom težinom.
Komentirala je i činjenicu da dio ljudi uzima injekcije za mršavljenje samo kako bi mogli jesti što žele. Lotte Bjerre Knudsen kaže:
“Takav način života sigurno nije zdrav, a injekcija za mršavljanje u tome ne pomaže. Kada me ljudi pitaju o njezinoj upotrebi, volim odgovoriti: ‘Želite li luksuz dugog života, trebali biste se brinuti o sebi. A pod time ne mislim na uzimanje našeg lijeka.'”
Iz Spiegela su pitali znanstvenicu kakvo je njezino mišljenje o influencerima koji promoviraju lijekove poput Ozempica i Wegovyja na TikToku i Instagramu.
“Uvijek kažem ljudima da trebaju razgovarati sa svojim liječnikom. Svaki lijek ima nuspojave i zato je važno konzultirati se s doktorom. No, mislim da je u redu da ljudi razmjenjuju iskustva, sve dok poštuju pravila svojih zemalja. Isto rade i s lijekovima za snižavanje krvnog tlaka”, rekla je i dodala kako se znanstvenici ne bi trebali previše zamarati hypeom na društvenim mrežama. Navodi i svoj primjer – Facebook koristi samo kako bi ostala u kontaktu s obitelji i susjedima. Ima i Instagram, no koristi ga samo za hranu.
U razgovoru za Spiegel i sama je rekla da voli uživati u hrani, no mora paziti na unos kalorija. Ponekad eksperimentira s postom, ne jede ništa prije 11 ili 12 sati, a onda jede u “prozoru” od osam sati dnevno. Ne radi to, kaže, da bi smršavjela, već da bi mogla uživati u hrani bez previše razmišljanja. No, post joj je pokazao i koliko je teško kontrolirati apetit i reći “ne”. Zato kaže da često nije istina kada se pretilim ljudima govori da je njihova težina isključivo njihova krivica. Kaže kako je obično riječ o slučajevima u kojem se genetika i biologija susreću s modernim, bogatim načinom života.
FOTOGRAFIJE: LinkedIn, Unsplash
