Vijeće Europe, kojemu pripada 46 država s preko 600 milijuna građana, glasovalo je u petak 26. siječnja za rješavanje prošlih slučajeva zlostavljanja po uzoru na Švicarsku. U skladu s tim, patnje osoba koje su preživjele zlostavljanje u dječjoj dobi trebale bi biti službeno priznate u državama članicama, oni koji su pogođeni trebali bi dobiti isplatu odštete bez obzira na zastaru te bi se trebalo provesti daljnje znanstveno istraživanje u svakoj pojedinoj zemlji. Parlamentarna skupština Vijeća Europe poziva sve države članice da razmotre nasilje počinjeno u javnim, privatnim ili vjerskim ustanovama nad djecom kako bi se stvorili pravi uvjeti za žrtve da progovore. Revolucionarne preporuke Vijeća Europe odgovaraju zahtjevima europske “Inicijative za pravdu” („Justice Initiative“) koju je pokrenula švicarska Zaklada Guido Fluri.
Prošlost se ne može ignorirati
Oni koji ignoriraju slučajeve zlostavljanja iz prošlosti ne mogu se učinkovito boriti protiv slučajeva zlostavljanja danas i sutra, rekao je švicarski izvjestitelj Pierre-Alain Fridez u Parlamentu Vijeća Europe. U Europi nikada više ne smijemo zatvarati oči pred zlostavljanjem djece, bilo da su bila žrtve seksualnih predatora, neopravdanog nasilja ili zlostavljanja u javnim, privatnim ili vjerskim ustanovama koje bi trebale biti sigurna utočišta.
Ovaj argument uvjerio je većinu te je odobreno izvješće o stanju u Europi s jasnim preporukama. Poput nadležnog povjerenstva Vijeća Europe, koje se već jednoglasno izjasnilo za sveobuhvatnu ponovnu procjenu, jasna većina u Parlamentarnoj skupštini također želi da se slučajevi zlostavljanja u Europi ponovno procijene prema švicarskom modelu – patnje žrtava treba priznati u cijeloj Europi, a odštetu treba izvršiti u pojedinim zemljama. To uključuje zlostavljanje u privatnim, državnim i crkvenim domovima, zlostavljanje u ustanovama za skrb i prisilna posvojenja.
Ponovna procjena po švicarskom modelu
U Švicarskoj je popularna inicijativa, “Inicijativa za reparaciju” Zaklade Guido Fluri, dovela do državnog zakona koji se usredotočuje na prepoznavanje nepravde, znanstvenu ponovnu procjenu i solidarne isplate. Kao rezultat toga, više od 12.000 preživjele zlostavljane djece dobilo je službeno priznanje nepravde i solidarnu isplatu, a slučajevima zlostavljanja pozabavila se i država.
Kao rezultat ove uspješne naknade štete, skupine žrtava i organizacije za zaštitu djece iz cijele Europe udružile su snage u “Inicijativi za pravdu” i povele kampanju za sličan prijedlog zakona na razini Vijeća Europe. Ovaj projekt ponovno je podržala Zaklada Guido Fluri.
Činjenica da se Vijeće Europe odlučilo za sveobuhvatnu ponovnu procjenu veliki je trenutak za preživjele iz cijele Europe! Europska zajednica mora učiniti sve što može kako bi osigurala da oni koji su pogođeni zlostavljanjem dobiju neki oblik pravde tijekom svog života, kaže Guido Fluri.
Rješenje Vijeća Europe služi kao model
Vijeće Europe zahtijeva da države članice razmotre stanje zlostavljanja djece u institucijama u vlastitim zemljama (Doc. 15889 – Izvješće – Radni dokument (coe.int)). Istrage moraju biti opsežne i obuhvatiti fizička, seksualna i psihička zlostavljanja. Okolnosti koje omogućuju takvo zlostavljanje moraju se procijeniti za svaku državu te uključuju institucionalnu skrb u javnom, privatnom ili vjerskom okruženju, neadekvatnu skrb, udomiteljstvo u privatnim domovima, odvajanje djece od roditelja koji se smatraju “neprikladnima” , prisilna posvajanja i prisilne sterilizacije.
Vlasti bi tada trebale prepoznati nanesenu patnju i ponuditi odgovarajuću skrb za njezine posljedice, ako je ikako moguće. Nakon toga bi trebala uslijediti formalna, službena isprika vlasti bivšim i sadašnjim žrtvama.
Na kraju, žrtvama se mora dodijeliti naknada, bez obzira na njihovu dob – mora postojati službena zadovoljština za sve žrtve, za svu djecu koja su bila podvrgnuta bilo kojem obliku fizičkog, seksualnog ili psihičkog nasilja, bez vremenskog ograničenja u razdoblju u kojem se mogu utvrditi činjenice. Sukladno tome, duljina vremena između počinjenja zlostavljanja i njegovog otkrivanja od strane žrtve ne može biti opravdanje za odbijanje bilo kakve naknade. Iznos dosuđene naknade mora biti znatan i razmjeran šteti i patnji koja je prouzročena.
Države moraju započeti s opsežnim programom mjera prevencije i podizanja svijesti, uključujući praćenje ustanova za institucionalnu skrb i svih situacija u kojima se djeca zbrinjavaju, kako bi se smanjili rizici i otkrili problemi u najranijoj mogućoj fazi.
Važna odluka Vijeća Europe za Hrvatsku
Mislim da je ovo jako dobra rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe zato što adresira jedan vrlo bolan problem, a to je zlostavljanje djece u institucijama. Zadaća svakog odgovornog društva je zaštititi svoje najranjivije, prije svega djecu, kako bi im se omogućili optimalni uvjeti za odrastanje, a nedopustivo je da se takvo zlostavljanje dogodi u institucijama koje bi tu djecu trebale štititi. To treba osuditi. Treba sankcionirati one koji su odgovorni, ali također i obeštetiti dijete koje je zauvijek obilježeno i nosi ožiljke takvoga zlostavljanja. To je osim same materijalne renumeracije i simbolički jaka poruka koja se šalje, a to je da svako zlostavljanje, pogotovo ono unutar institucija koje moraju štititi djecu, mora biti sankcionirano i obeštećeno, ne smije biti zaboravljeno, a zlostavljanje djece smije biti zločin koji zastarjeva, izjavio je Domagoj Hajduković, zastupnik u Hrvatskom saboru, član izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
O organizaciji „Justice Initiative“
Uz bavljenje dosjeom Vijeća Europe, Justice Initiative aktivna je u desetak europskih zemalja: provode nacionalne političke kampanje koje se temelje na četiri središnja stupa – istini, priznanju, odšteti i prevenciji. Među najsvjetlijim točkama prošlogodišnjeg rada Justice Initiative bila je predaja više od pola milijuna potpisa u Bruxellesu za potporu novom europskom zakonodavstvu koje poziva na veću zaštitu od seksualnog zlostavljanja na internetu.
FOTOGRAFIJE: PR
