U djetinjstvu, s roditeljima i sestrom posjećivala bih baku i djeda u jednom malom selu u blizini granice u Bosni i Hercegovini. Hrvatski signal do tamo bi došao jedino uz akrobacije na tavanu, roaming je bio preskup, što znači da smo tih dana zaboravili na mobitel i uživali u zajedničkom druženju, miru i tišini koju poremeti tek glasanje pokoje domaće životinje.
Sestru i danas znam pitati sjeća li se kako je bio udoban krevet koji bi nam djed uvijek prepustio za spavanje i kako su samo bili ukusni lokomići koje je baka radila, koje danas ni uz recept ne znamo tako dobro napraviti.
Baka i djed više nisu s nama, ali su nam u nasljeđe ostavili najljepše uspomene, na koje mi je sjećanje probudila Kuća Biljkinog oca.
Kuća Biljkinog oca
Smještena u selu Lug u Baranji, ova autohtona kuća podsjeća na neka davna vremena. Kuća Biljkinog oca u sebi nosi tradiciju, a oživio ju je Vedran Grizbaher, profesor talijanskog jezika u jednoj osječkoj školi.
Biljkin otac – tako se zove na Instagramu, na profilu gdje dijeli ljubav i entuzijazam prema biljkama pa je Kuća Biljkinog oca bilo nekako sasvim logično ime kuće za odmor.
– Samo ime za kuću došlo je spontano nakon dužeg procesa razmišljanja te sam na kraju odlučio samo svoj profil koji se bavi biljkama proširiti i na kuću koja je tako postala prava mala džunglica – rekao je vlasnik u razgovoru za Dblog.
Ime je logično, ali i jako posebno, što su prepoznali posjetitelji, ali i struka. Tako je u sklopu akcije ‘Najiznajmljivač’, u organizaciji Ministarstva turizma i sporta i HTZ-a, u kategoriji najbolja tradicijska kuća u 2022. godini, nagradu ponio upravo Vedran i njegova Kuća Biljkinog oca.
Priznanje je došlo rekordno, s obzirom da je za najam otvorena tek 2021., pa je i Vedrana ova nagrada iznenadila. Za Turističku zajednicu Općine Bilje rekao je kako laskavu titulu nije očekivao, s obzirom na to da posluje tek nešto duže od godinu dana, no ipak se odlučio prijaviti.
Priča je krenula dok je još živio i radio u Zagrebu, prije nekoliko godina. Prvi je plan bio u Zagrebu i kupiti nekretninu, no, kako je rekao u razgovoru za Bauštela.hr, iz znatiželje je provjerio što bi za budžet kojeg je imao mogao kupiti u Baranji.
I tada je našao tradicijsku kuću koja je ubrzo postala Kuća Biljkinog oca.
– Proslijedio sam link roditeljima . Oni su se također zagrijali. Brzo smo saznali tko su vlasnici te smo stupili u kontakt s njima. Meni se to tada činio kao veliki izazov, no roditelji su mi se u potpunosti dali na raspolaganje pa smo donijeli tu odluku – rekao je Vedran za Bauštela.hr.
Kuća ima svije spavaće sobe, dnevni boravak i salon s ukupno 6 ležajeva te 2 kupaonice i kuhinju s blagovaonicom. Tu je i dvorište s vrtom i voćnjakom pa i eksterijer nudi jednako dozu uživanja kao i interijer.
Grizbaher je za Hrvatski radio kako je upravo vanjsko uređenje privuklo veliku pozornost stručnog žirija. Dugački trijem prepun biljaka opravdava ime, a vlasnik ističe kako je to samo nastavak njegove ljubavi prema biljkama koju je počeo gajiti mnogo ranije.
– To je samo primjena mojeg znanja na uređivanju okućnice. S dolaskom proljeća planiramo dodatno uređenje dvorišta i vrta uz sadnju novih vrsta biljaka, a plan je urediti još jednu prostoriju. To je stara štala veličine 40-ak kvadrata koju će gosti koristiti za druženje, manje zabave, sastanke, edukacije i slično – najavio je vlasnik u razgovoru za Hrvatski radio.
Kuća je prilikom kupnje bila potpuno namještena, što je i presudilo kod kupnje, rekao je u razgovoru za Dblog. Antikni ga je namještaj osvojio na prvu, a svoj potpis prostoru dao je kroz odabir detalja kao što su posteljina, zavjese te kupovina praktičnih komada zahvaljujući kojima prostor postaje maksimalno funkcionalan.
Nakon kupnje, došao je red i na manju adaptaciju – preuređenje zidova i podova, ugradnju grijanja, sređivanje kupaonice… No, ugođaj je ostao isti. Namještaj nije mijenjao, već je ostavio onaj bivšeg vlasnika, inače kolekcionara.
– Namještaj je originalan i restauriran. Neki se komadi zaista lijepo ističu i pokazuju koliko su ljudi prije imali vremena samo za ukrašavanje namještaja – rekao je u razgovoru za Hrvatski radio.
Točnu godina izgradnje Kuće Biljkinog oca za sada još ne zna, no u razgovoru za 24sata, Vedran je rekao kako pretpostavljaju da je kuća izgrađena početkom 20. stoljeća:
– O tome svjedoči godina 1904. ispisana na originalnoj kapiji. Kao i većina kuća građenih u to doba, od kojih je dobar dio zapušten ili srušen, riječ je o tradicionalnoj panonskoj kući. Poznata je još kao i švapska kuća koju ćete lako prepoznati po tome što je građena u duljinu, a sobe se nižu jedna za drugom, duž dvorišta.
Kuća Biljkinog oca može se bookirati putem Booking.com, Airbnb ili direktno putem službene web stranice.
FOTOGRAFIJE: Tomislav Šilovinac
