Kad se spoje Arcaea & Future Society

Putovanja, umjetnost, arhitektura, priroda… Parfumeri za mirisne kreacije traže inspiraciju na raznim mjestima, a brend Future Society ističe se izvorom gdje crpi ideje: u izumrlom cvijeću. Riječ je o prvom takvom brendu razvijenom od strane beauty biotehnološke tvrtke Arcaea, sa sjedištem u Bostonu. Osnovala ju je Jasmina Aganovic, znanstvenica obrazovana na MIT-u, a danas u kolekciji imaju šest mirisa kreiranih upotrebom sekvencioniranog DNA iz izumrlih cvjetova. Formulirani su od strane uglednih parfumera i rezultat su mirisi kakve do sada nismo imali mogućnost osjetiti.

“Uz biljke koje potječu iz drugog razdoblja, sada možemo putovati kroz vrijeme mirisom, što nikada prije nismo mogli. No, sada je moguće zahvaljujući sekvencioniranju DNA. Ovo je primjer gdje započinjemo s konceptom beskrajne prirode. Future Society parfemi nisu samo priča, već je bitna i izvedba”, rekla je Jasmina Aganovic u razgovoru za Forbes.

Pa, kako su od izumrlih cvjetova nastali parfemi? Očuvani primjerci nalaze se u Harvardovom herbariju. Ginkgo Bioworks, biotehnološka tvrtka koju je osnovala skupina od pet znanstvenika s MIT-a, uzela je male dijelove tih cvjetova u laboratorij, sekvencirala njihovu DNA i podijelila istraživanje s brendom Future Society. U Ginkgu su željeli pokazati da se znanošću mogu stvoriti stvari koje utječu na naš način gledanja na svijet, a Aganovic pojašnjava kako je cijeli tim projekt shvatio kao kreativni proces. Zašto sekvencioniranje? Naime, tako se dobiva pristup genomu biljke, što omogućava potragu za molekulama mirisa koje su izumrli cvjetovi proizvodili.

Međutim, sekvencioniranje je samo dio slagalice u istraživanju mirisa izumrlih cvjetova.

“Želim biti vrlo jasna oko potencijala, ali i ograničenja ovog projekta. Nikada zapravo nećemo znati kako su ti cvjetovi mirisali. Ovo je samo početak koji nam daje mali uvid. Trenutno ne možemo znati sve, no možda ćemo jednog dana moći”, pojašnjava Aganovic i kaže kako je dodatan izazov što su cvjetovi izuzetno složeni. Recimo, tipičan cvijet jasmina proizvodi preko tisuću molekula mirisa.

Znanstvenici su surađivali s parfumerima iz brenda Future Society, koji su interpretirali kako bi cvjetovi mogli mirisati.

“Željela sam vidjeti možemo li priču svakog cvijeta oživjeti na način koji će ljudima biti pristupačniji. Jako sam uzbuđena i jako me inspirira sve što je moguće u biologiji. Uzeli smo ‘podatke’ iz cvjetova, pretvorili ih u kreativan brief, a zatim surađivali s tri poznata parfumera kako bi oni, iz svoje umjetničke perspektive, interpretirali te podatke i rekonstruirali ih onako kako misle da bi cvjetovi mogli mirisati. Ponavljam, ovo nije bila vježba preciznosti. Znanost je inspiracija i početna točka, ali umjetnička inspiracija može ići u bilo kojem smjeru. Ovo nije uobičajen način za razvijanje kreativnih uputa, nikada još nisu vidjeli takav brief”, rekla je Aganovic Forbesu.

Svaki od šest parfema s potpisom brenda Future Society temelji se na jednom od izumrlih cvjetova, a priča o biljci nalazi se na ambalaži. Uzmimo kao primjer miris Invisible Woods. Izgrađen je na cvijetu wendlandia angustifolia, koji je bio autohton na zapadnim planinama Indije, a 1917. je izumro zbog suše. Zatim, tu je Grassland Opera, kreiran prema cvijetu orbexilum stipulatum koji je nestao 1812., zbog migracije bizona na sjevernoameričkim ravnicama. Tu je i Solar Canopy, povezan s hibiskusovim cvijetom hibiscadelphus wilderianus koji je posljednji put viđen 1912. na Havajima, ali je nestao zbog sječe šuma i deforestacije.

Prilikom dizajniranja bočica, održivost je bila na prvom mjestu. Svaka etiketa ima raskošan, futuristički, šareni izgled, estetiku koja se slaže sa sadržajem bočice. Aganovic kaže kako su željeli uključiti boje u dizajn i osigurati kreiranje jednostavnog vizualnog identiteta oko mirisa. Future Society je dokaz da u znanosti ima mjesta za kreativnost i umjetnost. Aganovic je za Forbes rekla:

“To je spoj dvaju svjetova koji nismo mogli ni zamisliti. Način na koji govorimo o znanosti malo je drugačiji. Počela sam gledati na znanost kao na zanatski rad. Vještine koje su potrebne za izradu Hermès torbe ili Chanel jakne zahtijevaju ogromnu količinu vremena, obuke i orijentiranosti prema detaljima; skup vještina koje mora imati pojedinac. Mnogi znanstvenici u našem laboratoriju, odnosno znanstvenici općenito, podliježu istom opisu. Morali smo proći godine obuke i kreativnog razmišljanja o rješavanju problema, posebno u našem svijetu gdje razvijamo nove spojeve i molekule.”

Za Aganovic, spoj biotehnologije i industrije ljepote zabavan je način promjene perspektive i istraživanja inovativnih puteva za stvaranje proizvoda.

Zahvaljujući novim tehnologijama, to možemo raditi etički i održivo, bez vađenja tvari iz zemlje ili biljaka, već iz drugih dijelova prirode. Ne moramo ih ekstrahirati; možemo koristiti mikrobe za njihov uzgoj, što je potpuno paradigmatski pomak u odnosu na dosadašnje mogućnosti, rekla je znanstvenica.

Future Society i Arcaea stavljaju naglasak na sporiji tempo i dugoročnu viziju, za razliku od brzog tempa, inače tipičnog i uobičajenog za svijet ljepote. Aganovic smatra kako u beauty industriji dominira sličnost među proizvodima pa žele napraviti nešto drugačije, odnosno povezati biologiju s parfemima na način koji je neočekivan te stvara i emocionalnu poveznicu. Znanstvenica je primijetila sve veće razočaranje među ljudima kada je u pitanju svijet ljepote. Bilo je, kaže, mnogo inovacija u marketingu, što je vrlo značajno i teško za postići, no alati s kojima industrija radi ostali su isti. Želja joj je da ljudi Future Society vide kao promjenu i podsjetnik ljudima kakve brojne mogućnosti postoje.

Ono što sam rano naučila u svojoj karijeri je da se znanost mora povezati s emocijama. Želimo li da se šira industrija koristi biologijom, moramo je učiniti privlačnom; moramo osigurati da stvara emocionalne poveznice. To je vrlo važan dio naše strategije s brendom Future Society. Koristimo znanost kao kreativni alat, a ne kao pokretača cijele operacije što je, prema mom mišljenju, rijetko u industriji, komentira Aganovic.

Iako su izumrli cvjetovi srce parfema Future Society, ističe da ne žele idealizirati izumiranje. No, kaže da istovremeno guranje glave u pijesak o onome što se dogodilo nije ni produktivno. Njihovo je stajalište priznavanje onoga što se dogodilo u prošlosti, poštivanje toga, a zatim izbor onoga što će raditi u budućnosti. Izumrli cvjetovi pretvoreni su u priče o preobrazbi.

Ne možemo oživjeti cvijeće, ne možemo znanstveno riješiti sve naše probleme. No, možemo razmišljati o tome kako nam znanost omogućava da radimo stvari koje prije nismo mogli, zaključila je Aganovic.

Cijena parfema je 98 dolara, a svi su mirisi dostupni na službenom web shopu Future Society brenda. Parfemi su trenutno dostupni isključivo u SAD-u, ali se nadamo kako će uskoro doći i u Europu.

FOTOGRAFIJE: Future Society, Instagram @jasmina.aganovic