Nakon što se radni dan privede kraju, a uredi utihnu, vrijeme je za predah i inspiraciju. Umjesto da se prepustite rutini, zašto ne biste zakoračili u svijet umjetnosti koji otvara nove perspektive i potiče na razmišljanje? Galerije i muzeji nude izložbe koje će vas odvesti na putovanje kroz različite stilove i ideje. Zaboravite na trenutak na poslovne obaveze i prepustite se umjetnosti koja će vas osvježiti i inspirirati. Ovo je prilika da oplemenite svoje vrijeme i pronađete nove izvore kreativnosti. Donosimo naš izbor izložaba za ovaj tjedan.
Izložbe u Zagrebu
Ivan Meštrović, Tomislav Gotovac, Intima javnoga
Muzeji Ivana Meštrovića – Atelijer Meštrović i Institut Tomislav Gotovac s partnerskom podrškom Arheološkog muzeja u Zagrebu priredili su izložbu Ivan Meštrović i Tomislav Gotovac: Intima javnoga. Izložba čiji su autori Dalibor Prančević i Barbara Vujanović otvorena je za javnost u Galeriji AMZ – Arheološkog muzeja u Zagrebu do 13. ožujka.
Izložba “Intima javnoga” spaja djela Ivana Meštrovića i Tomislava Gotovca, istražujući fascinaciju Gotovca Meštrovićevim radom i njegovu dekonstrukciju monumentalnosti i simbolike. Kroz kontrast “monumentalnog” i “sirovog golog” tijela, izložba postavlja pitanja o povijesnoj memoriji i suvremenosti, pretvarajući prostor u mjesto dijaloga i kontemplacije.
Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja
Izložba “Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzeja” predstavlja pionirke muzejske struke, kustosice, umjetnice i stručnjakinje koje su unatoč preprekama ostavile neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi. Projekt četiri velika zagrebačka muzeja, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Etnografskog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja i Muzeja za umjetnost i obrt, kroz arhivsku građu i multimedijske instalacije otkriva kako su rodni stereotipi i predrasude oblikovali njihove karijere, te kako su njihovi doprinosi često bili zanemareni.
Izložba je platforma za dijalog o aktualnim društvenim pitanjima i vraća glas ženama koje su oblikovale hrvatsku kulturnu scenu. Za javnost je otvorena do 13. srpnja u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Nirgendwo | Mila Panić, Igor Ruf, Marko Tadić, TARWUK
Izložba “Nirgendwo” istražuje neodređenost svijeta kroz radove četiri umjetnika, postavljajući pitanja o identitetu, sjećanju i stvarnosti. Kroz različite medije, od objekata i instalacija do videa i slika, umjetnici se bave temama poput migracija, osobnih i kolektivnih trauma te preispitivanja stvarnosti. Izložba stvara prostor za promišljanje o tome kako se nosimo s neizvjesnošću i kako pronalazimo smisao u svijetu koji je u stalnoj promjeni.
Izložba je za javnost otvorena u zagrebačkoj galeriji Trotoar do 15. ožujka.
Budućnosti na dodir
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu nastavlja unaprjeđivati svoj postav taktilnim modelima, namijenjenim slijepim i slabovidnim osobama, ali i svima zainteresiranima za taktilni doživljaj umjetnosti. U sklopu projekta “Budućnosti na dodir”, koji nadograđuje prijašnji projekt “MSU na dodir”, posjetitelji će imati priliku iskusiti vodstvo prilagođeno taktilnom istraživanju odabranih djela s izložbe “Budućnosti”. Izložba “Budućnosti” okuplja djela koja propituju ideje o budućnosti od 1960-ih do danas, s posebnim naglaskom na radove Novih tendencija, pokreta koji je težio spajanju umjetnosti, znanosti i tehnologije. Taktilni modeli omogućuju posjetiteljima interaktivno istraživanje umjetnosti, revitalizirajući izvorni smisao djela koja su često bila namijenjena interakciji.
Izložba je otvorena do 31. prosinca ove godine, u MSU-u u Zagrebu.
U trenutku kada nam veliki rat kuca na vrata potrebno je POLITIČKI MISLITI OVAJ SVIJET
U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, u sklopu ciklusa “U trenutku kada nam veliki rat kuca na vrata potrebno je POLITIČKI MISLITI OVAJ SVIJET”, otvoren je treći izložbeni segment posvećen feminističkom artivizmu. Izložba, koja okuplja više od četrdeset umjetnica, donosi presjek feminističkog performansa, obuhvaćajući teme ženskog rada, osobnih odnosa, povijesnih nejednakosti i borbe za prava žena. Izložba, dio šireg projekta “Povijest političkog performansa” udruge Domino, predstavlja radove koji su hrabro otvarali društvene i političke teme, a danas, u aktualnom trenutku, dobivaju novu, urgentnu relevantnost.
Izložba je za javnost otvorena do 23. ožujka u MSU-u u Zagrebu.
SintArt 17 – Driant Zeneli: Dolina čudnih ljubavnika
Driant Zeneli u Zbirci Richter Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb predstavlja filmsku intervenciju s neljudskim protagonistima, poput lista, krijesnice i vilinskog konjica, koji metaforički progovaraju o ljudskim iskustvima, ekološkim krizama i borbi za pravdu na Balkanu. Njegove poetske pripovijesti, nastale kroz participaciju različitih zajednica, smještene su u brutalističku arhitekturu, gdje fragilnost protagonista kontrastira simboličkoj snazi koja propituje postojeće poretke. Izložbu, čiji je kustoski koncept osmislila Leila Topić, otvara zvučni performans, nakon kojeg slijedi vodstvo umjetnika i kustosice.
Izložba je otvorena do 29. ožujka u Zbirci Richter Muzeja suvremene umjetnosti Zagrebu.
U snu Steiner. Djela Milana Steinera iz fundusa Gradske galerije Striegl
Gradska galerija Striegl je 2025. godine otkupila značajnu zbirku djela Milana Steinera, Siščanina koji je ostavio dubok trag u hrvatskom slikarstvu 20. stoljeća. Zbirka od 147 crteža, akvarela i uljanih slika, uz bogatu arhivsku građu, predstavlja iznimno vrijedan otkup za grad Sisak i hrvatsku umjetnost. U Holandskoj kući u Sisku, Gradska galerija Striegl organizira izložbu “U snu Steiner”, predstavljajući cjelovitu otkupljenu zbirku. Izložba, koja traje od 27. veljače do 31. svibnja 2025., ne samo da prikazuje Steinerov opus, već i naglašava važnost očuvanja umjetničkog nasljeđa i pozicionira Sisak kao središte kulturne baštine.
Izložba je otvorena za javnost do 31. svibnja u Holandskoj kući Sisak, Gradske galerije Striegl.
John Miličić | Neizvjesnost
John Miličić u svom novom radu nastavlja istraživati pejzaže kroz mozaične kompozicije enkaustike, ovaj put fokusirajući se na dinamične prizore s vožnje rodnim Hvarom. Kroz fragmentirane i produžene vizualne sekvence, smješta promatrača u poziciju suvozača, naglašavajući osjećaj nemoći i neizvjesnosti. Odsustvo lika pojačava dojam osobnog pogleda umjetnika, koji kroz pejzaže izražava unutarnji nemir i tankoćutnost. Brzi zavoji i izmjenični snopovi svjetla i tame simboliziraju disonance suvremenog svijeta i osobne sukobe s gubitkom kontrole. Miličićev rad tako postaje refleksija ne samo vanjskog svijeta, već i unutarnjeg stanja umjetnika, nudeći trenutke isključivanja i sanjarenja usred neizvjesnosti.
Izložba je otvorena za javnost do 2. svibnja u Galeriji Manuš u Splitu.
FOTOGRAFIJE: PR
