S početkom 2025. godine na snagu stupaju važne zakonske izmjene koje će oblikovati poslovno okruženje i utjecati na svakodnevni život građana. Povećanje osobnog odbitka, minimalnih i direktorskih plaća, novi pragovi za oporezivanje te olakšice za povratnike iz inozemstva samo su dio širokog spektra reformi. Cilj ovih promjena je unaprijediti fiskalni sustav, smanjiti administrativna opterećenja i dodatno uskladiti hrvatske s europskim standardima. Što porezne promjene 2025. konkretno znače za poslovanje i svakodnevni život, pojasnila nam je računovotkinja Sanja Salopek.
Kako nam je pojasnila Sanja Salopek, direktorica računovodstvenog servisa B.S. Lipa u Zagrebu, najvažnije zakonske izmjene koje stupaju na snagu 1. siječnja 2025. itekako će utjecati na poslovanje. Promjene obuhvaćaju više zakona, uključujući poreze na dohodak, doprinose, PDV, lokalne poreze, Opći porezni zakon i Zakon o Poreznoj upravi.
Porezne promjene 2025.
Nove minimalne plaće i osobni odbici od 1. siječnja 2025.:
- osobni odbitak iznosit će 600,00 eura, a u 2024. godini iznosio je 560,00 eura
- direktorska bruto plaća iznosit će 1.168,70 eura, dok je u 2024. godini iznosila 1.014,00 eura
- minimalna bruto plaća iznosit će 970,00 eura, dok je u 2024. godini iznosila 840,00 eura
Neoporezivi primici od 1. siječnja 2025. godine
- nagrade za radne rezultate u iznosu od 1.200,00 eura godišnje (1.120,00 eura 2024. godine)
- otpremnina prilikom odlaska u mirovinu do 1.500,00 eura (1.400,00 eura 2024. godine)
- stipendije učenicima i studentima za redovito školovanje u iznosu do 600,00 eura mjesečno (560,00 eura 2024. godine)
- naknada za odvojeni život od obitelji do 300,00 eura mjesečno (280,00 eura 2024. godine)
Zakon o porezu na dohodak
- novi obračun plaće od 1. siječnja 2025. (kalkulator plaće 2025. donosi MyTetka, možete ga potražiti ovdje)
- povećanje iznosa osobnog odbitka na 600,00 eura
- povećanje iznosa za uzdržavane članove uže obitelji i invalidnost
- povećanje mjesečne i godišnje porezne osnovice
- izmjena raspona nižih i viših poreznih stopa prema odlukama jedinica lokalne samouprave (JLS)
- novi iznosi paušalnog poreza po krevetu odnosno smještajnoj jedinici u kampu fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima – promjene u ostvarivanju dohotka od turističkog najma.
- nova odluka JLS o visini iznosa paušalnog poreza sukladno kategoriji u koju je JLS razvrstana prema indeksu turističke razvijenosti
- rok za donošenja nove odluke predstavničkog tijela JLS ako su porezne stope izvan granica propisanih Zakonom
- uvođenje novog oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada na rok od pet godina za iseljene hrvatske državljane koji su povratnici u RH
- oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi najma
S novim izmjenama najavljenima za 2025., povećava se osobni odbitak s 560 na 600 eura, čime će doći do povećanja plaća za otprilike osam eura. Do četiri eura će se povećati i mirovine veće od 600 eura.
“Proporcionalno osobnom odbitku rastu i olakšice za uzdržavane članove obitelji pa bi pristojno plaćen radnik (pod tim mislim na radnika koji je plaćen više od minimalca) s dvoje djece mogao dobiti 15 do 20 eura veću plaću temeljem olakšice za djecu. Onima koji zarađuju minimalac ili manje od toga, olakšice za djecu su samo pravo “na papiru” koje ne mogu konzumirati”, pojasnila je Salopek.
Ukidanje olakšice za plaćanje doprinosa prilikom zapošljavanja mladih
Nadalje, od početka iduće godine tvrtkama se više neće odobravati nova petogodišnja oslobođenja od plaćanja zdravstvenih doprinosa za mlade ljude zaposlene na neodređeno. Mjera se ukida nakon 10 godina primjene, ali će se oslobođenje primjenjivati za sve koji su do sada dobili oslobođenje ili ih poslodavci do 31. prosinca 2024. zaposle za stalno.
Jednogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa primjenjivat će se samo na radnike koji prvi put ulaze u radni odnos. Mladi ljudi će i dalje dobivati povrat plaćenog poreza na dohodak i to u cijelosti za sve mlađe od 25 godina, te polovicu plaćenog poreza na dohodak za mlade u dobi od 25 do 30 godina.
Salopek je pojasnila da, s obzirom na to da je cilj olakšice bio smanjenje stople nezaposlenosti, a ona je pala, to je razlog njezinog ukidanja.
“S pozitivne strane, ukidanjem ove olakšice doći će do povećanja prihoda u proračun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. S negativne strane, ukidanje ove olakšice moglo bi dodatno otežati zapošljavanje mladih bez prethodnog radnog iskustva, i samim time zadržavanje mladih u zemlji. Ako poslodavci više nemaju olakšice na njihovo zapošljavanje pretpostavka je da bi mogli radije birati iskusnije kandidate prilikom zapošljavanja”, pojasnila je stručnjakinja.
Novi prag za primjenu više stope poreza na dohodak
Mijenja se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak, s 50.400 na 60.000 eura, temeljem čega će, pojašnjava sugovornica, desetak tisuća menadžera, političara i drugih dobro plaćenih osoba dobiti oko 200 eura povišice. Salopek kaže kako je država odredila i raspone unutar kojih se lokalne jedinice moraju kretati kod propisivanja stopa poreza na dohodak, što bi nekim sredinama, kao što je Zagreb, moglo donijeti koji euro više:
“Općinama je postavljena gornja granica do koje mogu propisati nižu stopu poreza na dohodak na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i sjedišta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Sada je ta stopa u Zagrebu 23,6 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Grad Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu poreza na dohodak ostaju na 15, a za višu na 25 posto.”
“Novost je i da će povratnici, odnosno ljudi koji su živjeli i radili u inozemstvu najmanje dvije godine, biti pet godina oslobođeni obveze plaćanja poreza na dohodak ako se zaposle u Hrvatskoj.“
Novi prag ulaska u sustav PDV-a
Povećava se i prag ulaska u sustav PDV-a, s dosadašnjih 40.000 na 60.000 eura. Povećanje praga, pojašnjava Salopek, omogućuje većem broju poduzetnika da posluju izvan sustava PDV-a, čime se smanjuju administrativni i financijski tereti. Procjenama Ministarstva financija ovaj potez oslobodit će tisuće poslovnih subjekata obveze vođenja složenih PDV evidencija i predaje prijava, što će im omogućiti veću fokusiranost na njihov rast i razvoj.
Istovremeno, dodaje, cilj je uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s EU smjernicama, koje dopuštaju maksimalni prag od 85.000 eura za primjenu posebne sheme oslobođenja od PDV-a za male poduzetnike. Ove reforme bit će od najveće koristi za mikro poduzetnike i početnike koji ostvaruju godišnji promet između 40.000 i 60.000 eura. Za njih će prelazak na viši prag značiti izbjegavanje dodatnih troškova vezanih uz vođenje PDV-a, poput angažmana računovođa ili softverskih rješenja za praćenje obveza.
“Iako ova mjera olakšava poslovanje mnogima, mogla bi dovesti do određenih izazova, posebno za one koji planiraju širenje poslovanja. Približavanje granici od 60.000 eura moglo bi značiti da im je potrebno pažljivije planiranje i prilagodba strategije poslovanja kako bi se izbjeglo naglo povećanje obveza prilikom ulaska u sustav PDV-a”, govori stručnjakinja.
E-račun kao standard
Za kraj razgovora, dotaknuli smo se e-računa kao standarda što, govori računovotkinja, predstavlja jedan od ključnih elemenata u procesu digitalizacije:
“Poduzetnici koji još uvijek koriste papirnate račune morat će se prilagoditi novim zahtjevima države, što predstavlja veliku prednost za poslovanje. Ako gledamo dugoročno, smanjit će se troškovi administracije, potreba za papirom, poštanskom distribucijom, troškovi skladištenja dokumenata te sigurnost poslovnih transakcija, a svakako moramo misliti i na zaštitu okoliša.”
FOTOGRAFIJE: Pexels, Unsplash
