Volim pogled na vrt u kasno ljeto jer tada dozrijevaju prve bundeve i spremne su za konzumaciju. Njihova zrela kora i bogata narančasta boja najavljuju nove okuse u jelima koja se pripremaju za tjednu “rotaciju” – bučnice, izlivača (ili izlivuša ili zlevka ili neka četvrta imenska varijacija ovog sjajnog jela), juha od bundeve… Sve je to na jelovniku kroz rujan i listopad, što samo pokazuje koliko je bundeva svestrana namirnica.
Bučnicu radim onda kada ulovim malo više vremena (preporučujem recept Matejke Buče iz kuharice “Svaki dan” – testirano, i uspijeva i amaterima), recept za izlivaču prepisala sam od mame i pripremam je kada trebam brzinski ručak ili večeru, a juha od bundeve rezervirana je za dane kada želim nešto toplo, “utješno”, bogato okusom, a zasitno.
Bundeva kao zvijezda jesenskog stola
Varijacija, naravno, ima bezbroj – od klasične kreme od bundeve s vrhnjem, preko laganijih verzija s kokosovim mlijekom pa do onih pikantnih s, recimo, đumbirom. I za ovaj recept sam, naravno, imala mamu na brzom biranju jer volim kako je ona priprema. Mjere su, očekivano, bile odokativne jer se juha od bundeve kuha prema onome što se nađe u hladnjaku ili na tržnici. Upravo se u tome nalazi njezina čar: svatko je može prilagoditi dostupnim namirnicama i okusima koje preferira pa će za jedne juha od bundeve biti nježno slatkasta, za druge pikantna, a treći će se držati jednostavnosti i htjeti postići kremoznost.
Prve bundeve počinju dozrijevati krajem ljeta, no vrhunac njihove sezone je u ranoj jeseni te ostaju aktualne sve do zime. Iako postoji velik broj sorti, nekoliko ih je kod nas najzastupljenijih i najpraktičnijih za kuhanje. Butternut bundeva prepoznaje se po izduženom obliku i bež kori, a zahvalnaa je jer ima mekano meso koje se brzo kuha i daje kremastu teksturu uz blagi orašasti okus. Hokaido bundeva je manja i jarko narančasta, a njezina je aroma intenzivna. Klasična velika bundeva, ona koju često povezujemo i s jesenskim ukrasima, daje mnogo “mesa”, a koristi se za juhe, pečenje, čak i deserte. Raznolikost sorti doprinosi popularnosti ove namirnice jer svatko može pronaći omiljenu, ovisno o tome voli li laganije ili bogatije okuse.
Osim što je zahvalna za razna jela, od predjela preko glavnog jela pa do deserta, ne treba zaboraviti ni na činjenicu da je bundeva nutritivno bogata namirnica. Bogata je vlaknima pa je i juha od bundeve lagana, ali istovremeno zasitna. Sadrži vitamine A, C i E, kao i niz minerala, a njezin prirodno blagi i lagano slatkasti okus idealan je za razne kombinacije, bilo da preferirate jednostavnija jela ili želite nešto izrazito aromatično i “upečatljivo”. Upravo je ta kombinacija nutritivne vrijednosti i prilagodljivosti jedan od razloga zašto juha od bundeve svake sezone ponovno zauzima svoje mjesto na stolu i jelovniku.
Na što pripaziti pri izboru bundeve? Na tržnici ili u trgovini vrijedi obratiti pozornost na nekoliko detalja koji mogu pomoći u prepoznavanju kvalitete bundeve: kora, peteljka i veličina. Kora treba biti čvrsta, tvrda i bez mekanih dijelova, a suha, drvenasta peteljka znak je da je bundeva dobro dozrela i da će se dulje čuvati. Manja bundeva može biti slađa i koncentriranijeg okusa, dok će veća dati više materijala za različite recepte. Iz iskustva, nekako su mi najpraktičnije bundeve srednje veličine jer ih je jednostavnije rezati i čistiti, a okus je pun.
Juha od bundeve po maminom receptu
JUHA OD BUNDEVE – SASTOJCI
- 2 žlice maslinova ulja ili malo maslaca
- 1 veća glavica luka (oko 150 g)
- 2 srednje mrkve (oko 200 g)
- 1 srednji krumpir (oko 150–200 g)
- 700–800 g očišćene bundeve (butternut ili hokaido)
- 1,2 – 1,5 l vode ili povrtnog temeljca (dodaje se po potrebi, ovisno o željenoj gustoći)
- sol, svježe mljeveni papar
- (po želji) povrtna kocka
- 1 žlica maslaca
- bučino ulje i bučine sjemenke za posluživanje
JUHA OD BUNDEVE – PRIPREMA
Na malo maslinova ulja ili maslaca lagano izdinstajte sitno nasjeckani luk dok ne postane staklast i mekan. Ovaj korak važan je jer luk daje temeljni, slatkasti okus juhe.
Dodajte narezanu mrkvu i krumpir pa sve zajedno kratko pirjajte nekoliko minuta, tek toliko da povrće pusti miris i blago karamelizira.
Ubacite očišćenu i na kockice narezanu bundevu, promiješajte i pustite da se i ona kratko prodinsta – tako će juha imati još intenzivniju aromu.
Ulijte otprilike 1,5 l vode ili povrtnog temeljca, tek toliko da prekrije povrće. Pustite da sve kuha na srednje jakoj vatri 20–25 minuta, dok povrće potpuno ne omekša.
Kada je kuhano, usitnite sve štapnim mikserom u glatku, svilenkastu kremu. Ako želite gušću juhu, koristite manje tekućine; ako volite rjeđu, dodajte još malo vruće vode ili temeljca.
Začinite solju i svježe mljevenim paprom, a po želji ubacite i povrtnu kocku za dodatnu punoću okusa. Na kraju umiješajte žlicu maslaca kako bi juha dobila bogatiju, kremastiju teksturu.
Poslužite toplo, a tek u tanjuru dodajte nekoliko kapi bučinog ulja ili bučinih sjemenki. Njihova orašasta aroma sjajno upotpunjuje okus bundeve i daje juhi završni, gotovo gurmanski dodir.
