PIŠE: Andrija Karačić, specijalist abdominalne kirurgije i osnivač Centra za crijevni mikrobiom
Još nisam naučio računati u eurima. I nakon toliko vremena, uporno moram u glavi prebaciti u kune kako bih stekao dojam koliko nešto košta. A ovo s inflacijom mi je još i manje jasno. Pojam “skupoće” drastično se promijenio zadnjih godinu dvije. Iznosi koje nam je nekad bilo nezamislivo izdvojiti za neke stavke života, danas su postali dobre ponude i prilike.
Zdravlje je, s druge strane, neprocjenjivo.
Prioritet broj jedan, koju god osobu, novogodišnju čestitku ili rođendansku želju pitali. Za zdravlje smo spremni najviše izdvojiti jer je to najbolje ulaganje u sebe koje možemo napraviti. Odnosno tako bi trebalo biti. “Zdrav život”, odnosno vođenje zdravog života u suvremenom društvu je konfliktna tema koja polarizira. Svima je jasno što znači voditi zdrav život: hraniti se raznoliko i kvalitetno s malo ultra-procesuiranih namirnica, redovno biti fizički aktivan, kvalitetno spavati i biti što više u prirodi.
Je li zdrav život – skup?
No, dok neki to svakodnevno prakticiraju i kunu se u ove navike, drugi, a možda bih rekao čak i većina, s prijezirom gleda na ovu prvu skupinu. Razlozi su mnogi i okvir ovog članka nažalost ne dopušta velika razglabanja na ovu temu. Život je kratak, karijera i obitelj kao otegotne okolnosti, bezidejnost i neinformiranost.
No, ono što će možda najčešće „kritičari“ zdravog života navesti je kako je on – skup. Preskup.
I na ovoj točci lome se mnoga koplja. Dok se apostoli zdravog života, nekad čak i previše za moj ukus, diče koliko ulažu u svoje zdravlje, kritičari s nevjericom nabrajaju koliko neke stavke zdravog života koštaju. Domaće povrće, privatni treneri, najosnovniji suplementi. Kao osoba na udaru i jednih i drugih, odlučio sam provjeriti vrijedi li zaista argument o skupoći zdravog života. I počeo računati.
Zdrav život u Zagrebu
Kako bih si olakšao proces i mogao primjereno konkretizirati ovu priču, odlučio sam stvoriti ogledan primjerak osobe koja vodi zdrav život po pravilima struke. Pošto se generalno više žene bave zdravim životom, ona je naravno ženskog spola, mojih godina, recimo 32 godine i zove se za potrebe ovog članka – Norma. Prilikom izračuna fokusirali smo se uglavnom na troškove koje ima osoba koja vodi zdrav život, ali zato ne i tipični kritičar zdravog života. No, krenimo redom.
Norma je završila fakultet prije 7 godina, živi u Zagrebu, zaposlena je na neodređeno i živi sama. Visoka je 168 cm (hrvatski prosjek) i teži 74 kg. BMI joj je 26,2 kg/m2, što je iznad gornje granice od 25 kg/m2, što nam govori kako ona ima blago prekomjernu tjelesnu masu. I zaista, već duže pokušava skinuti nekih 5 kg, zbog čega je posebno motivirana voditi zdrav život. Inače je zdrava, osim što je u dva navrata imala laboratorijski potvrđenu hipotireozu što je uspješno riješila, pogađate, zdravom prehranom i redovnim treningom. Norma, tipična mlada Hrvatica iz urbane sredine, kakvu ste sigurno imali priliku upoznati.
No, krenimo računati koliko ju na mjesečnoj razini košta njezin zdrav stil života. U svrhu olakšavanja izračuna navedeni su samo troškovi na mjesečnoj razini. Troškovi su grupirani u četiri skupine:
- prehrana
- suplementi
- tjelovježba
- tretmani/pregledi
Pregled svih troškova naveden je u infografikama niže.
Krenimo s najlakšom skupinom, tjelovježbom. Norma polazi grupni program pilatesa tri puta tjedno u kvartovskoj teretani što plaća 60 eura. Pored tog, naveli smo i trošak opreme potrebne za ove treninge (tenisice, majice i tajice), kojeg osobe koje nisu redovno fizički aktivne nemaju, od okvirno 10 eura mjesečno (ako godišnje izdvoji 120 eura za kupnju ovih artikala).
Od suplemenata, po preporuci svoje nutricionistice, koristi vitamin D, omega-3, probiotik i magnezij treonat. Za potrebe izračuna korištene su prosječne cijene ovih suplemenata u ljekarni jer ih Norma kupuje u kvartovskoj ljekarni od magistre u koju ima povjerenje. No, bitno je napomenuti kako tijekom zimskih mjeseci Norma troši i više na suplemente, pošto po preporuci nutricionistice uzima i suplemente za imunitet (beta-glukan, cink).
Posebnu skupinu čine pregledi i tretmani. Norma svaki mjesec odlazi ili zubaru na čišćenje kamenca, nutricionistici na savjetovanje ili fizioterapeutu zbog bolova u donjem dijelu leđa od dugotrajnog sjedenja. Sve stvari koje kritičari zdravog života neće učiniti. Iako na sjecištu zdravlja i ljepote, u trošak zdravog života uključili smo i dermatološke i restorativne tretmane. Norma mjesečno ide kod dermatologa na čišćenje lica i povezane tretmane jer je u prošlosti imala problema s kožom pa na ovaj način održava zdravlje kože. Slično tako, Norma svaki drugi tjedan odlazi na masažu i jednom mjesečno na limfnu drenažu.
Hrana kao najskuplja stavka
Najteže je bilo izračunati trošak stavki u kategoriji hrane jer je to zasigurno najsloženija stavka zdravog života. Prilikom izračuna, vodio sam se time kako Norma pridaje veliku važnost kvaliteti hrane. Stoga Norma većinu hrane kupuje od lokalnih proizvođača hrane na tržnici jednom tjedno, a mliječne proizvode od manjih regionalnih mljekara.
Meso kupuje u kvartovskoj mesnici te tjedno pojede oko 1,5 kg mesa. Namirnice koje ne može nabaviti na tržnici kupuje u trgovinama maloprodajnih lanaca, kao što su proizvodi od žitarica (brašna), kava te smrznuti artikli. U specijaliziranim trgovinama zdrave hrane kupuje sjemenke, začine te sladila. Dostavu naručuje dvaput tjedno, pokušava naručiti što zdravije obroke, kao što su variva ili salate.
Nakon izračuna dobiva se mjesečni trošak od 736 eura. Naravno, treba uzeti u obzir kako se radi o okvirnom broju jer su se prilikom izračuna koristile okvirne cijene. No, ovaj iznos je definitivno visok. Pogotovo ako usporedimo s Norminim prihodima. Iako je prosječna plaća u gradu Zagrebu 1.355 eura, bolje se orijentirati medijalnom plaćom koja u Zagrebu iznosi 1.133 eura. Ako Norma ima prosječnu plaću, za život joj nakon plaćanja “zdravog života” ostaje samo 397 eura. Premalo za najam stana ili bilo kakvu ratu kredita, izlaske, putovanja…
Može li osoba koja živi od prosječne zagrebačke plaće
živjeti zdravo sudeći po našem izračunu?
Fizička aktivnost i suplementacija imaju udio od oko 10% u troškovima zdravog života, a tretmani oko 15%. Trošak suplementacije bi se definitivno mogao smanjiti, no činjenica je kako zaista većina ljudi danas ovisi o primjeni dodataka prehrani. Trošak fizičke aktivnosti ne iznosi puno, s obzirom na njezine benefite. Eventualno bi se mogao smanjiti trošak tretmana.
No, najveća i vjerojatno najproblematičnija stavka je prehrana.
S udjelom od čak 65%, prehrana jako dominira troškom zdravog života. Dakle, prehrana je velik trošak, bilo zdrava ili nezdrava. Prema Eurostatu, u 2021. godini Hrvati su na hranu trošili oko 27.7% svojih ukupnih troškova. Ako računamo medijalnu plaću od 1.133 eura, to bi bilo oko 315 eura. Našim izračunom dobili smo trošak od 470 eura, što je čak 41,4% medijalne zagrebačke plaće. Iz toga se da zaključiti kako je najveći financijski problem zdravog života upravo prehrana, a puno manje fizička aktivnost, suplementacija i tretmani.
Kritičari zdravog života su zaista u pravu: zdrava prehrana je preskupa za prosječnog stanovnika Zagreba. Izgleda kako je praćenje ponuda, sniženja i akcija neophodno za obuzdavanje troškova zdrave prehrane.
FOTOGRAFIJE: Pexels, Canva
