Možda posao i prijateljstvo na prvu nisu pojmovi koje bismo zajedno stavili u istu rečenicu, no kad se osvrnemo, kroz godine rada pojavila se barem jedna osoba s kojom je odnos prerastao upravo u prijateljstvo. I težak dan na poslu u takvom je društvu lakši, a i istraživanja su potvrdila da prijateljstva na poslu imaju pozitivan učinak na radne rezultate.
Prijateljstvo na poslu
Prema istraživanju Gallupa, američke analitičke i savjetodavne tvrtke, prosječna osoba na poslu provede 81.396 sati, što je više od devet godina. Još jedno američko istraživanje donosi da je veća vjerojatnost da će se Amerikanci sprijateljiti na poslu, nego na neki drugi način – recimo u susjedstvu ili steći nove prijatelje na nekom druženju. Kad pogledamo strukturu jednog prosječnog dana, takvi podaci ne iznenađuju, s obzirom na to da je trećina provedena u uredu.
Upravo zbog toga, najvjerojatnije je da će se upravo u radnoj okolini razviti i nova prijateljstva. Međutim, Gallupovo istraživanje stavilo je pozornost na još jednu stavku. Naime, bez obzira na to što svjetski poznate tvrtke mnogo ulažu kako bi poboljšale život zaposlenika, zapostavljen je aspekt društvenog well-beinga u kojeg se najmanje ulaže. Tako je istraživanje pokazalo da, na svjetskoj razini, samo troje od 10 zaposlenika može reći da na poslu ima osobu s kojom si je bliska.
Unatoč tvrdnji da su ‘zaposlenici najveća vrijednost tvrtke’, Jon Clifton, autora članka na Harvard Business Reviewu tvrdi kako mnogi rukovoditelji koje je upoznao očekuju od zaposlenika da privatni život ostave izvan posla. Međutim, Gallupovi podaci pokazuju da su prijateljstva na poslu snažno povezana s poslovnim rezultatima – profitabilnošću, osjećajem sigurnosti i ostankom zaposlenika u firmi.
Tu su i studije sa sveučilišta Pennsylvanija i Minnesota, prema kojima bliska prijateljstva povećavaju produktivnost na radnom mjestu. Budući da su kolege koji su ujedno i prijatelji predaniji, oni bolje komuniciraju te su si međusobna podrška. U prilog bliskim odnosima na poslu ide i International Social Survey Program čije je istraživanje pokazalo da međuljudski odnosi na poslu imaju značajan pozitivan učinak na zadovoljstvo poslom prosječnog zaposlenika. Od 12 aspekata vezanih za zadovoljstvo radnim mjestom, međuljudski odnosi nalaze se na prvom.
Kad se govori o odnosima i poslu, ne možemo ne spomenuti pandemiju koja je odigrala veliku ulogu. Rad od doma ili hibridan način rada postali su uobičajeni pojmovi, a bliski prijatelji s posla poput ‘slamke spasa’ koji nam pružaju ne samo društvenu povezanost, nego i podršku u vremenima velikih promjena. Pandemija je i tu uzela ‘danak’. Osim što je pogoršala usamljenost na globalnoj razini, Gallupovo istraživanje pokazalo je da je došlo do pada od pet posto u broju onih koji kažu da imaju bliskog prijatelja na poslu, i to u odnosu na 2019., odnosno ‘pretpandemijsko’ razdoblje.
Jon Clifton za Harvard Business Review piše da je, bez obzira na način rada, poslovna kultura kojom se potiču prijateljstva na poslu dobra za zaposlenike, ali i za rezultate tvrtke. Postavlja se i pitanje kako menadžeri mogu stvoriti (i održavati) radno mjesto pogodnim za razvoj prijateljstva, a pritom ne zanemariti uspjeh firme.
U nastavku slijedi nekoliko savjeta:
1. Uspostavljanje sistema prijateljstava
Svakoj osobi na poslu dobro dođe netko blizak, pogotovo novozaposlenima. Sjetimo se sebe na novom radnom mjestu – milijun i jedno pitanje mota nam se po glavi, a ne želimo kolegama biti dosadni s ‘banalnim’ stvarima. Upravo zato udruživanje novih zaposlenika s onima koji su dugo u tvrtki može ubrzati njihov onboarding i povećati produktivnost.
Bliski kolege, a možda u budućnosti i prijatelji, ne samo da novim zaposlenicima mogu dati bitne savjete i objasniti neka ‘nepisana’ pravila, nego će im pomoći i da se povežu s ostalim kolegama. Neke od tih veza možda rezultiraju i dugotrajnim prijateljstvom.
Ključ takvog učinkovitog sistema je interakcija. Podaci iz Microsofta pokazuju kako učestalost druženja utječe na produktivnost. Naime, u slučaju novih zaposlenika koji su se s novim kolegama sastajali više od osam puta u prvih 90 dana na novom radnom mjestu, 97% je reklo da im je ta bliska osoba pomogla da brže postanu učinkoviti u poslu. S druge strane, kod novozaposlenih koji su se našli s kolegama samo jednom u prvih 90 dana, ta brojka pala je na 56%.
2. Važnost druženja licem u lice
Prije pandemije, posao je bio mjesto gdje su kolege mogli popiti kavu, zajedno ručati, porazgovarati na hodniku ili se družiti na after work piću. Za one koji su u 2020. počeli raditi na daljinu puno radno vrijeme, smanjenje odnosa s kolegama licem u lice bila je jedna od najvećih promjena.
Izgradnja prijateljstava i bliskih odnosa zahtijeva i viđanje i druženje. Zoom i FaceTime u protekle su dvije godine bili iznimno korisni, no sad naglasak treba staviti na dijalog licem u lice. Više razgovora uživo, manje komunikacije virtualnim putem.
Harvard Business Review piše i kako poslovni lideri trebaju povesti svojim primjerom – poticati interakcije, revidirati očekivanja zaposlenika i uspostaviti nove kulturne norme. ‘Izloženost’ kolegama s kojima ne surađujete često, odnosno druženje s ljudima s kojima niste u interakciji, stvara priliku za nova prijateljstva.
3. Zajednički cilj
Kad ljudi imaju isti cilj, zajedno postižu velike stvari i međusobno se povezuju. The Economist navodi primjer Beatlesa kao ‘tima s visokim učinkom’. Kaže kako su oni voljeli što su radili, a kad nisu svirali, o glazbi su razmišljali ili su o njoj razgovarali.
Ako ste dio kolektiva sa zajedničkim ciljem, osjećaj vam je vjerojatno i poznat. Ističu se ponos i zadovoljstvo dok stvarate nešto novo, a pritom se dogode i zabavni momenti. Tu do izražaja dolazi i važnost bliskih prijateljstava, odnosno kolega koji si međusobno vjeruju, prihvaćaju jedni druge i opraštaju si.
To je potvrdilo i Gallupovo istraživanje, prema kojem će kolege sa zajedničkim ciljem na poslu napraviti više u kraćem vremenu, osmisliti inovacije i svoje ideje dijeliti s drugima. Naravno, pritom se i nasmijati!
Bez forsiranja
I na kraju – svaki šef ili menadžer može propisati novu politiku, kulturu druženja ili uspostaviti norme. Međutim, ne možete natjerati ljude da budu prijatelji.
Nitko ne želi situaciju u kojoj će zaposlenici prezirati i samu ideju poslovne zabave jer znaju da ih tamo čekaju isforsirani odnosi. Neka ide prirodno, a na poslodavcima je da zaposlenicima pruže okruženje u kojem se odnosi mogu razviti od kolegijalnog do bliskog prijateljstva.
FOTOGRAFIJE: Pexels
