U pandemiji ih je potaknuo na “šetnju oko Zemlje”: Zagrebački profesor i učenici prešli su 148.000 km

Projekt Walk Around The Earth

Svjestan činjenice da se djeca i inače sve manje kreću, provodeći puno vremena uz mobitele, prijenosna računala i na društvenim mrežama, što je u pandemijskoj situaciji još više došlo do izražaja, prof. Juraj Horžić razmišljao je kako ih potaknuti na tjelesnu aktivnost, u situaciji kad je jedina preporuka bila – ostati doma. Tako se rodila ideja za “Šetnju oko Zemlje” (Walk Around The Earth), projekt za koju je škola te godine nagrađena nagradom Europske komisije. 

Ideja je bila da kroz zanimljive izazove učenici skupljaju korake i prijeđene kilometre bilježe putem mobilnih aplikacija, a sve doprinoseći zajedničkom cilju – virtualnom obilasku Zemlje. U projekt se u konačnici uključilo više od 2.500 sudionika – učenici, njihovi roditelji, bake i djedovi te zaposelnici škola. Prvi izazov, krug oko Zemlje po paraleli, završili su u 12 dana, prešavši 28.000 km. U drugom izazovu, prelaskom 40.000 km, školi Petra Preradovića pridružilo se još osam škola iz Zagreba, dok ih je treći izazov, Christmas Challenge, vodio na virtualno putovanje do Djeda Mraza u Rovaniemi.

Edukativno najzanimljiviji dio projekta bio je dnevnik putovanja koji je profesor Horžić pisao na kraju svakog dana.

“On je bio vezan uz rutu koju smo “prevalili” toga dana. Svaki dan po 3-4 stranice teksta sa slikama – ukupno se skupilo više od 90 stranica u tri izazova. U dnevniku putovanja su, osim broja prijeđenih kilometara po danu, bile opisane države, regije te gradovi koje su sudionici prošli u zajedničkoj virtualnoj šetnji oko Zemlje, kao i brojne zanimljivosti iz povijesti, geografije, kulture i sporta vezane uz područja kojima se kretalo”, objašnjava.

Projekt Walk Around the Earth na kraju je rezultirao impresivnim postignućima: više od 148.000 prijeđenih kilometara, 222 milijuna koraka i “spaljenih” 7,5 milijuna kalorija. Sudionici su virtualno prošli kroz 40 zemalja, preko oceana, pustinja, planina i gradova, usput učeći o povijesti, geografiji i kulturi. Djeca su od samog početka bila oduševljena idejom svog profesora.

“Velika motivacija bila im je natjecateljski dio – kako pojedinačni rezultat, tako i skupljanje kilometara za svoj razred i školu. Stalno smo naglašavali da je svaki kilometar važan te smo na taj način motivirali i djecu koja nisu previše aktivna da se uključe i doprinesu uspjehu svog razreda i škole”, priča nam prof. Horžić.

Bilo je tu puno zanimljivih situacija: učenika koji su šetali više od 30 km dnevno i obitelji koje su napravile 100 km u danu. Neki su šetali u krug po spavaćoj sobi ili balkonu, a jedan djed je, priča nam profesor, u 19 dana prešao put od Zagreba do Splita. Ideja je toliko oduševila sve da su na kraju Zemlju simbolično obišli – dvaput!

“Moram priznati da sam bio jako iznenađen odazivom i angažmanom učenika i ostalih sudionika. Nisam se nadao da ćemo dva kruga oko Zemlje napraviti za manje od mjesec dana – to je gotovo 70.000 kilometara! Moja prva predviđanja bila su, a po prirodi sam optimist, da će za prvi izazov od 28.000 km trebati oko 40 dana, a trebalo nam je skoro četiri puta manje vremena”, kaže profesor. 

Nagrada Europske komisije i nastavak projekta

Projekt su od samog početka podržali Ministarstvo turizma i sporta, Grad Zagreb, Hrvatski olimpijski odbor, Kineziološki fakultet i Školski sportski savez Grada Zagreba, što im je, uz odaziv sudionika, bio dodatni vjetar u leđa.

Tadašnji Središnji državni ured za sport potaknuo ih je da se prijave na natječaj Europske komisije BeActive Awards. Prijavu su odradili bez velikih očekivanja, a nakon pet mjeseci dobili su e-mail da su u finalu, među tri najbolja europska projekta u kategoriji Education. Zbog pandemije, priča nam prof. Horžić, finalna večer održana je online, a škola je odnijela pobjedu i nagradu od 10.000 €.

Veliki je to uspjeh bio za ovu osnovnu školu iz Zagreba: te godine bilo je prijavljeno rekordnih 99 projekata, a OŠ Petra Preradovića je do današnjeg dana jedini osvajač ove nagrade iz Hrvatske. 

“U tom razdoblju odradio sam desetke intervjua; svi su bili zainteresirani za naš projekt. Europska komisija snimila je i dva vrlo lijepa kratka filmića o našem projektu i školi. Tada su se rodile ideje o nadogradnji projekta i odlučili smo da moramo nastaviti”, kaže prof. Horžić.

Za nastavak i ostvarenje tih ideja trebala su im značajna financijska sredstva. U dogovoru s kolegicama Josipom Živković i Barbarom Račić Ovčarić, profesoricama engleskog jezika, i uz podršku ravnatelja škole Denisa Žvorca, odlučili su se prijaviti za sredstva Europske unije na pozivu Erasmus+ Sport. 

Proces prijave na ovakav tip projekta, vrijednosti 400.000 €, iznimno je složen i dugotrajan. Na ovaj poziv obično apliciraju krovne sportske organizacije, sportske udruge, savezi i sl., a projektnu prijavu u većini slučajeva ispunjavaju stručne osobe za povlačenje sredstava iz EU fondova zaposlene unutar tih institucija ili specijalizirane agencije. 

Prvi zadatak bio je formirati projektni tim, napraviti kvalitetnu analizu potreba, definirati ciljeve i zadaće te razraditi način realizacije istih.

“Prve tri godine nismo uspijevali; nedostajalo nam je desetak bodova, no 2024. konačno smo uspjeli. Kolegice Barbara Račić Ovčarić, Josipa Živković i ja, uz pomoć ostalih članova našeg projektnog tima, ostvarili smo 90/100 bodova za našu projektnu prijavu i uspjeli povući 400.000 € za naš projekt. Ovo je ogroman uspjeh za našu malu školu jer smo jedina škola iz Hrvatske koja je dosad na Erasmus+ Sport pozivu u statusu koordinatora uspjela ostvariti ovoliki iznos financiranja, te jedina osnovna škola u cijeloj Europi koja je na prošlogodišnjem natječaju u statusu koordinatora ostvarila maksimalan iznos financiranja.”

Razvoj sportsko-edukativne aplikacije

Projekt Walk Around the Earth pokazao se kao hvalevrijedan primjer kako inovativne ideje mogu motivirati na tjelesnu aktivnost, povezivanje i učenje. Iz prvotne školske inicijative razvio se u međunarodno priznati i nagrađivani projekt, koji s razvojem sportsko-edukativne mobilne aplikacije i planiranim izazovima ulazi u novu fazu.

Škola Petra Preradovića na projektu sudjeluje s još 8 partnera, a to su osnovne škole iz Grčke, Turske, Portugala, Španjolske i Srbije, sveučilište iz Italije, istraživačka agencija s Cipra te digitalna agencija iz Zagreba. Iz OŠ Petra Preradovića, uz Barbaru Račić Ovčarić, Josipu Živković i Juraja Horžića, projektni tim čine Ana-Marija Harapin, Denis Žvorc i Zlatko Kutil.

Mobilna aplikacija se ističe kao najzanimljiviji dio projekta. Ona će pratiti kretanje korisnika (broj koraka, prijeđeni kilometri, vrijeme kretanja u danu), omogućavat će kreiranje natjecanja individualno i za grupe, postojat će mogućnost kreiranja virtualnih ruta… Također, korisnicima će u obliku pop-upova iskakati zanimljive informacije iz povijesti, geografije, biologije, sporta, astronomije, korisni healthy lifestyle savjeti, različiti kvizovi… Aplikacija će biti razvijana da bude prilagođena ciljanoj skupini korisnika, a u prvoj fazi bit će dostupna na 8 jezika.

Uz članove projektnog tima, učenici su jako važan faktor u osmišljavanju i realizaciji svih planiranih aktivnosti pa su formirane Erasmus grupe učenika unutar svake partnerske škole.

“Želja našeg projektnog tima bila je da se djeca aktivno uključe u sve faze osmišljavanja i realizacije projektnih aktivnosti, jer djeca najbolje znaju što je njima zanimljivo i kako ih najbolje motivirati. Vjerujemo da će sinergija između developera, učitelja i učenika biti dobitna kombinacija u kreiranju nečeg zanimljivog i korisnog za naše korisnike”, kaže prof. Horžić.

Važan dio projekta su i izazovi; u trogodišnjem razdoblju planiraju provesti šest velikih izazova. Svaki od njih, priča na prof. Horžić, nastojat će vezati uz neke velike sportske manifestacije ili društvene događaje te na taj način diseminirati projekt, povezati se s što većim brojem institucija, tvrtki, klubova i pokušati se približiti što većem broju potencijalnih ambasadora projekta. To bi im trebalo omogućiti veću vidljivost projekta, veći broj potencijalnih korisnika mobilne aplikacije, a samim time i potencijalnu mogućnost nastavka projekta nakon završetka trogodišnjeg razdoblja financiranja. 

“Teme još moramo definirati unutar našeg tima i s učenicima, ali vam mogu otkriti dva koja smo već odredili. Jedan izazov pod nazivom World Cup History Route provest ćemo u svibnju/lipnju 2026., i, kao što naziv govori, povezati ga sa Svjetskim nogometnim prvenstvom. Korisnici aplikacije natjecat će se u skupljanju kilometara po grupama (za razred/školu/grad/državu protiv drugih razreda/škola/gradova/država), svladavat će virtualnu rutu koja će obilaziti gradove domaćine svjetskih nogometnih prvenstava, od SP-a u Urugvaju 1930. do SP-a u Kanadi/Meksiku/SAD-u 2026. godine. Uz sve navedeno, saznat će zanimljive informacije o povijesti svjetskih prvenstava, gradovima domaćinima, najboljim ekipama, strijelcima, raznim zanimljivostima i sl.

Još jedan izazov provodit ćemo od početka do kraja projekta, a zove se How Far Can We Reach in the Solar System – koliko će zajedno kilometara “prevaliti” svi koji su koristili mobilnu aplikaciju kroz tri godine i koliko ćemo daleko stići u Sunčevom sustavu – do Marsa, Saturna ili još dalje.”

Budućnost projekta

U idućim mjesecima čeka ih puno posla, takozvanih pripremih radnji: definiranje funkcionalnosti mobilne aplikacije, prva faza razvoja aplikacije, zatim kreiranje izazova, definiranje sustava nagrađivanja sudionika, privlačenje ambasadora projekta, kreiranje loga projekta, web stranice i društvenih mreža projekta…

Uspjeh dosadašnjih aktivnosti, velik odaziv sudionika i podrška institucija potvrđuju da je pred projektom Walk Around the Earth svijetla budućnost, s potencijalom da nadahne još veći broj ljudi na kretanje, istraživanje i zajedništvo. 

“Prvi challenge zatvorenog tipa, samo za naše partnerske institucije, koji će biti test faza mobilne aplikacije, provest ćemo u drugoj polovici svibnja ove godine. Nakon toga slijedi 5 izazova otvorenog tipa u kojima će nam cilj biti uključiti što više pojedinaca, škola i drugih institucija iz što većeg broja država. Od projekta očekujemo puno, prvenstveno veliki broj aktivnih, zadovoljnih korisnika mobilne aplikacije koje ćemo uspjeti potaknuti na što više kretanja i učenja uz kretanje”, zaključuje profesor Horžić.

FOTOGRAFIJE: Tatjana Bukvić