Pionirski zakon za obuzdavanje neobuzdanog tempa brze mode dobio je jednoglasno odobrenje u donjem domu francuskog parlamenta, čineći Francusku jednom od prvih zemalja u svijetu koja cilja na priljev jeftine, masovno proizvedene odjeće pretežno iz Kine, piše Associated Press.
Modna industrija je među najvećim svjetskim proizvođačima stakleničkih plinova. Francuska nastoji smanjiti privlačnost predmeta brze mode, postavljajući presedan u borbi protiv degradacije okoliša koju uzrokuje. Zakonodavci su u četvrtak jednoglasno odobrili prijedlog zakona, dajući ga Senatu na razmatranje – ili da ga odobri, ili da ga dotjera i pošalje natrag u donji dom – prije nego što postane zakon.
Christophe Bechu, ministar za ekološku tranziciju, pozdravio je glasovanje kao povijesni korak prema obuzdavanju “pretjeranosti” brze mode. Prijedlog zakona uvest će stroge mjere, uključujući zabranu oglašavanja najjeftinijeg tekstila i nametanje ekoloških pristojbi na jeftine proizvode.
Francuska vs. brza moda
Prijedlog zakona posebno cilja na divove brze mode, pozivajući tvrtke da objave utjecaj svojih proizvoda na okoliš. Ovaj potez nastoji okrenuti industriju prema održivijim praksama, potičući transparentnost i odgovornost. Nova mjera koja promiče zaštitu okoliša također za cilj ima zaštititi cijenjenu francusku industriju visoke mode. Igrom slučaja, ovo se događa u tjednu u kojem je francuski predsjednik Emmanuel Macron uručio Légion d’Honneur, najveću francusku civilnu čast izvršnom direktoru luksuznog diva LVMH Bernardu Arnaultu.
Poznata po luksuznim markama kao što su LVMH-ov Louis Vuitton, Dior i Chanel, Francuska je doživjela probleme s nižim tržišnim sektorima zbog oštre konkurencije trgovaca brzom modom poput Zare i kineskih moćnika u usponu: Sheina i Temua.
Što kažu ultrabrzi brendovi poput Sheina?
Uvođenjem ovih mjera, Francuska želi izjednačiti promicati održiviji modni krajolik.
Međutim, proizvođači poput Sheina suprotstavili su se kritikama, dugo tvrdeći da njihov poslovni model, iako brz, učinkovito održava udio neprodanih odjevnih predmeta vrlo niskim. To, tvrde oni, pridonosi smanjenju otpada – ključnom aspektu održivosti u modi. Istovremeno, i luksuzni divovi kao što su LVMH i Kering redovito se suočavaju s kritikama zbog milijardi dolara neprodanih zaliha godišnje.
Gdje završavaju svi ti viškovi?
Prema Business of Fashion, neprodani proizvodi Keringa i LVMH-a više su se nego udvostručili između 2014. i 2023. godine. U 2023. dosegli su iznos od 4,7 milijardi eura, u odnosu na 4 milijarde eura u 2022. godini. Luksuz je u snažnom porastu, a budući da se radi o industriji koja se temelji na trendovima, teško je uskladiti potražnju s ponudom. Štoviše, objašnjava BoF, pretjerana proizvodnja smatra se jeftinijom od gubitka prodaje zbog nedostatka proizvoda. Takva roba ne može u rasprodaju jer bi “luksuzni brendovi izgubili svoju poželjenost”. U prošlosti se uglavnom uništavala kako bi se izbjegao štetan utjecaj na imidž modne marke, no istovremeno se nije izbjegao štetan utjecaj na okoliš. Ova praksa sada je zabranjena u Francuskoj, a uskoro će biti u cijeloj Europi, što znači da dizajnerski viškovi zatrpavaju skladišta brendova.
S druge strane, trgovinski podaci Ujedinjenih naroda pokazuju da je EU izvezla 1,4 milijuna metričkih tona rabljenog tekstila 2022., dvostruko više u odnosu na 2000. godinu. Izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) pokazuje da se oko 90 posto rabljene odjeće i tekstilnog otpada iz europskih zemalja izvozi u Afriku i Aziju”.
Za što se sve zakon zalaže?
Francuski pristaše prijedloga zakona tvrde da on utire put budućim akcijama, uključujući predloženu zabranu izvoza rabljene odjeće na razini cijele EU, kako bi se uhvatili u koštac s eskalirajućim problemom tekstilnog otpada. Nakon što zakon stupi na snagu — što još zahtijeva glasovanje u Senatu — precizna pravila bit će objavljena dekretom.
- Proizvođači brze mode bit će prisiljeni informirati potrošače o utjecaju svoje proizvodnje na okoliš
- Dodatna naknada povezana s ekološkim otiskom brze mode od pet eura po artiklu planirana je od sljedeće godine, da bi se povećala na 10 eura do 2030. Naknada, međutim, ne smije premašiti 50 posto cijene artikla
- Prihodi od naknade koristit će se za subvencioniranje proizvođača održive odjeće, što će im omogućiti da se lakše natječu na tržištu
- Odobrena je i mjera za ograničavanje oglašavanja brze mode, iako je konzervativni zastupnik Antoine Vermorel-Marques primijetio da “zabrana oglašavanja tekstila, posebice mode, znači kraj mode”
- Nije usvojena inicijativa zastupnika ljevice i Zelenih da se u novi zakon uključe minimalne kazne za proizvođače koji krše pravila, kao i uvozne kvote i stroži kriteriji za radna mjesta u industriji
FOTOGRAFIJE: Pexels
