Ne sjećam se točno kada sam se prvi put susrela s pojmom mikrobioma, no znam da je bilo u jednom od podcasta na temu prehrane, zdravlja, longevityja, vježbanja… Ono što znam je da me odmah zainteresiralo kako crijevni mikrobiom, oku zapravo nevidljiv, ima toliki utjecaj na nas.
Čini se kako nisam jedina koju je ova tema zaintrigirala jer oko mikrobioma u posljednjih godinu, dvije vlada ogroman hype. Tako sam poslušala vjerojatno većinu podcasta vezanih za carstvo mikroorganizama, a od gostiju me posebno zainteresirao Andrija Karačić. Po struci abdominalni kirurg, ujedno je i osnivač Centra za crijevni mikrobiom, što ga čini idealnim sugovornikom na ovu temu.
Što je crijevni mikrobiom?
Mikrobiom je postao svojevrsni buzzword. Jednom kad za njega čujete, počet ćete ga primjećivati apsolutno svugdje. Posljednje gdje sam ga zapazila je Netflixov dokumentarac “Hack your health: The Secrets of Your Gut” u kojem znanstvenici, na primjeru četiriju osoba, pokušavaju objasniti kako probava, crijeva i bakterije funkcioniraju. No, imamo i mi svoje stručnjake na tu tematiku. U Hrvatskoj se crijevnim mikrobiomom profesionalno bavi Centar za crijevni mikrobiom (CCM), gdje Andrija Karačić i njegov tim analiziraju i istražuju crijevni mikrobiom, probiotike i sve povezano s njima. Između ostalog, istražuju probiotike za akne i mamurluk, povezuju žensko zdravlje i crijevni mikrobiom. Uz to, CCM radi i s pacijentima te pokušavaju pronaći način kako dugoročno popraviti crijevni mikrobiom, bez skupih suplemenata, s fokusom na psihu i tjelovježbu.
No, idemo redom. Što je, laički pojašnjeno, mikrobiom?
“Crijevni mikrobiom je skupina mikroorganizama u našem probavnom sustavu (najviše na njegovom kraju) koja ocjenjuje kako živimo. Taj se žiri sastoji od trilijun mikroorganizama i ocjenjuje našu prehranu, tjelesnu aktivnost, san, reakciju na stres, okoliš, lijekove… Ako im se ne sviđa što dopire do njih, tolerirat će to neko vrijeme i davati loše ocjene. No, ako to potraje, napustit će nas. Loše ili nikakve ocjene kobne su po naše zdravlje. Naš imunitet, metabolizam, um, psiha, zdravlje kože, kosti… Sve ovisi o dobrim ocjenama iz našeg mikrobnog žirija. A one su metaboliti crijevnog mikrobioma kojih je jako, jako puno. Može se živjeti s osrednjim ocjenama, no što su one bolje, to će tijelo bolje funkcionirati”, pojašnjava liječnik koji se s mikrobiomom prvi put susreo 2017., na PBF-u.
Budući da je abdominalni kirurg, odmah ga je fasciniralo da bakterije mogu uništiti trud i muku jednog kirurga. Tijekom pandemije svjedočio je iz prve ruke kako nevidljivi mikroorganizam neke ljude “dolazi glave”, a druge štedi. To mu je iskustvo potvrdilo da je vrlo bitno upoznati i crijevni mikrobiom svojih pacijenata:
“No, gdje, što i kako? Tada se još nitko nije isključivo i specijalizirano bavio crijevnim mikrobiomom. Zato je 2022. pala odluka da želim stvoriti mjesto u Hrvatskoj, gdje ćemo se kolege iz medicine, biotehnologije i drugih struka moći klinički i znanstveno baviti crijevnim mikrobiomom. I evo, Centar za crijevni mikrobiom (CCM) proslavio je drugi rođendan ove godine.”
Složio se sa mnom da je crijevni mikrobiom – buzzword. Kaže kako se pretvorio iz apsolutne opskurnosti, kada je morao kolegama objašnjavati što ga zanima, u trend. Sada ga ti isti ljudi pitaju hoće li surađivati jer bi od toga imali nekakvu korist. Govori kako crijevni mikrobiom posljednjih godinu dana fascinira kako znanstvenike, tako i generalnu publiku. Zašto je došlo do toga? S jedne strane, uz pojam se veže mnogo tabua: stolica, crijeva, bakterije… S druge strane, opet je nekako intuitivan, intiman, plastičan, tajanstven. Uz smijeh kaže da se nada da će hype što prije proći jer se boji da će ljudi zamrziti crijevni mikrobiom. No, ne samo crijevni mikrobiom, već i probiotike, kefire, kombuche i, što Andrija izdvaja kao najgore – kiseli kupus (op. a. fermentirana hrana sjajna je za crijevni mikrobiom).
Kako funkcionira crijevni mikrobiom?
U kontekstu crijevnog mikrobioma, Karačić je spomenuo ocjene. Znanstvena literatura kaže da će najbolje dobiti oni koji prakticiraju mediteransku prehranu, nisu izloženi stresu ili ga jako dobro podnose i ne koriste nikakve lijekove.
“Ono što mi vidimo u CCM-u je kako najbolje, odnosno najraznolikije, uravnotežene i najfunkcionalnije crijevne mikrobiome generalno imaju osobe koje jedu sve i vole jesti sve; rade ono što vole u životu, dovoljno spavaju, redovito se kreću i ne uzimaju lijekove. Naravno, ovo je ugrubo, ali ako bilo što od ovoga, a pogotovo više stvari, ne možete potvrditi u svom slučaju, velika je vjerojatnost da vam mikrobni žiri nije baš oduševljen životnim odlukama”, objašnjava liječnik.
A zablude? Naravno, postoji ih cijeli niz. Najveća se ipak odnosi na to da postoji nešto što je dobro za apsolutno sve crijevne mikrobiome po pitanju prehrane, tjelovježbe i suplementacije. Objasnio je:
“Zadovoljavajuća količina i kvaliteta sna, dobar odnos prema stresu, boravak u prirodi, određena smislenost u životu… To su sve čimbenici koji su neophodni za svakog od nas, i mimo crijevnog mikrobioma. Naravno, ti će nam faktori dati dobre ocjene. No, danas se u znanstvenoj literaturi, na društvenim mrežama i u medijima forsira ideja kako su neke namirnice, oblici prehrane, probiotici, suplementi i oblici tjelovježbe posebno zdravi/dobri/blagotvorni za crijevni mikrobiom. Problem je što su razlike u sastavu i aktivnosti, odnosno proizvodnji metabolita mikrobnog žirija izrazito različite među pojedincima. Neke bakterije će vas nagraditi ako im date biftek, a neke ako im date kelj.”
“Neki će crijevni mikrobiom biti najsretniji ako mu date gomilu ugljikohidrata, a drugi vas pak kazniti. Ona ‘haters gonna hate’ vrijedi i za mikroorganizme u crijevnom mikrobiomu. Neki ‘članovi žirija’ se nikad neće pomiriti s nekim stvarima. “
Crijevni se mikrobiom, nastavlja Andrija, neprestano mijenja, ovisno o dobu dana, godišnjem dobu, onome što jedemo, pijemo… No, razmjer promjena unutar crijevnog mikrobioma uvijek je proporcionalan intenzitetu vanjske promjene. U CCM-u su istraživali kako post na vodi tijekom sedam dana mijenja crijevni mikrobiom vrlo dramatično i puno vidljivije, u usporedbi s bilo kojom drugom promjenom prehrane ili probiotikom. Što to znači? Ukratko: što je dramatičnija intervencija, to su veće promjene.
Kako tretirati crijevni mikrobiom?
Budući da reagira na praktički sve oko nas i u nama, zanimalo me i kako možemo biti bolji prema crijevnom mikrobiomu. Andrija kaže:
“Prvo i najvažnije je poslušati kakve nam i za što ocjene daje crijevni mikrobiom. Iznenadili biste se kada biste vidjeli koliko naši pacijenti sami vrlo dobro predvide što bi bilo potrebno raditi za crijevni mikrobiom. Većina nas vrlo dobro zna gdje nas ‘žulja’. Netko ne trenira kao prije, netko je počeo jesti poslije ponoći jer tada završava s poslom, a netko se jednostavno preselio sa sela u grad. Osim generalnih životnih savjeta poput ‘spavaj dovoljno, vodi smislen život, nauči se nositi sa stresom, boravi u prirodi’, ne postoje opće preporuke za crijevni mikrobiom. No, ako pogledam naše pacijente, nedostaci na koje najčešće nailazimo po pitanju mikrobioma su nedovoljna fizička aktivnost, nedovoljan unos nezasićenih masnih kiselina, vlakana iz lisnatog povrća i fermentiranih namirnica.”
Kako se brinuti o crijevnom mikrobiomu, možda možemo “prepisati” i od Andrije. Nastoji se zamarati sa što manje stvari u životu (“pomalo” mu je omiljena poštapalica), pokušava jesti što raznolikije i kvalitetnije pa meso kupuje u mesnici, koristi mnogo začina i trudi se pronaći što kvalitetnije voće i povrće. Dodaje i kako posebno voli kada punica pošalje proizvode iz Hercegovine jer zna da su domaći. Pored toga, zagovornik je redovitog treniranja, što manjeg screen timea i kiselog kupusa. Treću, četvrtu kavu pokušava zamijeniti nekim čajem, no tu mu teško pada jer kavu smatra svojom teškom ovisnošću. Zimus se čak s nje pokušao i “skinuti” – bezuspješno.
Osim što mu možemo udovoljiti životnim navikama, o svojem crijevnom mikrobiomu možemo doznati više – samostalno ili putem analize.
“Ako imate dobar sluh za vlastito tijelo, vjerojatno ste vrlo dobro upoznati i s crijevnim mikrobiomom. Ako vam tijelo šalje šum signala, onda analiza može pomoći. To je područje vrlo mlado pa postoji puno otvorenih pitanja i dvojbi. Postupak nije standardiziran od strane međunarodnih stručnih društava i tek polako idemo prema tome. Ovisno o laboratoriju, razlikuje se potrebna količina stolice, način transporta pa posljedično i rezultati. Imamo više primjera gdje su u laboratorije slani isti uzorci stolice, a dobiveni različiti rezultati. I mi smo to interno sa svojim laboratorijem napravili, zato sada znamo koliko iznosi ‘laboratorijska greška’, odnosno koliko vrijednost određene bakterije može varirati. U međuvremenu, ušao sam u Medical Advisory Board našeg laboratorija pa sam i savjetodavno uključen u cijeli proces te redovito Nijemcima javljam što naši pacijenti traže, vole, zahtijevaju…”, objasnio je Karačić.
Dočarao nam je kako takva analiza izgleda u CCM-u:
“Prioritet kod svakog pacijenta je njegov crijevni mikrobiom staviti u kontekst njegovog zdravstvenog stanja. Zbog toga pacijent mora ispuniti opsežni zdravstveni upitnik, poput digitalne anamneze. Nikada, usprkos protestima pacijenata, nećemo odustati od tog koraka jer nam se pokazalo da rezultati svake analize moraju biti tumačeni s obzirom na samog pacijenta. Druga posebnost u CCM-u je što su u cijenu analize uključene konzultacije s psihologom.
Pokazalo nam se kako je psihičko stanje pacijenta usko povezano s mikrobiomom. Svi vole pričati o osi crijevo-mozak, ali rijetki vole pričati kako funkcionira njihova osobna os crijevo-mozak. Imali smo slučajeve kada su se ljudi hranili raznoliko i kvalitetno, trenirali, spavali, ali im je crijevni mikrobiom ni u kakvom stanju. Zato nam je bitna naša psihologinja dr. sc. Anđela Đinđić koja je kompetentna za rješavanje problema na relaciji crijevo-mozak.”
Nakon analize, slijedi intervencija koja se tiče promjene prehrane, navika po pitanju tjelesne aktivnosti, suplementacije, probiotika, sna, psihe i drugih aspekata životnog stila. Ovisno o intenzitetu intervencije, objašnjava Karačić, sa svakim se pacijentom čuje netko od članova tima svakih nekoliko tjedana, a tu su i pisane konzultacije preko aplikacije LittleDot.
“Nekim pacijentima bude bolje ‘iz prve’ pa intervencija završi već nakon dva do tri mjeseca, a kod nekih je moramo prilagoditi.“
Moj razgovor s Andrijom zapravo je započeo njegovom referencom na članak “Tko su ‘the science bros’ i što je wellness 2.0?”, gdje zapravo vidi problem u takvom pristupu zdravlju i cjelokupnom lifestyleu. Pojasnio je i zašto.
“Imam osjećaj kako se posljednjih desetljeća otvorio nepremostivi jaz između konvencionalne medicine, koja apsolutno ništa neće prihvatiti bez hrpe znanstvenih dokaza, te alternativne i komplementarne medicine, koja će odobriti nešto zanimljivo, makar možda i nije od neke koristi. Taj jaz sve više ispunjavaju industrije koje se bave gadgetima, aplikacijama, suplementima, tretmanima… I to se pokazalo vrlo lukrativnim. S malo investicija i kvalitetnim marketingom mogu se realizirati ogromne marže.
Na zdravlju nitko neće štedjeti. Ključ marketinga? Kreiranje ideologija i filozofija koje će moći pokrenuti prodaju široke palete proizvoda. Pored longevityja, personalizirane medicine, jedna takva je i crijevni mikrobiom, generalno gut health. Iako smo u Hrvatskoj i dalje ostali dosta skeptični, skepsa je ipak manja: tržište probiotika zadnjih godina u Hrvatskoj godišnje raste za 20%. Za pet godina bit će 2,5 puta veće nego danas. Možda vam sada više nije čudno zašto je toliko reklama za ‘dobre bakterije’ na televiziji i billboardima.”
Možemo li “hakirati” zdravlje?
Spomenula sam Netflixov dokumentarac “Hack your health: The Secrets of Your Gut”. Iz svoje blage “opčinjenosti” mikrobiomom, pogledala sam ga čim je došao. Moj sugovornik još nije pa me pitao kakvu bih mu ocjenu dala. Iskreno, ni sama nisam sigurna, s obzirom na to da sam laik, no laik koji se malo više zainteresirao za cijelu temu. Konačna presuda? Interesantan je, ali bih ga opisala kao vrlo “netfliksovski” pa tako u njemu ne doznajemo ništa više od osnovnih informacija o bakterijama i crijevima. No, željela sam se nadovezati na naslov dokumentarca, odnosno “hack your health” dio. Možemo li uistinu “hakirati” svoja crijeva, svoje zdravlje?
“Hakiranje je pojam iz IT sektora, a mene asocira na nekakvu sječu, djeluje mi nasilno i agresivno. Crijevni mikrobiom se voli uspoređivati s programom, a crijeva s hardwareom kojim upravlja taj program. Problem je što su informatička rješenja 2D, a crijevni mikrobiom 3D eko-sustav. I to je možda veliki problem danas s mikrobiomom: umjesto kao na krhki, prekrasan eko-sustav, na mikrobiom se gleda kao na 2D podatke. A svi znamo kako bi završilo u povijesti kada bi ljudi gledali na neki eko-sustav samo dvodimenzionalno. Nismo baš poznati po očuvanju eko-sustava!”
“Bit je očuvati ga, a ne modificirati ljudskim djelovanjem. Nemojmo mu uskratiti gluten, nego mu dajmo prebiotike kako bi porasle bakterije koje će ga moći metabolizirati. Nemojmo piti antibiotike kada nam padne imunitet, nego uzmimo probiotik dugoročno, kako bismo ga ojačali da uopće ne pada.“
Dakle, Karačić nikada ne bi preporučio “hakiranje”, već vidjeti što naš crijevni mikrobiom od nas “očekuje”, kako bismo mogli dobiti najbolju moguću ocjenu. Za kraj, zanimalo me i što je aktualno u znanstvenom svijetu na području mikrobioma, koja su istraživanja interesantna ili obećavajuća.
“Zasigurno fekalna transplantacija. Presađivanje crijevnog mikrobioma iz zdravog donora osobi oboljeloj od neke bolesti izgleda kao najučinkovitiji način oblikovanja crijevnog mikrobioma u kontekstu nekog zdravstvenog problema. Danas se ona u Hrvatskoj radi kod infekcija prouzrokovanih C. difficile koja se razvije kada nas, zbog dugotrajne primjene antibiotika, napusti naš mikrobni ‘žiri’. No, fekalna transplantacija istražuje se za liječenje upalnih bolesti crijeva, zatim demencije, Parkinsona, ali i autizma. Čak ima prikaza slučajeva kada je jedan oblik ćelavosti tretiran fekalnom transplantacijom”, govori Andrija i zaključuje kako je to definitivno science fiction, no riječ je o budućnosti koja se događa već danas. I sam jedva čeka da se i CCM počne baviti fekalnom transplantacijom.
FOTOGRAFIJE: Sanja Tušek, Centar za crijevni mikrobiom, Netflix, Unsplash, Pexels
