Hrvatski tim stoji iza najbrže rastućeg lanca privatnih muzeja na svijetu: S Teom Širolom o uspjehu projekta

Teo Širola o Muzeju Iluzija

Iako je riječ o globalnom brendu, priča Muzeja Iluzija zapravo počinje puno bliže – u Oroslavju, gdje nastaju sve iluzije i eksponati koji putuju svijetom i osvajaju publiku na četiri kontinenta. Upravo taj lokalni karakter daje posebnu vrijednost cijelom projektu i povezuje globalni uspjeh s domaćim znanjem i kreativnošću. O svemu tome, ali i o izazovima širenja brenda na svjetska tržišta, razgovarali smo s Teom Širolom, predsjednikom i Chief Revenue Officerom Muzeja Iluzija.

Koje su ključne stvari koje Muzej Iluzija čine posebnim i uspješnim?

Pa, krenimo od toga da je cijela priča krenula baš iz Hrvatske i danas je to najveći i najbrže rastući lanac privatnih muzeja na svijetu. Ove godine smo proslavili 10. rođendan, a iza nas je preko 60 muzeja u 28 zemalja na četiri kontinenta, i ne planiramo stati. Svaki muzej ima jedinstvene iluzije i eksponate koji nastaju upravo kod nas, u Oroslavju, a posebni smo i po tome što nudimo nesvakidašnji doživljaj, spoj zabave i edukacije u kojem uživaju baš svi, od najmlađih do odraslih.

Kako ste svoj koncept implementirali na nova tržišta?

Svako novo tržište nam dođe kao novi izazov, ali to nas baš veseli jer svaki put naučimo nešto novo. Kad otvaramo muzej, uvijek ga prilagodimo lokalnoj kulturi i interesima, koliko nam to eksponati dopuštaju, ali opet sve s prepoznatljivim potpisom Muzeja Iluzija. Isto tako, i komunikaciju i marketing krojimo prema tamošnjoj publici – nije isto oglašavati muzej u Las Vegasu, Dubaiju ili Kopenhagenu. Upravo to ovaj posao čini uzbudljivim, zabavnim i izazovnim u isto vrijeme.

U svemu tome puno nam znače lokalni partneri jer nam pomažu da bolje shvatimo tržište i povežemo se s publikom. Naravno, gdje god da otvorimo muzej, držimo se svojih standarda, tako da posjetitelji dobiju jednako dobro iskustvo bez obzira na grad. A ono na što smo posebno ponosni su inovacije: stalno radimo na novim iluzijama i eksponatima da bismo sa svakom novom lokacijom imali nešto svježe i uzbudljivo za pokazati.

Kako birate lokacije na kojima otvarate nove muzeje i kako prilagođavate koncept pojedinom gradu? Koji su najveći izazovi u adaptaciji za američko tržište?

Kad biramo gdje ćemo otvoriti novi muzej, lokacija nam je iznimno bitan faktor. Posjet Muzeju Iluzija traje u prosjeku sat vremena, pa nam je važno da budemo u centru grada ili na mjestima gdje ljudi već provode vrijeme, da im se lako uklopimo u dnevni plan. Zato smo, recimo, u Las Vegasu na Stripu, u New Yorku na Manhattanu, a u Kopenhagenu na najpoznatijoj ulici Strøget, baš u srcu grada. Sam prostor isto tako mora zadovoljavati određene gabarite u pogledu veličine, visine stropova, ulaza itd., što je bitno kako bismo mogli svoj proizvod izgraditi i prikazati u najboljem izdanju.

Kada je riječ o Americi, nakon više od 20 otvorenih muzeja sada nam je to već “business as usual”, ali u početku je bilo vrlo izazovno prebaciti cijelu bazu znanja i mentalni sklop na američke mjerne jedinice i sustav – odjednom više ne projektirate u centimetrima i metrima, nego u inchima i feetima. Struja nije iste voltaže, utičnice su drugačije, neke savezne države zahtijevaju posebne certifikate za sigurnost, itd. Također, američki gradovi imaju sasvim drugačiju logiku kretanja od europskih. Oni često nemaju jedno središte grada u koje svi dolaze, već imaju više središta, ovisno o aktivnostima i dijelu grada. Također, nakon COVID-a centri gradova se suočavaju s problemom napuštenosti jer je stanovništvo otišlo živjeti u predgrađa, pa se cijela logika poslovanja mijenja. Sve u svemu, drugačije tržište od Europe u mnogo aspekata.

Sve su to stvari koje naši posjetitelji diljem svijeta ne vide, već dođu uživati u proizvodu, ali tim koji stoji iza Muzeja Iluzija mora sve ove faktore uzeti u obzir kako bi isporučili vrhunski doživljaj našim posjetiteljima, te uspješan rezultat našim vlasnicima.

Kakve rezultate bilježite na američkom tlu, kako je publika ondje reagirala na inovativan koncept Muzeja Iluzija?

Na američkom tržištu nam ide odlično, rast je brz, a reakcije publike super pozitivne. Prošle godine smo u Phoenixu otvorili američku centralu, što nam je dalo čvrstu bazu da dignemo kvalitetu poslovanja na višu razinu. Kupovna moć je u Americi visoka i ljudi su navikli trošiti na zabavu i edukaciju, a naši eksponati i iluzije nude upravo to – iskustvo koje ih oduševi. Brojke sve govore, ove godine je kroz američke Muzeje Iluzija prošlo preko dva milijuna posjetitelja, a tek smo zakoračili u 9. mjesec i čeka nas još novih otvaranja do kraja godine: Los Angeles, Detroit i New Orleans!

Jesu li se neke iluzije ili koncepti pokazali posebno popularnima u SAD-u u usporedbi s drugim tržištima?

Sve naše iluzije imaju svoju publiku. Ne biste vjerovali koliko su raznoliki odgovori posjetitelja kada ih upitamo koja im je najdraža iluzija. Neke iluzije su totalni hit, i to ne samo u Americi nego svuda u svijetu. Možemo reći da se najviše ističu Vortex Tunel i Obrnutu Sobu. Fora je u tome što svaku od njih prilagodimo gradu u kojem se muzej nalazi. Primjerice, u Seattleu je Obrnuta Soba napravljena kao unutrašnjost poznatog jednotračnog vlaka, a u Clevelandu izgleda kao košarkaško igralište, naravno, u čast Cavaliersa.

U kojim ste sve gradovima prisutni i gdje primjećujete da vlada najveći interes?

Trenutačno smo prisutni na više od 60 lokacija u 28 zemalja na četiri kontinenta, a uskoro stižemo i na još dva – Australiju i Južnu Ameriku. Samo ove godine u planu je 16 otvaranja. Sukladno našem strateškom pozicioniranju, muzeji se otvaraju na vrlo atraktivnim lokacijama, poput Santa Monica Piera, George Streeta u Sydneyju ili French Quartera u New Orleansu. A baš smo nedavno otvorili i San Diego, Cape Town i Amsterdam. Super stvar kod ove faze razvoja jest da smo već prepoznat brend globalno i da nas zakupodavci puno lakše prihvaćaju zbog toga što imamo otvorene muzeje u njihovoj državi ili barem na sličnim tržištima.

Teško je generalizirati gdje vlada najveći interes. Sve naše lokacije rade sukladno potencijalu tržišta na kojem se nalaze, lokaciji koja je odabrana i ostalim bitnim faktorima. Imamo odlične rezultate i u Americi, Europi, Africi… Kupovna moć je naravno manja u Africi nego u Americi, ali interes posjetitelja je visok na oba kontinenta. Mi svoja očekivanja uvijek prilagodimo tržištu na koje ulazimo.

Koje biste razlike naveli između otvaranja muzeja u Europi i SAD-u? Kako teče takva koordinacija i balansiranje?

Pa, prije svega, ne možemo generalizirati Europu. Ona je fragmentirana u niz država, od kojih svaka ima svoj jezik, postoje različite valute, različita zakonodavstva, financijski sustavi, itd. To za samo otvaranje muzeja znači i drugačija pravila ishođenja dozvola, izrade projekta, otvaranja tvrtki i bankovnih računa, itd.

Nakon toga moram reći da nažalost ne možemo niti Ameriku generalizirati. Nisu ista pravila za otvaranje muzeja u Kaliforniji ili Sjevernoj Karolini. Drugi su zahtjevi lokalne samouprave za dozvole, zaštitu kulturnih spomenika, itd. Među saveznim državama ne vrijede čak niti isti porezi, kao ni zakoni o privatnosti i zaštiti podataka, potrebni certifikati, itd. Prednost Amerike je da postoji puno infrastrukture koju možete lako skalirati koristeći iste partnere – bankovni računi, otvaranje tvrtki, računovodstveni sustavi, itd.

Nekada je dobivanje dozvola i operiranje muzeja jednostavnije u Europi nego u Americi, a nekada kompliciranije. Sve ovisi o tome koje države uspoređujemo jednu s drugom. Za hrvatski tim rad u Europi je s jedne strane jednostavniji zbog blizine lokacija i iste vremenske zone, a s druge strane kompliciraniji je zbog spomenute fragmentacije tržišta.

Jednom kada vidite te razlike među tržištima, postane vam jasno zašto većina američkih tvrtki nikada ne izađe iz Amerike. To tržište je ogromno i lako je u njemu skalirati. A svako daljnje širenje im je glavobolja jer su sva tržišta manja od njihovog (osim Kine, ali to je neka druga priča), a moraju se prilagođavati nekim (za njih) čudnim jezicima, valutama, zakonodavstvima i sl. Za nas iz Hrvatske to je nužnost jer je naše tržište iznimno malo i mi moramo izvoziti ako želimo stvoriti velik biznis, pa smo mi navikli na taj teži put.

Kako osmišljavate/dizajnirate iluzije i koliko je izazovno to kasnije fizički izgraditi?

Sjajna stvar je to što svi izlošci i iluzije nastaju u Oroslavju, u Hrvatskoj, gdje imamo svoj razvojno-istraživački centar i tim koji na njima predano radi. Kako se mi širimo, tako širimo i naš tim za istraživanje i razvoj. Taj tim ima svoj proces koji ide od prikupljanja ideja, do istraživanja, te razvoja, testiranja i na kraju predstavljanja tih iluzija. Neke iluzije u potpunosti nastaju kao rezultat rada našeg tima, a neke su razvijene u suradnji s tehnološkim partnerima. Radili smo predano i na tome da razvijemo mrežu partnera diljem svijeta, kako bismo smo se osigurali da se najbolje ideje i tehnologije slijevaju kroz naš R&D tim, te završe u našim muzejima. Proces kreiranja iluzija nije jednostavan, ali je svakako iznimno kreativan i zabavan.

Kako izgleda proces otvaranja novog muzeja? Možete li nam opisati s čime se susrećete tijekom projektiranja, uređivanja, upravljanja timovima…?

Proces je u svakom gradu drugačiji, a ovisi i o tome je li riječ o franšiznom ili korporativnom muzeju, dakle muzeju u našem vlasništvu. Kada se radi o franšizama, mi, tj. Metamorfoza kao vlasnik brenda, prodajemo franšizu za određeni grad ili državu, a dalje se otvaranjem i upravljanjem bavi franšizer, uz punu potporu našeg zagrebačkog tima. Kada otvaramo muzej u našem vlasništvu, prvo pronalazimo dobro posjećenu lokaciju u odabranom gradu, projektiramo prostor muzeja i tražimo sve potrebne dozvole. Zatim radimo na izgradnji muzeja, postavljanju eksponata, zapošljavanju lokalnog tima i konačno,  privlačenjem publike.

Ispunjavanje zahtjeva i dokumentacije ovisi o lokaciji muzeja jer svaka država ima svoje propise u vezi gradnje i dozvola za rad. Svaka lokacija drugačija je od onih prethodnih pa tako ne postoje dva identična Muzeja Iluzija, kao ni dvije iste priče o otvaranju. Naš tim u Zagrebu uključen je u cijeli proces, od pronalaska lokacije i izrade idejnog arhitektonskog rješenja do izvedbenog projekta, izgradnje te izbora i izrade eksponata. Jako je zanimljivo pratiti taj proces od početka do kraja i svaki put smo jednako uzbuđeni kada otvaramo novi muzej.

Kada je muzej spreman za otvaranje, naš tim za lansiranje novih muzeja iz Zagreba dolazi educirati tim koji će voditi muzej i pripremiti sve za otvorenje, a nakon toga, nastavljaju im pružati potporu kroz redovite sastanke i povremene posjete muzejima. Uvijek organiziramo i svečano otvaranje, a onda s velikim zanimanjem pratimo feedback i unapređujemo iskustvo gdje možemo. 

Kako izgleda vođenje muzeja u SAD-u : tko je zadužen za vođenje američkih filijala Muzeja Iluzija i koliko ste uključeni?

Muzej Iluzija kao globalni brend posluje kroz dobro koordinirani model upravljanja s dva sjedišta, u Zagrebu i u Phoenixu u Arizoni. Ured u Zagrebu služi kao globalno središte za kreativni razvoj, upravljanje franšizama i generalno inovacije brenda, a tu imamo i timove marketinga, financija i ljudskih resursa koji pružaju podršku cijeloj globalnoj mreži i direktno upravljaju našim korporativnim muzejima u Europi.

Ured u Phoenixu igra ključnu ulogu u upravljanju i razvoju našeg ubrzanog rasta u SAD-u i generalno Sjevernoj Americi. Osnivanje baze u SAD-u značajno je unaprijedilo usklađivanje operacija u stvarnom vremenu, učinkovitije suradnje kroz različite vremenske zone te pružanja jače podrške na terenu kako za korporativne, tako i za franšizne lokacije. Tim iz Phoenixa usko surađuje s našim zagrebačkim timom kako bi se kontinuirano poboljšavalo ukupno iskustvo te zajednički gradio i održavao imidž brenda.

Naravno, upravljanje mrežom koja obuhvaća toliko kontinenata i vremenskih zona nosi i određene izazove. Koordinacija komunikacije između timova na različitim stranama svijeta može biti složena. Osiguravanje dosljednosti brenda u desecima kulturno i geografski različitih tržišta još je jedan dio posla koji zahtijeva kontinuirani nadzor. Kako nastavljamo svoje globalno širenje, možda ćemo morati otvoriti i treći ured negdje u Aziji ili Australiji, da pokrijemo i taj dio svijeta i tu vremensku zonu.

Kako zadržavate konzistentnost i kvalitetu iskustva za posjetitelje Muzeja Iluzija diljem svijeta, bez obzira na razlike u lokacijama i tržištima?

Tako što zadržavamo kontrolu nad proizvodom. Naši arhitekti nadgledaju svaki projekt Muzeja Iluzija, naš tim za proizvodnju i instalacije instalira naše eksponate, te naši projektni menadžeri nadgledaju izgradnju muzeja. Kasnije naš tim odlazi u secret shopping, kako bi se pobrinuli da je proizvod održavan na razini na kojoj naši standardi zahtijevaju, te da lokalni tim pruža posjetiteljima uslugu na razini na kojoj bi trebali. Sve to je bitno u održavanju globalne konzistentnosti i kvalitete.

Dodatno na to, povratne informacije posjetitelja igraju nam značajnu ulogu i pomažu kad se radi o unapređenju našeg proizvoda. Detaljno pratimo sve recenzije koje dobivamo na različitim platformama, cijenimo i dobar i loš feedback jer nam on pomaže u poboljšavanju iskustva posjetitelja, a ponekad da i neke nove ideje.  Svi ti faktori omogućavaju nam dosljednost u onome što nudimo i održavanje kvalitete koju smo si zacrtali.

Koji su vam planovi za budućnost?

Daljnje širenje u svim smjerovima. Vjerujemo da ovaj koncept ima još mnogo potencijala i da na svijetu ima još puno ljudi koji bi rado vidjeli naše iluzije. Naš posao je jednostavan, dovesti Muzej Iluzija u njihovu blizinu, a onda njih dovesti u muzej. Za sada smo u tome bili vrlo uspješni i planiramo nastaviti tom putanjom. Slijedeći trenutačnu putanju rasta, veselimo se 2027. godini proslaviti i okruglih 100 Muzeja Iluzija diljem svijeta, na svim kontinentima!

FOTOGRAFIJE: Muzej Iluzija