Ugrožava li umjetna inteligencija prevoditelje, kako se sudski tumači nose sa stresnim situacijama te koja je tajna dobrog književnog prevoditelja samo su neke od tema koje su privukle brojne stručnjake iz svijeta prevoditeljstva na prvo izdanje konferencije Adriatic Translation Conference u organizaciji prevoditeljskog ureda Treger Team. Gotovo dvije stotine sudionika iz cijele Hrvatske, ali i regije, okupilo se protekloga petka u zagrebačkom Kaptol Boutique Cinema kako bi razgovarali o važnim pitanjima struke, razmijenili iskustva o izazovima prevoditeljstva i dobili odgovore na aktualna pitanja s kojima se prevoditelji susreću.
“Književni prevoditelji su kao mali atlasi koji na svojim leđima nose posao u kojemu počinjena pogreška može utjecati na cijelu jednu kulturu, zbog čega je književno prevođenje posebno osjetljivo. Koliko god ponekad bili nevidljivi, globalizacijski svijet kakav znamo bez prevoditelja ne bi funkcionirao. A hoće li nas zamijeniti umjetna inteligencija jednoga dana? To će biti onda kada stroj zamijeni i književnike”, rekao je književni prevoditelj sa skandinavskih jezika Mišo Grundler na panelu pod nazivom „Tegleća marva književnosti“ na kojemu su svoja iskustva podijelile i prevoditeljice Lea Kovacs i Tatjana Radmilo.
Još jedan oblik prevođenja koji će sigurno biti tražen dokle god je i administracije, bila ona digitalna ili fizička, je i sudsko tumačenje. Na panelu “Sudsko tumačenje i stresne situacije” tako je naveden cijeli niz specifičnih primjera kojima su panelisti pokazali koliku razinu stresa svakodnevno prolaze sudski tumači i prevoditelji. Sandra Kantolić, sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici, Tomislav Kojundžić, sudski tumač za njemački i ruski, te Boška Potkonjak sa Županijskog suda u Zagrebu su se složili da je danas premalo usmenih prevoditelja, kako i konsekutivnih, tako i simultanih, što je još jedna od posljedica odljeva stanovništva koje je pogodilo našu zemlju.
“Smatram da Google i umjetna inteligencija nikada neće zamijeniti stručnog prevoditelja, jer misli i ideje moraju doći od čovjeka koji je stručan i u potpunosti poznaje jezik na koji i s kojega prevodi. Djelatnost neće nestati, već će se prilagoditi novom vremenu i novim navikama. Pritom nam umjetna inteligencija može olakšati i ubrzati rad, ali se ne smijemo potpuno oslanjati na nju”, rekla je Martina Silov, izvršna direktorica udruge CroAI, na panelu “AI i budućnost prevođenja” na kojemu su sudjelovali i Nataša Pavlović, dr. sc. prof. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prevoditeljica Anja Lordanić Mustać te Stefan Martinić iz odvjetničkog društva Kramarić i partneri.
“Umrežavanje je najvažnije za ovu djelatnost i moramo pomalo »iskakati iz paštete« kako bismo bili vidljivi i kako bi nas se ljudi sjetili baš u trenutku kada zatrebaju prijevod. Upravo nam kontakt s kolegama često nedostaje, zbog čega smo željeli konferencijom istovremeno staviti u fokus naše zanimanje, udružiti se, upoznati, povezati i našu djelatnost učiniti boljom i jačom“, istaknula je Ana Treger, inicijatorica i organizatorica konferencije na panelu o načinima stvaranja osobnog brenda i pozicioniranja u prevoditeljskoj djelatnosti. Prof. Vatroslav Škare, voditelj diplomskog stručnog studija „Digitalni marketing“ na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Hana Bartolović, osnivačica After5.hr, i Renata Potočnik iz agencije Prime time komunikacije, osvijestili su da je ključno imati dobru ideju te biti aktivan i kontinuiran u komunikaciji, kako na digitalnim kanalima, tako i u medijima.
S panela “Jesmo li zajedno jači?” upućen je poziv prevoditeljima da se učlane u prevoditeljske udruge, s obzirom da je prevoditeljstvo pretežno samački posao, a umrežavanje je iznimno važno za profesionalni i osobni rast, kao i najbolji način da prevoditelji dođu do preporuka i novih poslovnih prilika.
“Ne smijemo uvijek razmišljati o tome što meni netko može ponuditi, nego i što ja mogu ponuditi drugima, jer podržavanjem kolega, udruga i struke pomažemo i sebi i promičemo svoj rad”, poručila je Mirela Dorotić iz Društva sudskih tumača i prevoditelja uz koju su na panelu bile i predstavnice Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja te Udruge sudskih tumača i prevoditelja Split.
Sudionici su tijekom konferencije također imali prilike čuti korisne informacije o financijskom poslovanju prevoditelja i tumača, o čemu su govorili predstavnici revizorske kuće Kreston Croatia d.o.o., dok je Jasmina Simić Peccolo, direktorica Simić Savjetovanja, prezentirala mogućnosti korištenja EU fondova u unaprjeđenju njihova poslovanja.
FOTOGRAFIJE: Hrabar photography
