Samobor ćete gotovo uvijek pronaći na našem popisu destinacija za jednodnevne izlete. Blizina sa Zagrebom čini ga jednom od omiljenih izletničkih lokacija, no to nije jedini razlog zašto ga Zagrepčani često posjećuju vikendima. Samobor nudi spoj prirode, povijesti i gastronomije te odiše tim nekim šarmom radi kojeg se uvijek rado vraćamo. U veljači je nezaobilazan Samoborski fašnik, a u prosincu se ne propušta odlazak na Advent. Ipak, nama je nekako najljepši u proljeće, kad sve procvjeta, a dani su duži i topliji. Izlet u Samobor zato se ovih dana ne propušta.
Izlet u Samobor
Samo dvadesetak minuta vožnje od Zagreba dijeli vas od šarmantnog Samobora, gradića koji spaja bogatu povijest, kulturu, prirodu i gastronomiju, pa ne čudi da je mogima omiljeno mjesto za bijeg od gradske vreve. Bilo da tražite opuštenu šetnju starom gradskom jezgrom, planinarenje u netaknutoj prirodi ili ste samo poželjeli uživati u kremšnitama, s izleta u Samobor kući ćete se vratiti s osmijehom na licu.
Grad je dovoljno malen da ga možete obići pješice i bez žurbe pa parkirajte automobil i krenite u istraživanje.
Šetnja kroz grad
Izlet u Samobor započnite šetnjom kroz grad. U razgledavanje krenite sa središnjeg gradskog trga – Trga kralja Tomislava – na kojem svaka zgrada odiše duhom starih vremena i bogatim detaljima. Sve one uređene su u kasnobaroknom, klasicističkom ili secesijskom stilu i zaštićeni su spomenici. Uz to, svaka od njih ima i zanimljivu povijest. Recimo, zgrada na broju 1 podignuta je oko 1800. godine, a danas je poznata kavana i hotel Livadić.
Zgrada na broju 3 nekada je bio hotel Gradu Trstu, a u kavani hotela osnovana je prva čitaonica u Samoboru. Na broju 13 nalazi se balkon na kojem je pjesnik Stanko Vraz prvi put ugledao svoju muzu Julijanu Cantilly, a na broju 14 svoje samoborske dane provodio je književnik Antun Gustav Matoš. Još jedna zanimljivost na Trgu je i stari zdenac s pitkom vodom i legendom koja kaže: tko iz njega popije vodu, uvijek se vraća Samoboru.
S glavnog gradskog trga šetnja vas dalje vodi kroz park uz Samoborski muzej i šetalište uz potok Gradnu, sve do podnožja Starog grada. Na popularnoj “livadi iz sna” djeca se mogu igrati, družiti sa životinjama, a u ljetnim danima tu su i bazeni koji su nedavno preuređeni. Zimi kad padne snijeg, strmina sa Starim gradom u pozadini idealna za sanjkanje, a u proljeće za druženja.
Dalje možete od Vugrinščaka krenuti stazom u šumu pa prema Starom gradu. Nakon što se prođe izvor, počinje strmiji dio, a do ruševina Starog grada potrebno je još 10-ak minuta hodanja. I u sadašnjem stanju Stari grad odjekuje snagom kakvu je imao u srednjem vijeku, no ulazak unutar zidina je na vlastitu odgovornost.
Spuštanje sa Starog grada i povratak na Vugrinščak pa prelazak Gabrekovog mosta vodi dalje prema drevnoj kapeli sv. Mihalja, a za one koji su željni daljnjih uspona, tu je i put u suprotnom smjeru prema prema Anindolu do najpoznatije samoborske kapele, kapele sv. Ane, i dalje do kapele Sv. Jurja i obližnjeg vidikovca Tepec prije povratka na glavni trg.
Muzeji i galerije
Od muzeja vrijedi istaknuti već spomenuti Samoborski muzej, pa ako ste zaljubljenik u povijest i kulturu, odvojite vrijeme za posjet jer vas ovdje čeka zanimljiva geološko-arheološka zbirka. Dio Muzeja nalazi se u nekadašnjem dvorcu Ferde Livadića, koji je ovdje okupljao hrvatske narodne preporoditelje. Na istom je mjestu prvi put zapjevana ilirska budnica “Još Hrvatska nij’ propala”, a tu klavir na kojem je svirao i veliki Franz Liszt.
Taj je klavir i danas izložen, dok se društveni život u dvorcu iz Livadićeva vremena nastavlja kroz brojne izložbene, glazbene i edukativne programe koje, uz stalni postav, organizira Samoborski muzej. Osim Dvorca Livadić, godine 1979. Samoborski muzej dobio je na upravljanje prvi kat Vile Allnoch, koji je pretvorena u Otvorenu galeriju muzeja kao jedna od najljepših zgrada u gradu.
Spomenut ćemo i Galeriju Prica, koja je centralno mjesto samoborske likovne izložbene scene. Utemeljena je na poticaj akademika Zlatka Price koji je Gradu Samoboru donirao dragocjenu zbirku svojih slika i skulptura, kao i fotografije kćeri Vesne Price. Galerija Prica otvorena je 2002. i otad redovito nudi vrhunske likovne programe kulturnoj javnosti, ali i potiče umjetnike na izlaganje te pomaže razvoju mladih kreativaca.
Stalni postav galerije nalazi se na prvom katu zgrade Hrvatskog doma. Izloženo je tridesetak ulja na platnu, kao i dvije brončane skulpture Zlatka Price, a postav prikazuje sve stvaralačke cikluse u dugogodišnjem radu umjetnika, od ranih radova vezanih za studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pa sve do čuvenog “Tarskog ciklusa” i “Opatijskih kišobrana”.
Mala dvorana Galerije Prica nalazi se u prizemlju te je uglavnom rezervirana za izložbe umjetnika koji su se odazvali na poziv za izlaganje, kao i za kreativne radionice.
Kamo na kavu i kremšnite?
Nakon šetnje i razgledavanja, vrijeme je za predah uz šalicu kave i nezaobilazne samoborske kremšnite, koje su ponekad čak i jedini razlog zašto idemo na izlet u Samobor. Najpoznatija adresa sigurno je slastičarnica U prolazu, gdje se kremšnite još uvijek pripremaju po tradicionalnoj recepturi “oca samoborske kremšnite”, Đure Lukačića. Ispred slastičarnice nije neobično vidjeti red ljudi, jer mnogi ovdje navraćaju kako bi kupili kremšnite za doma. Ipak, preporuka je da barem jednu pojedete na lokaciji – dok je još topla.
Još jedna lokacija poznata po kremšnitama je Kavana Livadić. Dugogodišnja tradicija kavane smještene u centru grada nezaobilazno je mjesto pri prvom dolasku u Samobor. I danas se u njoj osjeća temeljna ideja nastala po uzoru na bečke kavane, ali uz samoborski tretman. U toplijim danima Kavana Livadić nudi uživanje u kavi i kolačima na terasi koja gleda prema glavnom trgu, ali i na skrivenoj, unutarnjoj terasi, na kojoj možete u miru voditi razgovore.
Ukoliko kremšnite ipak želite ostaviti za poslije ručka, ali biste prije toga popili kavu, na glavnom trgu možete sjesti u Café Noir ili Havana Bar te na suncu uživati u šalici omiljenog toplog napitka.
A kamo sjesti na ručak?
Već smo spomenuli da je Samobor poznat po ukusnoj gastronomiji pa tako u brojnim restoranima i konobama možete uživati u bogatim okusima lokalne kuhinje. Samobor se može pohvaliti izuzetno bogatim i raznolikim rasponom gastro ponude. Osim slavne samoborske kremšnite, tu su češnofka, samoborska salama, muštarda, bermet, gljive, pastrva, samoborski kotlet, kotlovina, Rudarska greblica… Gurmani su već odavno prepoznali Samobor i znaju što ih očekuje – nepretenciozno, autohtono, ukusno i začinjeno dobrom atmosferom.
Evo sedam preporuka koje će zadovoljiti i one najzahtjevnije:
1. Gabreku 1929.
Jedan od najstarijih restorana u Samoboru, smješten podno zidina Staroga grada, uz potok Gradnu. Poznat je po specijalitetima samoborskog kraja pripremljenim od svježih i domaćih namirnica.
2. Samoborska klet
Smješten u samom centru grada, ovaj obiteljski restoran nudi jela s roštilja, ispod peke i iz krušne peći. Interijer je uređen u tradicionalnom stilu, a posebno su ponosni na vlastiti kruh i specijalitete od divljači.
3. Pri staroj vuri
Restoran u vili Šojki iz 19. stoljeća, okruženoj parkom. Interijer je ukrašen etnografskim predmetima i starinskim satovima. Ponuda uključuje tradicionalna i internacionalna jela, među kojima se ističu dimljena pastrva, zapečeni štrukli i samoborski kotlet.
4. Restoran hotela Lavica
Smješten u srcu grada, ovaj restoran nudi domaća jela pripremljena od svježih namirnica s vlastite eko farme. Uživajte u tradicionalnim jelima i bogatoj vinskoj karti u rustikalno uređenom prostoru.
5. Cantilly Garden
Noviji restoran smješten u povijesnoj vili iz 1918. godine, okružen uređenim vrtovima. Jelovnik se temelji na sezonskim, svježim lokalnim sastojcima, a nude i vegetarijanske i veganske opcije. Idealno mjesto za kulinarsku avanturu.
6. Restoran Baraž, Etno farma Mirnovec
Etno farma Mirnovec je seosko imanje koje čuva tradiciju nekadašnjeg života na selu. U restoranu Baraž možete uživati u domaćim delicijama, a vikendom je obavezna rezervacija stola. Idealno za bijeg od svakodnevice.
7. Gostionica Kod špilje
Smještena preko puta Grgosove špilje, ova gostionica nudi domaća jela pripremljena s maštovitošću vrsnih kuhara. Posebno se ističe teletina na razne načine, pastrve, domaća predjela i deserti.
Vodič po samoborskim restoranima donijeli smo vam ovdje, a u njemu ćete pronaći detaljne informacije o svakom restoranu, uključujući adrese, radno vrijeme i kontakte.
Planinarenje u okolici Samobora
Osim šetnje gradom, posjeta muzeju, uživanja u kremšnitama i ručku, Samobor nudi raznovrsne aktivnosti. Okružen je Parkom prirode Žumberak – Samoborskim gorjem pa je idealna početna točka za planinarenje i biciklizam, pogotovo sad u proljeće kad kreće sezona planinarenja.
Prirodne i kulturne ljepote, kao i vrijednosti ovog kraja, nude zanimljive pješačke trase, planinarske pohode, otkrivanja pradavnih arheoloških lokaliteta, upoznavanje zaštićenih i ugroženih biljnih vrsta, uživanje u bistrim potocima i skrivenim slapovima te uspone na najviši vrh Samoborskog gorja Japetić, kao i do srednjovjekovnog starog grada Okića.
Samobor je uvijek dobra ideja za izlet, a uz naš vodič, nadamo se da ćete vrijeme provedeno u njemu maksimalno iskoristiti za uživanje i dobar provod. Dobar izvor informacija o aktualnim događanjima je i stranica Turističke zajednice pa vam ostavljamo link.
FOTOGRAFIJE: TZ Samobor
