Ako vam se čini da je AI kratica koja u posljednjih godinu dana iskače iz svake paštete, niste u krivu. Štoviše, rijetko koji tehnološki pojam u tako je kratkom vremenu ušao u svakodnevni vokabular, od poslovnih sastanaka do kućnih razgovora. Mediji objavljuju nove članke s AI tematikom brže nego što ih stižemo otvoriti, globalne konferencije pune auditorije predavanjima o umjetnoj inteligenciji, a digitalni servisi koje godinama koristimo za posao i privatni život na veliko uvode sve naprednije AI asistente. Umjetna inteligencija doista je tu, i tu je da ostane.
No, dok kratica postaje viralna, jedno se pitanje i dalje zadržava ispod radara: koliko je uopće razumijemo? Jesmo li svjesni da AI već godinama radi u našoj sjeni, pomaže nam donositi odluke, filtrira informacije, analizira podatke, optimizira poslovanje i polako, ali sigurno preoblikuje industrije? Ili ga doživljavamo kao prosječnu novost, tehnologiju koja će nas tek jednoga dana sustići, a možda čak i zaobići “kada se ispuše trend”?
Upravo zato odlučili smo apstraktno pretvoriti u konkretno i demistificirati umjetnu inteligenciju uz pomoć dvojice sugovornika koji je svakodnevno koriste, i to kao produžetak vlastitog profesionalnog rada. Tomislav Strgar, voditelj AI odjela s više od 17 godina iskustva u ICT sektoru, nudi pogled iz perspektive konkretnih tehnoloških rješenja u zdravstvu u Hrvatskoj, dok Fran Mubrin, kreativni direktor agencije 404 opisuje nam kako AI već danas mijenja ritam kreativne industrije u Hrvatskoj.
Zajedno, iz prve ruke, govore o tome kako izgleda suživot s umjetnom inteligencijom unutar hrvatskih tvrtki i zašto ona nije prijetnja nego pogonsko gorivo modernog poslovanja. Svojim primjerima daju naslutiti da njezino rano prihvaćanje postaje jedna od najvažnijih prednosti budućih lidera, a prepoznao je to i Hrvatski Telekom, koji je ovih dana lansirao hvale vrijedan projekt edukacije na nacionalnoj razini.
Želite li bolje razumijeti umjetnu inteligenciju?
Hrvatski Telekom pokrenuo je „AI ti to možeš“ nacionalni program besplatnih edukacija o umjetnoj inteligenciji na hrvatskom jeziku, kako bi svatko u Hrvatskoj imao priliku razumjeti i koristiti AI. Ovaj program je prvi takve vrste na hrvatskom jeziku i, ovisno o razini znanja, donosi odgovarajuće edukacije koje nudi besplatno svim građanima Hrvatske.
Pojava umjetne inteligencije
No krenimo redom. Kada smo i kako, zapravo, počeli govoriti o umjetnoj inteligenciji? Današnji hype oko AI-ja čini se recentan, no njezini korijeni sežu gotovo osamdeset godina unatrag. U znanstvenom smislu, umjetna inteligencija prvi je put jasno definirana sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je skupina američkih istraživača na čelu s Johnom McCarthyjem, tada mladim profesorom na Dartmouthu, iznijela ambiciju da se “svaki aspekt učenja ili bilo koja druga značajka inteligencije može toliko precizno opisati, da stroj može biti napravljen da je simulira”. Taj je trenutak, poznat kao Dartmouth Workshop 1956., ostao upisan kao simboličan početak AI revolucije.
Sljedeća desetljeća donijela su uzastopne cikluse velikih očekivanja i jednako velikih razočaranja. Umjetna inteligencija bila je obećanje koje je postupno napredovalo, ali sve do početka 2010-ih nije postalo dio mainstreama. Napredak koji je sve promijenio došao je razvojem dubokog učenja i neuralnih mreža. U trenutku kada su modeli počeli prepoznavati govor, slike i obrasce bolje od ljudi, umjetna inteligencija postala je tehnologija koja više nije rezervirana za istraživačke laboratorije. S masovnim ulaskom pametnih telefona, glasovnih asistenata, preporučnih algoritama i automatiziranih sustava na tržište, umjetna inteligencija se “uselila” u našu svakodnevicu, često i prije nego što smo to primijetili.
Danas, iz nekakve rekli bismo prosječne, laičke perspektive, koristimo je gotovo refleksno: kada pretražujemo internet, prevodimo tekst, organiziramo rute putovanja, slušamo glazbu, biramo film ili provjeravamo statistike poslovanja. Jedno je sigurno: o njoj bismo mogli znati samo još više i dizati razinu svojih znanja (a rekli bismo i poslovnih prilika) na još viši nivo, a sada za to imamo i priliku.
Program „AI ti to možeš“ se sastoji od 12 kratkih informativno-edukativnih videa u kojima Toni Milun na jednostavan način daje nize praktičnih primjera korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Za one koji žele saznati više, osim videa dostupni su i interaktivni webinari nastali u suradnji s HalPetom, a snimka prvog u nizu održanog webinara, za sve koji ga nisu uspjeli odslušati na vrijeme, dostupna je ovdje.
Gdje je sve AI, a mi toga još nismo ni svjesni?
Kratak odgovor glasi: svugdje, i svakim se tjednom širi na nove slojeve našeg profesionalnog i privatnog života. Nedavno smo proveli mali vox populi i zapitali ljude koliko su upoznati s umjetnom inteligencijom i koriste li je u svakodnevnom životu. Uvjerljivo najčešći odgovori koji su se ponavljali bili su oni o korištenju chatbotova poput ChatGPT-ja i Perplexityja. S jedne strane, to je vrlo dobar pokazatelj: doista nezanemariv broj Hrvata već aktivno koristi AI kao alat za posao, učenje, kreativne potrebe i organizaciju obaveza.
Istraživanje Hrvatskog Telekoma na reprezentativnom uzorku građana u dobi od 16 do 65 godina, pruža precizniju sliku: 45 posto ispitanika ima pozitivan stav prema umjetnoj inteligenciji, 40 posto neutralan, a 15 posto negativan. Najveći udio (34 posto) AI alate koristi nekoliko puta mjesečno, dok ih petina (21 posto) koristi nekoliko puta tjedno. Čak 51 posto očekuje da će AI značajno utjecati na njihov život u sljedećih pet godina, a najviša očekivanja vežu se uz obrazovanje, edukaciju i osobni razvoj, što potvrđuje 64 posto sudionika. Impresivnih 76 posto smatra da bi se sadržaji vezani uz umjetnu inteligenciju trebali uvesti u osnovne škole.
S druge strane, i dalje se čini da nismo svjesni koliko su ti isti chatbotovi tek kap u moru onoga što se s umjetnom inteligencijom već radi u svijetu, ali i u našoj neposrednoj blizini, za poboljšavanje zdravstva, automatiziranje repetitivnih zadataka, otvaranje kreativnih mogućnosti i, u krajnjoj liniji, unapređivanje kvalitete života.
Evo što o tome kažu naši sugovornici s početka priče.
Primjer korištenja umjetne inteligencije u zdravstvu u Hrvatskoj
Da umjetna inteligencija nije tako “daleko od doma”, shvatili smo kroz razgovor s Tomislavom Strgarom iz TIS Grupe, koji nam je ispričao više o jednom zanimljivom primjeru korištenja AI-ja u zdravstvu u Hrvatskoj.
Taj primjer je SENDD (System for Early Neurological Deviation Detection), inovativni sustav razvijen u suradnji Poliklinike Sabol i TIS Grupe, koji omogućuje ranu detekciju mogućih neurorazvojnih odstupanja kod dojenčadi, analizom spontanih pokreta putem videa. Umjesto dolaska u ordinaciju, roditelji snimaju dijete kod kuće u najopuštenijem okruženju, a sustav kombinira procjenu liječnika i umjetne inteligencije kako bi se dobio što pouzdaniji rezultat.
Sustav je nastao 2020. unutar TIS-ova odjela za umjetnu inteligenciju, kojim Tomislav upravlja kao AI Project Manager, nakon što je projekt dobio sufinanciranje u sklopu istraživačko-razvojnog programa.
“AI nas okružuje puno duže nego ljudi misle”, ističe Strgar. “Još od devedesetih godina razvijali su se ekspertni sustavi, samo se tada to nije zvalo umjetna inteligencija i nismo imali dovoljno podataka i računalnih resursa koji će to moći brzo obraditi.” Ključnu ulogu u razvoju SENDD-a imali su neuropedijatri Poliklinike Sabol, koji su analizirali prve snimke i time omogućili treniranje dva AI modela koji danas postižu oko 90 posto podudarnosti s liječničkim procjenama.
Tomislav ističe da SENDD nije dijagnostički alat, nego potpora stručnjacima. “Ideja nikada nije bila da AI zamijeni doktora”, naglašava. “Ovo je supporting and screening tool. AI ne odlučuje ništa sam, ali daje nešto što doktoru štedi ono najvrednije što ima – vrijeme.” U sustavu rade tri odvojena AI modela, i ako i jedan signalizira mogući problem, liječnik se obavezno uključuje. Zahvaljujući tome smanjuje se broj nepotrebno pregledanih snimki, dok se rani rizici prepoznaju brže i pouzdanije, što je ključno u razdoblju kada rana intervencija može bitno utjecati na razvoj djeteta.
Do sada je analizirano više od 500 dojenčadi iz Hrvatske i inozemstva, a sustav se trenutačno koristi u fazi blage komercijalizacije s dva dostupna modela procjene: onim u kojem doktor potvrđuje ili demantira AI procjene i onim u kojem roditelji dobivaju procjenu i od liječnika i od AI-ja. SENDD se pokazuje kao rijetka tehnološka inovacija koja donosi i efikasnost sustavu, i mir roditeljima. U medicinskoj praksi i u javnosti još je često nevidljiv, ali jedan je od dobrih primjera koji omogućuju da medicina bude dostupnija, brža i preciznija, upravo tamo gdje je najpotrebnija.
A kako umjetna inteligencija već mijenja lokalnu kreativnu industriju?
Na to nam je pitanje odgovorio Fran Mubrin, kreativni direktor u agenciji 404, koji govori o AI-ju kao o novoj profesionalnoj infrastrukturi.
“Mi na AI gledamo pozitivno i u agenciju ga ne uvodimo samo kao alat ubrzanja, nego kao novu infrastrukturu za kreativni i strateški rad”, kaže Mubrin. U praksi to znači da umjetna inteligencija sudjeluje u kompletnom agencijskom workflowu: od dobivanja briefa do isporuke kampanje. Koristi se za oplemenjivanje i optimizaciju tekstova, kreiranje varijabli za blogove i newslettere, vizualne i animacijske AI procese, brzo testiranje različitih narativa i tonova komunikacije, kao i za transkripciju, jezične korekcije i tehničku produkciju sadržaja. “AI nam omogućuje da kreativne procese značajno ubrzavamo, ali output uvijek prolazi kroz ljudski filter, upravo zbog povjerenja, točnosti i tonaliteta brenda.“
I u kontekstu vođenja timova AI se pokazao kao akcelerator kreativnog rada, ali ne kao zamjena za voditelja. “AI ne vidim kao zamjenu za voditelja tima, nego kao multiplikator sposobnosti ljudi u timu”, kaže Fran. I upravo se tu danas vidi najveća promjena: umjetna inteligencija je donijela veću slobodu u eksperimentiranju s idejama, ali i veću odgovornost prema brzini, originalnosti i sigurnosti podataka. “Kako raste brzina, raste i odgovornost.”
Za budućnost kreativne industrije Mubrin ne dvoji. “Vjerujem da je budućnost kreativnosti i dalje u ljudskim rukama, ali se granice i alati kreativnosti sigurno šire i tu će AI igrati veliku ulogu.” AI, kaže, postaje “primarno sučelje” između ljudi i digitalnih iskustava, ali kreativnost i dalje ovisi o ljudskoj interpretaciji. “AI je sučelje kroz koje brže dolazimo do ideja, referenci, varijanti, ali ono što i dalje čini kreativnost posebnom je način na koji ljudi daju smisao tim materijalima. To uključuje razumijevanje konteksta, kulture, emocija i onog nečeg što ne stane u prompt.”
Umjetna inteligencija u školstvu u Hrvatskoj
A ako se prisjetimo one da “na mladima svijet ostaje”, jasno je da se ti isti mladi moraju pripremati za budućnost u kojoj će živjeti uz umjetnu inteligenciju. To prepoznaje i struka.
Najbolji dokaz je ovogodišnja CARNET-ova konferencija CUC2025 na kojoj se više od 800 nastavnika, ravnatelja i znanstvenika okupilo oko ključnog pitanja, kako pripremiti nove generacije za svijet u kojem su algoritmi svakodnevni sugovornici. Projekt BrAIn posebno je odjeknuo i njegov kurikulum o umjetnoj inteligenciji od ove se školske godine eksperimentalno provodi u osnovnim i srednjim školama, kroz 243 nastavnika i strukturu učenja koja kombinira kritičko mišljenje, tehničko razumijevanje, etiku i praktičan rad s AI alatima.
U međuvremenu se pokreću i druge pohvalne inicijative, od učeničkih AI projekata i virtualnih asistenata do priručnika poput ALGOWATCHa, koji nastavnike priprema za rad s temama algoritamske pismenosti, bez straha i bez tehnološkog elitizma. Poruka je jasna: ako želimo da djeca jednog dana razumiju i kontroliraju umjetnu inteligenciju, moramo ih upoznati s njome.
Još je niz primjera i sektora koji su već započeli svoj suživot s AI-jem. Kroz razgovore s prijateljima i poznanicima, sve češće čujemo na kojim se razinama susreću s umjetnom inteligencijom i koliko im ona olakšava svakodnevne poslove. Arhitekti, primjerice, koriste AI za brzu vizualizaciju interijera kako bi klijenti prije sastanka mogli vidjeti više stilova prostora i donijeti odluke bez odugovlačenja. Odvjetnicima AI asistira u analizi velikog broja dokumenata prije sastanaka s klijentima pa umjesto sati pregledavanja spisa dobivaju popis ključnih točaka i paragrafa koje treba pregledati. Odgajateljice u vrtiću nam kažu da AI koriste za ideje radionica i pedagoških aktivnosti kada im treba dodatna inspiracija za grupu djece. Asistenti u marketingu svaki tjedan uštede sate jer AI generira prve verzije newslettera i oglasa, a oni se zatim više fokusiraju na ton i sadržaj koji treba izazvati reakciju. Novinari više ne moraju trošiti sate na transkripcije intervjua koje su odradili uživo, jer AI snimku može pretvoriti u tekst koji dalje uređuju.
Sve to možda djeluje banalno u usporedbi s golemim tehnološkim rješenjima u velikim industrijama, no iz različitih primjera i profesija postaje jasno da umjetna inteligencija već postepeno transformira naša zanimanja, i to uštedom vremena, smanjenjem repetitivnih zadataka i oslobađanjem prostora za ono što ljudi rade bolje od algoritama.
Sadržaj je nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom
Fotografije: Unsplash, Pexels, KaboomPics, Hrvatski Telekom
