Daruj krv, daruj plazmu, dijeli život, čini to redovito slogan je ovogodišnje kampanje povodom Svjetskog dana darivatelja krvi, kažu iz Hrvatskog Crvenog križa, a porukom se želi osvijestiti važnost redovitog darivanja krvi i krvne plazme. Poseban je naglasak stavljen na osobe koje su dugotrajno ovisne o transfuziji krvi i krvnim pripravcima.

Hrvatski Crveni križ kaže kako u svojim redovima broje oko 150 tisuća aktivnih darivatelja krvi, među kojima je 20% žena i 80% muškaraca. Slične brojke donosi i Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu (HZTM) koji kaže kako se u Hrvatskoj tijekom jedne godine prikupi 190 tisuća doza krvi, među kojima darivatelji čine 84%, a darivateljice 16%. Prosjek u jednom danu je od 350 do 450 doza pune krvi, što zadovoljava potrebe za liječenje bolesnika s područja koja HZTM opskrbljuje krvnim pripravcima.

Zašto darovati krv? Krv nije moguće proizvesti, poručuju iz HZTM-a, pa je jedini izvor tog lijeka čovjek, darivatelj krvi. Brojni bolesnici svakodnevno trebaju liječenje krvnim pripravcima pa, kako bi se osigurala njihova dovoljna količina, potrebno je uvijek imati i dovoljan broj darivatelja. Uz krv, darivati se mogu i krvni sastojci, i to samo u HZTM-u, nakon što je darivatelj više puta dao punu krv.

Ako ste se odlučili na darivanje, dobro je pročitati i nekoliko općenitih informacija vezanih za to kako dati krv – kako biste bili dobro upućeni tko i kada može darovati krv, kako se ponašati prije i poslije darivanja, koji su eventualni razlozi privremenog odbijanja davatelja te gdje je i kada darivanje krvi moguće.

TKO MOŽE DAROVATI KRV? Davanje krvi, prema riječima HCK-a, povlastica je zdravih ljudi jer samo zdrava osoba može biti davatelj – dobrovoljno i neplaćeno. Krv, dakle, može darivati svaka osoba:

• dobrog općeg zdravstvenog stanja

• u dobi od 18 do 65 godina (do 60. godine ako prvi put daruje krv; do 70. godine 1-2 godišnje, i to nakon pregleda i odluke liječnika specijalista transfuzijske medicine)

• tjelesne težine iznad 55 kg, proporcionalna visini

• tjelesne temperature do 37°C

• krvnog tlaka: sistolični 100 do 180 mm Hg, dijastolični 60 do 110 mm Hg

• pulsa: 50 do 100 otkucaja u minuti

• hemoglobina: muškarci 135 g/L, žene 125 g/L

U Hrvatskoj, muškarci, darivatelji pune krvi smiju dati krv do 4 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 3 mjeseca. Žene, darivateljice pune krvi, smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 4 mjeseca

Stanje se utvrđuje kroz kratki razgovor s liječnikom koji provjerava dosadašnje i trenutno zdravlje, a pregled uključuje provjeru krvnog tlaka i provjeru rada srca. Iz kapljice krvi dobivene laganim ubodom i jagodicu prsta provjerava se razina željeza u krvi, a kada su svi parametri u redu, započinje postupak uzimanja krvi. Ono traje između 8 i 12 minuta. Prilikom razgovora s liječnikom treba navesti i ako se uzimaju kakvi lijekovi jer se mogu prenijeti krvlju i kod bolesnika izazvati neželjeno djelovanje. Važno je biti iskren prilikom liječničkog pregleda za davanje krvi jer se tako štiti i vlastito i tuđe zdravlje.

Budući da samo zdrava osoba može dati krv, odluku o njezinom darivanju donosi liječnik prilikom pregleda i razgovora, netom prije samog čina davanja krvi. Iz Udruge dobrovoljnih darivatelja krvi kažu kako se 10% darivatelja odbije – trajno ili privremeno, zbog opasnosti uzimanja krvi za darivateljevo ili bolesnikovo zdravlje. Darivatelju se objasne razlozi odbijanja krvi, a HCK donosi popis najčešćih razloga privremenog i trajnog odbijanja davatelja – prenosimo ih u nastavku:

PRIVREMENO ODBIJANJE DAVATELJA

• nizak hemoglobin

• visoki ili niski krvni tlak

• menstruacija, trudnoća ili dojenje kod žena

• lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada)

• tetovaža i piercing (ako su tetovirani u zadnja četiri mjeseca)

• alkoholizirano stanje

• uzimanje antibiotika

• cijepljene osobe

• primljena transfuzija

• nedavni operativni zahvati

• osobe koje toga dana obavljaju opasne poslove (rad na visini, dubini)

TRAJNO ODBIJANJE DAVATELJA

Darivatelj se može i trajno odbiti, i to zbog sljedećih razloga: teške kronične bolesti dišnog i probavnog sustava, sada ili u prošlosti, bolesti srca i krvnih žila, zloćudne bolesti, bolesti jetre, AIDS-a, šećerne bolesti (ako su liječene inzulinskom terapijom), živčane i duševne bolesti.

Trajno se odbijaju i osobe koje su izložene aktivnosti sklonoj dobivanju zaraznih bolesti koje se prenose krvlju:

• ovisnici o alkoholu ili drogama

• muškarci koji su u životu imali spolne odnose s drugim muškarcima

• žene i muškarci koji su imali spolni odnos s prostitutkama

• osobe koje često mijenjaju seksualne partnere

• osobe koje su uzimale drogu intravenskim putem

• osobe koje su liječene zbog spolno prenosivih bolesti (sifilis, gonoreja)

• osobe koje su HIV-pozitivne, seksualni partneri gore navedenih osoba.

GDJE DAROVATI KRV? Prema informacija HZTM-a, krv je moguće darovati u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu (Petrova ul. 3, Zagreb), svakim radnim danom od 7:30 do 19:00 i subotom od 7:30 do 15:00, zatim u zavodima za transfuziju KBC-a Osijek, KBC-a Rijeka, KBC-a Split, OB-a Dubrovnik, OB-a Varaždin, OB-a Zadar te na organiziranim akcijama darivanja krvi od strane Gradskih društava Crvenog križa (lokacije i termini dostupni su na web stranici HCK).

ŠTO TREBA PONIJETI SA SOBOM? Uz sebe treba imati osobnu iskaznicu i iskaznicu davatelja krvi, ako je osoba posjeduje.

KAKO SE PONAŠATI PRIJE DARIVANJA KRVI? Poželjno je biti odmoran i naspavan. Nije potrebno na darivanje doći natašte, već treba uobičajeno jesti i piti. Preporučuje se lagani obrok nekoliko sati prije davanja krvi i naglašava izbjegavanje izrazito masne hrane i alkohola u razdoblju od 8 sati prije čina darivanja.

ŠTO POSLIJE DARIVANJA KRVI? Nakon darivanja krvi, davatelj treba kratko odmoriti uz osvježenje. Uobičajeno je osvježiti se laganim obrokom i bezalkoholnim pićem, pod kontrolom zdravstvenih djelatnika kako bi znali da se darivatelj krvi osjeća u redu, prije napuštanja lokacije.

Pušači ne bi trebali zapaliti cigaretu odmah nakon darivanja jer je, prema informacijama Udruge dobrovoljnih darivatelja krvi, jedna od rjeđih, ali neugodnih reakcija organizma na puštenje kratkotrajno stiskanje krvnih žila u mozgu. Stoga, pušenje netom nakon darivanja krvi može izazvati blagu omaglicu i mučnine, pogotovo kod mlađih osoba.

DOGAĐAJU LI SE NUSPOJAVE NAKON DAVANJA KRVI? Iako nisu česte, prilikom informiranja o tome kako dati krv, treba obratiti pozornost i na eventualne nuspojave. Opažaju se u oko 3 do 5% davanja krvi; tijekom ili nekoliko sati nakon darivanja krvi. Dijele se na blage, srednje i teške, a najčešće su blage: nelagoda, nervoza, zabrinutost, ubrzano ili duboko disanje, znojenje, vrtoglavica, magljenje pred očima, mučnina i povraćanje. Najčešći uzroci nuspojava su strah od darivanja krvi, premorenost ili neispavanost jer se u takvom stanju organizam ne može prilagoditi kratkotrajnom gubitku krvi.

Prema informacijama Udruge dobrovoljnih darivatelja krvi, u Republici Hrvatskoj darivatelji krvi imaju pravo na plaćeni dopust (1 slobodan dan) koji se ostvaruje tijekom kalendarske godine sukladno radnim obvezama.

U nastavku navode: Ovo pravo je povoljnije riješeno pojedinim kolektivnim ugovorima, tako primjerice dobrovoljnim darivateljima krvi pripada pravo na 2 dana plaćenog dopusta za svako darivanje krvi do najviše 10 dana u kalendarskoj godini.

Uz plaćeni dopust, dobrovoljnim darivateljima koji su osiguranici HZZO-a (muškarci koji su darovali krv više od 35 puta i žene koje su darovale krv više od 25 puta), sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osuguranja koje provodi HZZO osiguravaju se u državnom proračunu.

Dobrovoljni darivatelji krvi u Zagrebu imaju pravo na besplatnu godišnju pokaznu kartu za javni prijevoz koji se odvija unutar područja javnog prijevoza Grada Zagreba (muškarci koji su darovali krv 30 i više puta te žene koje su krv darovale 20 i više puta).

FOTOGRAFIJE: Freepik, RawPixel, Pexels, Instagram