Mikro-mirovina je novi trend među (mladim) poslovnjacima

10.01.2025. | AUTOR: Iva Kordić

Život prije 5 | Novosti
#poslovno iskustvo

Najnoviji trend u poslovnom svijetu, mikro-mirovina, odražava još jedan pomak prema većoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života, posebno među mlađim generacijama. Slično kao i “sabbatical” (plaćeni ili neplaćeni dugotrajniji dopust), mikro-mirovina (poznata i kao mini-mirovina), označava pauzu od karijere koja može trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.

Mikro-mirovina, novi trend među (mladim) poslovnjacima

Jes Osrow, suosnivačica HR konzultantske tvrtke “The Rise Journey”, za Business Insider je komentirala kako je mikro-mirovina “fleksibilan koncept koji ovisi o osobi koja je provodi”. Za neke je, kaže, to prilika za borbu protiv burnouta i za posvećivanje osobnim strastima izvan ureda. Za druge, pojašnjava, može biti savršeno vrijeme za pokretanje dodatnog posla. Anaïs Felt ispričala je kako se odlučila za mikro-mirovinu od svog posla u Silicijskoj dolini nakon što je osjetila potpuno izgaranje.

“Osjetila sam da bi to moglo biti dobro za mene, ali i i za mog budućeg poslodavca jer bih se vratila puna energije i s jasnom vizijom za sljedeći korak u karijeri.”

Felt, piše Business Insider, nije jedina s takvim iskustvom. Istraživanje SHRM-a na 1405 američkih radnika pokazalo je da njih 44% osjeća burnout na poslu. U istraživanju Pew Research Centera iz 2023., samo 44% zaposlenika mlađih od 30 godina izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim poslom, u usporedbi sa 67% zaposlenika starijih od 65 godina.

Kako uspješno provesti mikro-mirovinu?

Michael Lopez, karijerni savjetnik koji radi s pojedincima i tvrtkama, kaže za Business Insider da mikro-mirovina dobiva na popularnosti, ali njezin uspjeh ovisi o financijskoj situaciji pojedinca. Tim Toterhi, karijerni savjetnik i autor, savjetuje onima čije tvrtke ne nude službene sabbaticale da planiraju dugoročno, kako bi ostali financijski stabilni. Nekoliko je pitanja koje je dobro postaviti si prije donošenja ovakve odluke:

  • Možete li financijski izdržati bez plaće duže vrijeme?
  • Kako ćete se nositi s financijskim hitnim situacijama?

Osrow također preporučuje postavljanje jasnih i specifičnih ciljeva kako bi mikro-mirovina bila što korisnija. Kao primjer navodi Brittany Foley, 26-godišnjakinju iz Bostona, čiji je pristup bio promišljen:

  • Odlučila se za mikro-mirovinu nakon što je shvatila da ne uživa u svom konzultantnskom poslu
  • Isplanirala je sve unaprijed – koristila bi slobodno vrijeme za pisanje knjige i radila skraćeno radno vrijeme u restoranu
  • Uštedjela je dovoljno za godinu dana života, stavljajući sa strane trećinu svoje mjesečne plaće i bonuse.

“Moji vršnjaci su pod velikim pritiskom da jure za promaknućima i povišicama, a svi su već pregorjeli. Zaključila sam da je ovo zapravo najbolje vrijeme za uzeti pauzu – dok još nemam djecu ili druge obveze”, komentirala je za Business Insider. Njezine riječi odražavaju promjenu među generacijom Z, koja sve češće prioritizira privatni život ispred karijere.

Povratak na tržište rada

Toterhi i Osrow ističu da je planiranje povratka na tržište rada jednako važno kao i planiranje same mikro-mirovine. Osrow predlaže da se pojedinac prvo treba zapitati što za njega znači povratak:

  • Vraćate li se s novim vještinama?
  • Čekate li dostizanje određenog financijskog cilja?
Postavljanje ovakvih ciljeva osigurava da pauza bude smislena i usmjerena te daje jasne pokazatelje uspjeha.

Dodaje kako se ovo ne odnosi na sve, osobito ne na one koji planiraju promjenu karijere nakon mikro-mirovine. Lopez često savjetuje klijentima da imaju plan, no isto kaže da je dobro da je taj plan podložan promjenama:

“Previše strukture može ometati prirodan proces otkrivanja novih životnih strasti.”

Foley je u razgovoru za The Cut u kolovozu 2024., godinu i pol nakon početka mikro-mirovine, priznala da traži novi korporativni posao jer joj se štednja polako “topi”.:

“Ponekad sretnem bivše kolege s fakulteta koji dođu u restoran i vidim im u očima misao: ‘Što joj se dogodilo?’. Voljela bih da se konobarenje ili bilo koji drugi nekorporativni posao ne gleda s visoka. Raditi skraćeno radno vrijeme kako biste financirali ono oko čega se strastveni ne bi trebalo biti nešto negativno.”

Fortune piše kako su, promatrajući baby boomere i generaciju X, koji sve češće odustaju od mirovine i vraćaju se na tržište rada, mladi zaposleni uvidjeli da je možda vrijeme za potpuno novi pristup karijeri. Ako se radni vijek, trkačkim rječnikom, pretvara iz sprinta u maraton, mlađe su generacije odlučne prilagoditi se, uz pauze i kraće odmore na tom putu.

Posao, donosi Fortune rezultate Gallupovog istraživanja, posljednjih godina posebno teško utječe na zaposlenike. Samo 50% radnika u istraživanju je izjavilo da “napreduje u životu”, što je najniža razina otkad je anketa pokrenuta 2009. Gallup napominje da se zadovoljstvo zaposlenika počelo smanjivati od 2020. godine, kada je pandemija donijela val nesigurnosti i promjene u fleksibilnosti rada. No, i godinama kasnije, apatija i iscrpljenost i dalje su prisutni, a spominjanje burnouta u recenzijama na Glassdooru doseglo je rekordne razine 2024. godine.

Novi pristup karijeri

Generacija Z pokazuje se posebno nezadovoljnom – ne samo da su često najslabije plaćeni u uredu, već ih je Cigna 2023. proglasila generacijom koja se nalazi pod najviše stresa. Milenijalci također pate, često se nalazeći u ulozi iscrpljenih srednjih menadžera, što dodatno povećava njihov stres.

Dok gledaju prema kraju svog radnog vijeka, starije generacije sve teže napuštaju tržište rada pa tako generacija X izvještava da je najmanje financijski spremna za odlazak u mirovinu. S obzirom na duži životni vijek i sve skuplji život, mnogi stariji zaposlenici otkrivaju da moraju raditi duže nego što su očekivali. Neki su čak prisiljeni na “ne-mirovinu” (unretirement) – odnosno vraćanje na posao jer su shvatili da im ušteđevina neće trajati onoliko dugo koliko su mislili, piše Fortune i dodaje kako ljudi sve više precjenjuju koliko im je novca zapravo potrebno za mirovinu – Northwestern Mutual primjećuje da se “magičan broj” potreban za umirovljenje povećava brže od stope inflacije.

Osim financijskih razloga, cijeli život proveden u radnom odnosu ostavlja trag na psihu starijih generacija. Fortune prenosi misao 73-godišnjeg Georgea Cavedona koji kaže kako mu se mirovina čini zastrašujućom. Njegov slučaj nije izoliran jer, prema podacima Pew Research Centera, stopa zaposlenih Amerikanaca starijih od 65 godina gotovo se udvostručila u posljednjih 35 godina. Možda je upravo situacija u kojoj su se našli boomeri i generacija X potaknula mlađe generacije da redefiniraju radni vijek – ili da uzmu odmor.

FOTOGRAFIJE: Pexels, Unsplash

POVEZANI ČLANCI
©2025 after5