Pred vama su izložbe koje propituju sve – od digitalnih sjećanja do materijalnosti tijela i nasljeđa otpora. Sandra Sterle nas teleportira “Izvan Planeta” s imerzivnom zvučnom instalacijom, secirajući prošlost u potrazi za novim identitetom. Direktno s ulice, Vladimir Dodig Trokut diže svoj “Pjev slobode”, monumentalnu krletku s pištoljem, podsjetnik na umjetnost kao čin subverzije. U Galeriji SC, “Matrice: Tijelo” secira našu fizičku egzistenciju kroz radove mladih umjetnika, slaveći nesavršenost kao ultimativnu snagu. S druge strane, MMSU Rijeka prekopava svoje arhive za “Iza plime”, spajajući stare i nove radove u dijalogu o moći i promjenama uz obalu. A za one koji žele dublje zaroniti u povijest avangarde, Galerija Galženica oživljava buntovni duh grupe “Zemlja”, čiji se utjecaj osjeća i 90 godina poslije.
Sandra Sterle: Izvan Planeta
Izložba “Izvan Planeta” umjetnice Sandre Sterle, dio ongoing projekta “Tko je Elsa Fluid, to se zna”, otvara se i briše granice organskog i anorganskog. Elsa Fluid nastavlja svoju opsesiju sjećanjem i vremenom, ali ovaj put kao imerzivna prostorna instalacija zvuka i pokreta. Polazeći od svog filma “Oživjeti djeda”, Sterle ga secira u fragmente prošlosti, gradeći novi, neuhvatljivi identitet.
U suradnji s Willom Linnom (prostor) i Hrvojem Pelicarićem (zvuk), galerija postaje poligon za njezino istraživanje nastanjivanja. Kustosice Irena Bekić i Ivana Meštrov vode nas kroz ovu dekonstrukciju stvarnosti koja traje do 31. svibnja na adresi Tomašićeva 12. Pripremite se za osjetilno putovanje izvan poznatih orbita!
“Pjev slobode” Vladimira Dodiga Trokuta
U zagrebačkoj Vlaškoj ulici, na nogostupu ispred antikvarijata Crveni Peristil/M23 galerije, postavljena je umjetnička instalacija Pjev slobode Vladimira Dodiga Trokuta. Ova instalacija, replika tradicionalne dalmatinske krletke za grdeline, “ćibe”, koju je Trokut koristio u svojim umjetničkim intervencijama od 1976. do 2016. godine, doseže impresivne dimenzije: 240 cm visine, 284 cm dužine i 184 cm širine. U njezino je središte smještena replika pištolja, referenca na inicijalni rad iz istoimenog opusa.
Trokut je na ovom projektu počeo raditi još 2015. godine, što dokazuju skice i bilješke sačuvane u Antimuzeju. Restauracija “Pjeva Slobode!” završena je u ožujku 2025. godine, deset godina nakon početka rada.
Dodig Trokut ostavio je dubok trag na hrvatskoj umjetničkoj sceni, a njegovo djelo i dalje izaziva interes i rasprave. Otvorenje retrospektive i svečano otkrivanje instalacije “Pjev Slobode!” održalo se na umjetnikov rođendan, u petak, 4. travnja 2025., u 19 sati, na nogostupu Vlaške 89/1, ispred M23 galerije i ostaje do kraja svibnja na lokaciji, za javnost.
Matrice: Tijelo
Baš kad pomislimo da je proljeće rezervirano samo za buđenje prirode, zagrebačka Galerija SC sprema nam još jedno cvjetanje – ono umjetničko! Prošlog četvrtka, 8. svibnja, točno u 20 sati, otvorila se izložba intrigantnog naziva “Matrice: Tijelo”. Riječ je o radovima koji su nastali unutar istoimenog edukativnog umjetničko-istraživačkog projekta Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a pridružili su im se i neki tematski srodni uradci.
A tko sve izlaže? Pa, ekipa je šarolika i talentirana: studenti i studentice ALU Zagreb – Ezra Zlatan Baričević, Helena Birin, Ljubica Golubić, Sara Kudrić Smerke, Nika Lamešić, Kristina Novosel, Paula Palikuča, Vid Pavlić i Mateo Sito. Društvo im rade i Luka Horvatić s FER-a, alumna ADU Margareta Sinković te Matilda Fatur, koja nam stiže s Accademie Dimitri iz Švicarske. Zanimljiv spoj različitih perspektiva, zar ne?
Za one koji vole dublje kopati, “Matrice” kao projekt postoji još od 2016. godine i svake sezone fokusira na neki novi aspekt pojma matrice u umjetnosti i znanosti. Glavna radionica ovogodišnjeg izdanja, “Matrice: Tijelo”, održana je ljetos u Grožnjanu i očito je bila plodonosna jer su studenti tamo dobili hrpu novih znanja o body artu, performansu, plesu, tijelu u javnom prostoru, pa čak i BioArtu. Sve to pod budnim okom voditeljica i mentorica Ines Krasić, Mirjane Vodopije i Ive Ćurić, uz asistenciju Vlaste Žanić i Margarete Sinković na nekim radovima.
A zašto je sve ovo važno? Pa, kako lijepo primjećuje Matej Knežević u predgovoru izložbe, u vremenu kad se tijelo stalno pokušava ušminkati i svesti na neku idealnu formu, ovi radovi nas podsjećaju na nešto ključno – da je prava snaga tijela baš u njegovoj nesavršenosti, u svim onim tragovima koje život ostavlja. Tijelo koje nije savršeno, koje ne stane uvijek u kalup – e, baš takvo tijelo postaje inspiracija za stvaranje.
Dakle, ako ste željni svježe umjetnosti koja propituje naš odnos prema vlastitom tijelu i svijetu oko nas, svakako navratite u Galeriju SC. Izložba će biti otvorena do 17. svibnja, i to radnim danom od 12 do 20 sati, a subotom od 10 do 13 sati.
Iza plime
MMSU Rijeka upravo je otvorio izložbu “Iza plime”, totalni mindbending projekt koji spaja stare majstore s vrućim imenima suvremene scene. Kustoska ekipa je zavirila u svoje arhive i izvukla radove koji vode dijalog s najnovijim komadima, mapirajući tako stoljeće i kusur umjetničke evolucije. More i grad ovdje nisu samo pozadina, već epicentar priče o moći, identitetu i konstantnim mijenama.
Od idiličnih morskih pejzaža do sirovih prikaza migracija i ekoloških katastrofa (hello, Oliver Ressler!), izložba surfa kroz različite medije – fotke, videe, slike – propitkujući goruća globalna pitanja. Zamislite to kao vizualni remix povijesti i sadašnjosti, gdje se antologijske marine sudaraju s postapokaliptičnim vizijama. Tina Gverović, Siniša Ilić i ekipa vode nas na putovanje kroz luku kao mjesto rada, nade i straha, secirajući kako je more definiralo Rijeku i šire. Ova izložba nije samo pogled u prošlost, već i provokacija za budućnost, sve do 31. svibnja.
Barbara Blasin: Žene u javnom prostoru (II)
Žene u javnom prostoru (II) predstavlja novu seriju fotografija višegodišnjeg projekta fotografkinje i dizajnerice Barbare Blasin koja se odnosi na uočavanje, bilježenje i označavanje uloge, položaja i slike žena u javnom gradskom prostoru Zagreba. Ova se izložba nastavlja na prethodne iteracije projekta koje su se odvijale tijekom gotovo deset godina pod nazivima Gradska rubrika (2016.) i Žene u javnom prostoru: briga za grad (2023.) koja je bila nagrađena za najbolji izložbeni projekta ULUPUH-a tijekom 2023. godine. Dugotrajnost projekta i njegov otvoreni tijek ukazuju na promjene situacija koje žene grada žive u suvremenom društvu. Izložba je za javnost otvorena u KIC-u u Zagrebu do 16. svibnja.
Barbara Blasin, grafička dizajnerica i fotografkinja, diplomirala je 2002. (MA) Studij dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Svoj profesionalni rad započinje 1997. kao fotografkinja u časopisu Arkzin. Bavi se dizajnom i fotografijom, te je surađivala na raznim interdisciplinarnim i istraživačkim projektima koji se bave ženskom historiografijom. Izlagala je samostalno i na mnogim grupnim domaćim i međunarodnim izložbama. Dobitnica je nagrade Hrvatske sekcije AICA-e (International Association of Art Critics) na “Zagrebačkom salonu” 2008. i 2011., te ULUPUH-ove nagrade za najbolji izložbeni projekt u 2023. godini. Živi i radi u Zagrebu.
90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.
Vrijeme je za mali flashback u zagrebačkoj Galeriji Galženica! Upravo su otvorili izložbu “90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”, i vjerujte, ovo nije nostalgična revija prašnjavih artefakata. Ovo je direktan udarac u trbuh suvremenosti, podsjetnik da neke ideje nikad ne umiru.
Okupila se ekipa da oda počast legendarnoj umjetničkoj grupi Zemlja, onima koji su davne 1935. dobili “shut down” od policije, ali čiji se utjecaj širi desetljećima. Kolekcionari Boris Vrga i Hrvoje Vukosavić iskopali su blago iz svojih privatnih zbirki, a kustosica Antonia Vodanović i povjesničar umjetnosti Petar Prelog bacili su spotlight na značaj ove subverzivne ekipe.
Zemlja je bila spajanje umjetnosti i života, avant-garde do srži. Njihov manifest je bio kratak, jasan i moćan: “Umjetnost i život su jedno.” I to je ostalo rezonirati kroz generacije umjetnika, posebno onih koji se bave “stvarnim” temama – socijalnom pravdom, radničkom klasom, marginaliziranima. Čak i lokalni heroj Dragutin Trumbetaš kaže da su mu Zemljaši bili inspiracija.
Povijesničar umjetnosti Petar Prelog naglašava da nitko poslije Zemlje nije tako glasno zagovarao kolektivno umjetničko djelovanje s ciljem da umjetnost bude dio svakodnevice. Njihova mješavina političkog angažmana s ljevice i nacionalne svijesti bila je unikatna ne samo ovdje, već i u Europi. Učili su nas da se čak i u teškim vremenima može roditi umjetnost s velikim idealima.
Na izložbi je “who’s who” hrvatske moderne umjetnosti: Hegedušić, Generalić, Radauš, Detoni i druga imena. Svaki kolekcionar je odabrao 25 radova, dajući nam sve nijanse Zemlje. Vidjet ćete tu sirove prikaze zatvorenika, seljaka, prosjaka, ali i djela koja malo odstupaju od tog narativa – aktove, portrete, autoportrete – nagovještavajući unutarnje borbe i želju za individualnim izrazom unutar grupe.
A kao bonus, tu je i dokumentarac Obrada Gluščevića iz 1973., “Zemlja (grupa slikara)”, satirična priča s glumcima koji čitaju kritike iz onog vremena. Dakle, ako želite vidjeti umjetnost koja je hrabra i koja je relevantna i danas, posjetite Galeriju Galženica u Velikoj Gorici do 23. svibnja. Ovo nije samo izložba, ovo je statement.
Ivan Prerad: 1.25
Galerija Kranjčar ponovno je poprište vizualne alkemije Ivana Prerada, umjetnika koji neprestano redefinira granice slikarstva. Njegova najnovija izložba nastavlja tamo gdje je stao, duboko uranjajući u formalne i sadržajne odnose, gurajući dvodimenzionalni medij u neočekivane prostorne dimenzije. Prerad dokazuje da drevna slikarska praksa itekako može biti svježa i relevantna, a tajnu krije u njegovom inovativnom pristupu teksturi i boji.
Njegova zaštitna tehnika slojevitog slikanja stvara iluziju neprestanog pulsiranja na površini platna. Preradove slike žive u simbiozi s promatračem, mijenjajući svoj karakter ovisno o kutu gledanja, čime preuzimaju i ambijentalne kvalitete. Još od svojih ranih radova, poput upečatljive “Mangakute” s njenim suptilnim nijansama plave i sive, Prerad je privlačio pažnju svojom paletom. No, ključni pomak dogodio se s uvođenjem njegove specifične tehnike nanošenja tankih traka na platno,
bojanja svakog sloja, a zatim dodavanja novih u različitim bojama. Ovaj složeni proces rezultira vibrantnim teksturama s ujednačenim ritmom, ali i fascinantnom sposobnošću mijenjanja kolorita ovisno o perspektivi. Prerad je ovaj princip istraživao kroz apstraktne i figurativne forme, a potonje je kulminiralo impresivnim ciklusom “Imaginarni muzej” prije nekoliko godina.
Sada, Prerad predstavlja svoj najnoviji rad apstraktne provenijencije pod nazivom “1,25”. Iako se formalno može činiti kao ciklus, zapravo je riječ o jedinstvenom ambijentalno-slikarskom djelu sastavljenom od osam ravnopravnih i međusobno povezanih segmenata. Umjetnik ostaje vjeran svojoj prepoznatljivoj tehnici, ali uvodi suptilan, precizan pomak.
Pri nanošenju posljednjeg, zelenog sloja na svako platno, Prerad čini ritmički pravilan pomak od točno 1.25 milimetra u odnosu na prethodne plave i crvene slojeve. Ovaj pomak je pomno proračunat u odnosu na širinu traka, stvarajući kontinuirane i uvjerljive promjene u zasićenosti boje kroz cijeli osmerodijelni ansambl. Svako platno logično se nadovezuje na prethodno, zadržavajući pritom vlastitu unutarnju kolorističku dinamiku.
Preradovo recentno slikarstvo nedvojbeno je ambijentalno, svjesno interakcije s prostorom i promatračem. Ta je ambijentalnost dodatno naglašena načinom prezentacije, gdje slike vise slobodno u prostoru poput zastava, odmaknute od zida. Neki od korijena Preradovog pristupa mogu se naći u op-artu i novim tendencijama, pa čak i u ranijim majstorima poput Holbeina.
No, nema sumnje da je Ivan Prerad potpuno osviješten suvremeni umjetnik koji slikarstvu pristupa na autentičan i inovativan način. Njegova igra s percepcijom i prostorom otvara nove dijaloge unutar medija slikarstva, čineći ga relevantnijim no ikad. Posjet Galeriji Kranjčar stoga nije samo gledanje slika, već iskustvo fluidne vizualne dinamike. Izložba je otvorena do 14. svibnja.
Damir Očko: Special Feelings
Galerija Manuš u Zagrebu s ponosom predstavlja izložbu “Posebni osjećaji” Damira Očka. U središtu izložbe nalazi se Rudy, Očkov drski animatronički papagaj, čiji genijalni mehanizam toksične internetske komentare pretvara u kratke, fragmentirane fraze koje odjekuju poput besmislenih stihova. On funkcionira kao duhovita dekonstrukcija i kritički komentar o tome kako tijelo i glas prenose značenje, kako se kodiraju i manipuliraju – ponavljajuća tema u Očkovom radu.
Rudy je svojevrsni terapeutski uređaj za ublažavanje “doomscrollinga”, obučen da prosijava i obrađuje sadržaj koji ni sam umjetnik više ne može podnijeti, uspostavljajući jedinstvenu dinamiku s kolažima iz serije “Dragforms” – anagramima specifičnih fobija čiji oblici, vizualni fragmenti i materijali iz neobičnih izvora mutiraju u složena, višeslojna značenja.
Isti duh odjekuje u seriji “Spirits”: živahni i razigrani skulpturalni oblici prekriveni ostacima šminke i sjaja s queer zabava podsjećaju na umjetnikova osobna iskustva zajedništva, nježnosti i brige. Ova krhka djela su istovremeno intimna i univerzalna; kroz njih, kao i kroz “Dragforms”, umjetnik plete nit povezanosti sa svojom zajednicom, proširujući osjećaj pripadnosti izvan krutih granica.
U Očkovom umjetničkom procesu, oblici su prolazni, forme su u “dragu”, glasovi se prelamaju, a granice postaju porozne, dopuštajući da se novi, nedokučivi prostori slobode pojave iz onoga što izmiče strogim strukturalnim definicijama. Izložba je otvorena do 24. svibnja.
John Miličić: Uncertainty
U svom novom radu, John Miličić enkaustikom na MDF pločama nastavlja istraživati putovanja i krajolike, manipulirajući sjećanjem i percepcijom. Izložba u splitskoj Galeriji Manuš prikazuje tri ritmičke cjeline, inspirirane vožnjom Hvarom: monumentalne slike iznenadnih zavoja, fragmentirane vožnje uzbrdo i nizbrdo.
Krajolici u pokretu smještaju promatrača na suvozačevo mjesto, a odsutnost figure pojačava dojam pogleda i dovodi u pitanje vizualne informacije. Fragmentirane scene naglašavaju ograničenja vida i izazivaju tjeskobu.
Miličićeva percepcija odražava unutarnji nemir i nesigurnost svijeta. Suvozačeva nemoć i ovisnost o vanjskim silama, prikazani kroz promjenjive snopove tame i svjetla, simboliziraju suvremene disonance i društvene asimetrije. Kroz osobnu perspektivu, umjetnik promišlja o borbi sa svijetom koji oduzima kontrolu, koristeći produženi pogled kao bijeg u san o boljem ishodu. Izložba je u splitskoj Galeriji Manuš otvorena do 15. svibnja.
U snu Steiner. Djela Milana Steinera iz fundusa Gradske galerije Striegl
Godine 2025. Gradska galerija Striegl u Sisku ostvarila je značajan kulturni pothvat otkupom bogate zbirke radova Milana Steinera, Siščanina čiji je opus ostavio neizbrisiv trag na hrvatskom slikarstvu 20. stoljeća. Zbirka, koja obuhvaća 147 crteža, akvarela i uljanih slika, uz opsežnu arhivsku građu, predstavlja neprocjenjivu vrijednost ne samo za grad Sisak, već i za cjelokupno razumijevanje hrvatske umjetničke baštine.
U prostorima novootvorene Holandske kuće, Galerija Striegl pokrenula je realizaciju velike izložbe pod nazivom “U snu Steiner”, koja će javnosti predstaviti cjelokupni otkupljeni fond Steinerovih djela. Ovaj izložbeni projekt ističe se kao primjer kvalitetne muzejsko-galerijske prakse, naglašavajući važnost očuvanja cjelovitosti vrijednih zbirki i njihove trajne dostupnosti javnosti. Grad Sisak se tako pozicionira kao odgovoran čuvar umjetničkog nasljeđa svojih autora, čiji radovi imaju ključnu ulogu u kontekstualizaciji hrvatske umjetnosti unutar europskih tokova.
Izložba “U snu Steiner” ne nudi samo retrospektivu umjetnikova rada, već i kritički osvrt na početke hrvatske moderne, otkrivajući izazovan put Steinerova opusa do današnjih dana. Posebno se ističe uloga pokojnog akademika Josipa Vanište, koji je naslijedio Steinerovu ostavštinu od umjetnikova brata Ive Steinera i s velikim poštovanjem preuzeo obvezu posredovanja njegovih djela muzejsko-galerijskim institucijama.
Ovaj otkup, pozdravljen od stručne zajednice, označava promjenu paradigme u nabavi umjetnina za javne ustanove, ističući brigu Siska za umjetničko nasljeđe dvojice ključnih umjetnika. Otkup dragocjene zbirke učvršćuje Sisak kao kulturno središte koje promiče modernu i suvremenu likovnu baštinu, privlačeći ljubitelje umjetnosti i otkrivajući specifičnosti lokalnog umjetničkog nasljeđa.
Ravnateljica Galerije Striegl, Alma Trauber, naglasila je da je projekt “Milan Steiner” ostvarenje dugogodišnjeg sna o prezentaciji Steinerova opusa u njegovom rodnom gradu, uz djela Slave Striegla. Vizualni umjetnik Marko Tadić, autor postava izložbe, istaknuo je Steinera kao “tihog genija” čije bi prisustvo u Sisku i Zagrebu trebalo biti konstantno. Vizualni identitet izložbe potpisuje Sven Sorić, koji naglašava važnost Steinerova povratka za lokalnu sredinu i njegov značaj koji nadilazi lokalne okvire, podsjećajući na Krležin san i Vaništinu strast prema Steinerovu djelu.
Naziv izložbe “U snu Steiner” povezuje se s Krležinim zapisom sna iz 1919. godine, ali i s ostvarenjem sna Siska o trajnoj prezentaciji Steinerova opusa u rodnom gradu. Nedosanjani san postao je stvarnost.
Umjetnost otpora
Izložba “Umjetnost otpora”, dio šireg međunarodnog projekta The Arts of Resistance (TAoR) traje do 21. lipnja 2025., bacajući svjetlo na kompleksne veze između prošlih i sadašnjih borbi protiv fašizma. Ovaj projekt nije samo izložba; to je rezultat višemjesečnog kolektivnog istraživanja mladih umjetnika, istraživača i stručnjaka vođenih vizionarskim dvojcem Ruth Anderwald + Leonhard Grond iz udruge HASENHERZ.
Inspirirani esejem Umberta Eca “We Are European”, TAoR promišlja Europu kao neprekidni eksperiment mira, identiteta i otpora. Izložba donosi svježe umjetničke radove koji su izrasli iz međunarodnih radionica održanih u Beču i umjetničke intervencije u javnom prostoru Braunschweiga. Ovi mladi kreativci ne samo da istražuju povijesne kontekste otpora, već ih i rekontekstualiziraju kroz prizmu suvremene umjetničke prakse, nudeći nam nove načine gledanja na stare borbe.
Ono što ovu izložbu čini posebno intrigantnom jest njezin dijalog s fundusom MSU-a. Novonastali radovi bit će postavljeni uz bok onih iz muzejske zbirke koji se bave temama otpora i antifašizma, stvarajući neočekivane veze i nudeći svježa tumačenja poznatih djela. Kroz ovaj ciklus “Okidači”, MSU ne samo da izlaže umjetnost, već i potiče na kritičko promišljanje i otvara prostor za nove narative.
“Umjetnost otpora” nije samo izložba; to je platforma za međugeneracijski i međunarodni dijalog o nasljeđu borbe protiv fašizma i njegovim suvremenim manifestacijama. Financiran od strane Kreativne Europe i podržan od strane brojnih institucija, ovaj projekt pokazuje moć umjetnosti kao alata za kritičko promišljanje i društvenu promjenu. Ako vas zanima kako mladi umjetnici danas rezoniraju s povijesnim otporom i kako umjetnost može biti subverzivna sila, ovo je izložba koju nećete htjeti propustiti. Vidimo se na drugom katu MSU-a!
FOTOGRAFIJE: PR
