Laura Jones, Rose Cook i Sara Connolly, udružile su snage u istraživanju provedenom na King’s College London, kako bi javnosti krajem 2023. godine predstavile bolje razumijevanje pojma “motherhood penalty”. Fenomen je to po kojem se ženama smanjuje plaća nakon što postanu majke i zbog kojeg zarađuju *58 centi za svaki dolar plaćen očevima (*prema podacima neprofitne organizacije American Association of University Women).
Motherhood penalty
Žene zarađuju manje od muškaraca, a to se posebno odnosi na majke u odnosu na očeve. Razlike u primanjima do izražaja najviše dolaze nakon osnivanja obitelji, kada majke smanje svoje radno vrijeme. No, lošija primanja u odnosu na očeve pratit će ih ne samo neposredno nakon rođenja djeteta, već tijekom cijelog života – kao što je pokazalo istraživanje nedavne dobitnice Nobelove nagrade za ekonomiju, Claudije Goldin.
S druge strane, muškarce koji postanu očevi percipiraju kao samopouzdane i odlučne, a na poslu su često nagrađeni boljim poslovnim prilikama i većom plaćom.
Kampanje organizacija kao što je Pregnant Then Screwed eksplicitno pokazuju da se u Ujedinjenom Kraljevstvu ova “kazna za majčinstvo” proteže na diskriminaciju u trudnoći, visoke troškove skrbi za djecu i neučinkovite, a kvazi fleksibilne radne politike. Ipak, još uvijek znamo malo o tome kako se to odnosi na kvalitetu posla, ističe Rose Cook, viša znanstvena suradnica na King’s Collegeu u Londonu, koja je zajedno s kolegicama analizirala podatke 15.877 zaposlenika, kako bi bolje razumjela “motherhood penalty”.
Uzimajući u obzir trenutna istraživanja koja prepoznaju ulogu roditeljstva u doprinosu rodnim nejednakostima na poslu, Rose, Laura i Sara otišle su korak dalje, analizirajući razlike u kvaliteti posla prema spolu i roditeljskom statusu, koristeći podatke iz nacionalno reprezentativnog ispitivanja kućanstava u Velikoj Britaniji.
“Osobito smo promatrali kvalitetu posla, pokrivajući čimbenike kao što su prilike za edukaciju, izgledi za napredovanje, kontrola nad svakodnevnim zadacima, beneficije, radno vrijeme i ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Poznato je da su poslovi loše kvalitete, poput onih koje karakteriziraju visoki zahtjevi, niska kontrola i ograničena fleksibilnost, štetni za naš well-being. Oni su posebno zabrinjavajući kada su u pitanju zaposleni roditelji, zbog mogućih učinaka prelijevanja na djecu”, piše Rose Cook u tekstu za Fast Company.
“Naša analiza pokazuje da su žene koje su majke premalo zastupljene na poslovima visoke kvalitete, a prezastupljene na poslovima niske kvalitete.“
“Našli smo jasne dokaze za “motherhood penalty”. Majke su nedovoljno zastupljene na visokokvalitetnim poslovima – onima koji uključuju dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života, kontrolu nad radnim vremenom i kontrolu nad radnim zadacima. S druge strane, osobito je veća vjerojatnost da će majke djece školske dobi raditi nekvalitetne poslove. Manje je vjerojatno da će imati visokokvalitetne poslove, u usporedbi s njihovim muškim kolegama i ženama bez djece.”
Mijenjanje napredovanja za fleksibilnost?
Lako je moguće pogledati ove rezultate i pomisliti da su majke “odlučile” žrtvovati prilike na radnom mjestu u korist rada na potrebama svoje djece – dok očevi odlučuju dati prednost hraniteljstvu, čak i ako to znači manje vremena s njihovom djecom. Doista, poslove koji se najviše povezuju s očinstvom karakterizira dugo radno vrijeme u kombinaciji s dobrim prilikama za napredovanje.
Ali ti kompromisi nisu neizbježni. Također ih ne žele svi roditelji.
Kao što je navedeno u ranijim istraživanjima, majke mogu osjećati da ih ugovoreno skraćeno radno vrijeme sprječava u željenom napredovanju u karijeri. Sati s nepunim radnim vremenom možda im čak neće pomoći da pronađu ravnotežu, ako se suoče s radnim opterećenjem koje bolje odgovara satima s punim radnim vremenom, što potencijalno dovodi do pretjeranog rada za malu dobit.
“Štoviše, naše istraživanje pokazuje da majke možda ne mijenjaju napredovanje u karijeri za fleksibilnost – jer te fleksibilnosti ni nema. Poslovi loše kvalitete koje primarno popunjavaju majke nude vrlo malo u pogledu fleksibilnosti ili napredovanja u karijeri. To znači da mnoge majke zapravo imaju lošiji pristup fleksibilnosti od žena bez djece”, pojašnjava Rose Cook.
“Motherhood penalty” u kvaliteti posla, u svim svojim oblicima, u kombinaciji s pritiscima kao što su visoki troškovi brige o djeci i dugo radno vrijeme partnera, može pridonijeti stresu i izgaranju među zaposlenim majkama. Poslodavci, smatra Rose, imaju važnu ulogu u rješavanju ovoga promicanjem ravnopravnosti spolova u holističkom iskustvu rada, uz rješavanje pitanja jednakosti plaća.
“No, iako je podrška dobrobiti zaposlenih roditelja važna, potrebne su i konkretnije radnje kao što je otvoreno stavljanje ključnih promaknuća na raspolaganje osobama koje rade na pola radnog vremena i istinska predanost učinkovitom fleksibilnom radu”, stoji u zaključcima istraživanja.
“Strategije poput ovih ne samo da bi značile predanost poslodavaca oslobađanju roditelja od zastarjelih uloga, već bi im također pomogle zadržati golemu bazu talenata. I poslodavci i vlade moraju shvatiti velike nedostatke s kojima se suočavaju zaposlene majke u pristupu smislenom i poštenom zapošljavanju i početi ozbiljno shvaćati kaznu majčinstva.”
FOTOGRAFIJE: Pexels
