Trend “little treat” kulture pojavio se na TikToku još tijekom ljeta prošle godine, a temeljen je na mantri koja se vrti oko “malih poslastica ili trenutaka zadovoljstva” kojima se okrećemo kako bismo pobjegli od često “neprijateljske” stvarnosti.
Vjerojatno ste upoznati s konceptom little treat kulture koja je na TikToku i internetu općenito postala trend još prošlog ljeta, a čini se da još uvijek ne jenjava. To je čin prepuštanja malim i jeftinim užicima, kao nagrada za obavljeni zadatak, a ponekad čak bez ikakvog posebnog razloga. Recimo, kupite si ledenu kavu dok po gradu obavljate obaveze. Ili prošećete do pekare po pecivo nakon što ste obavili zadatak koji ste cijeli dan odgađali.
Što je “little treat” kultura?
“Little treat kultura je praksa priznavanja da radimo nešto teško, neugodno ili dosadno, uz neku vrstu nagrade”, kaže bračna i obiteljska terapeutkinja Caitlin Harrison. “Radim prvenstveno sa ženama od 20 do 40 godina i mogu reći da je ovo prilično popularan trend kod nas. I sama kao žena od 30 i nešto godina mogu reći da sudjelujem u tom trendu”, dodaje Harrison za HuffPost.
U jednom članaku u The New York Timesu iz 2022. navodi se da je porast treat kulture možda bio odgovor na “trajnu bespomoćnost i tugu” koje su definirale pandemiju. “Kod treat kulture uvijek ćete redovito dobivati tu poslasticu. Ako ništa drugo, na to se barem možete osloniti. Postoji garancija da će taj mali ritual koji imate svaki tjedan zadovoljiti barem nešto u vama”, rekla je profesorica Tracy Llanera.
Iako je izraz “little treat” kultura nov, sam koncept nije. Marketinški stručnjak Kokho Jason Sit kaže da je koncept sličan teoriji koja se naziva “lipstick index” (i kasnije “nail polish index”), a koja tvrdi da su potrošači skloni kupovati male, pristupačnije luksuzne proizvode poput kozmetike u vrijeme ekonomske krize. Treat kultura ili kako bismo na hrvatski preveli kultura čašćenja, također je oblik maloprodajne terapije, ali “s fokusom na male, jeftine kupovine”, dodaje Sit.
Stručnjaci kažu da little treat kultura ima dobre strane
Slavljenje malih pobjeda može biti korisno “u svijetu u kojem smo skloni pretjerano se fokusirati na velike rezultate” i prekretnice, tvrdi britanski psiholog i wellbeing stručnjak Lee Chambers za HuffPost. “Male poslastice mogu djelovati kao pozitivno pojačanje i stvoriti pozitivan feedback za zdrave navike. Mogu povećati motivaciju i emocionalno blagostanje te mogu potaknuti osjećaj postignuća”, dodao je.
Postoji vrijednost u tome da si poklonimo trenutke jednostavnog zadovoljstva i sreće. Pozitivne emocije koje doživljavamo kada kupujemo ledeni čaj ili novi balzam za usne ne odnose se na sam artikl, objašnjava Sit. “One proizlaze iz iskustva konzumiranja – uzimanja pauze od posla, osjećaja da smo zaslužili nagradu u obliku poslastice i da radimo nešto kako bismo vodili brigu o svojim emocijama”, dodaje.
Klinička psihologinja Zainab Delawalla kaže da bi moglo biti “korisno i vjerojatno osnažujuće” koristiti nagrade kako bismo se motivirali da izvršimo neugodne, ali potrebne zadatke. “Na primjer, važno je glasati na izborima, ali ako je stajanje u dugim redovima sredstvo odvraćanja, “počastiti” se kavom kako bi nam to bilo podnošljivije, dobar je mali life hack”, rekla je Delawalla.
Ali postoje i loše strane
Ipak, pretjerano oslanjanje na te male poslastice ili zadovoljstva kako bi se preživjelo dan može imati implikacije, “uključujući ovisnost o vanjskim nagradama” i “preveliku usredotočenost na kratkoročno zadovoljstvo”, smatra Chambers. “Također, ima potencijal da se normalizira, istovremeno umanjujući prednosti, budući da postaje standardni način funkcioniranja.”
Neki stručnjaci također kritiziraju little treat kulturu da je konzumeristička jer se često povezuje s trošenjem novca (iako može uključivati i self-care postupke koji ne koštaju gotovo ništa, poput provođenja vremena vani, rješavanja križaljke ili slušanja podcasta). “Little treat kultura može biti izazovna s obzirom na njenu blisku povezanost s konzumerizmom. Potencijalno može opteretiti naše financije ili čak natjerati ljude da se osjećaju da si ne mogu priuštiti te male poslastice, što može djelovati obeshrabrujuće”, dodaje Chambers.
Na društvenim mrežama nedavno se počelo raspravljati o tome jesmo li možda s little treat kulturom otišli predaleko. “Little treat kultura izmiče kontroli. Ne treba ti kava od 8 dolara jer si oprao rublje” – glasi jedan viralni tweet.
Psihologinja Delawalla kaže da je u pitanju sklizak teren. Ako se oslanjamo isključivo na vanjske motivatore za obavljanje čak i blago neugodnih svakodnevnih zatadaka, možemo izgubiti unutarnju motivaciju u tom procesu. “Unutarnja motivacija je vrlo moćan mehanizam aktivacije ponašanja i možemo se osloniti na nju da nas natjera da učinimo većinu stvari koje trebamo učiniti, sve dok je možemo povezati s našim osobnim vrijednostima. Nagraditi se nekom malom nagradom je trenutno zadovoljstvo koje stvara ovisnost o “poslastici” koja možda nije prirodno povezana sa zadatkom koji morate obaviti. Na kraju, kakve veze ima fancy kava s pranjem rublja?”, kaže Delawalla.
Ako kućanske poslove možete povezati s jednom od svojih temeljnih vrijednosti – poput održavanja organiziranog životnog prostora koji podržava vaše mentalno zdravlje – tada obavljanje tih svakodnevnih zadataka može pružiti intrinzične osjećaje zadovoljstva koji će vam pomoći da se držite svojih navika, objasnila je Delawalla.
S druge strane, obiteljska i bračna terapeutkinja Caitlin Harrison ne vjeruje da je kultura malih poslastica otišla predaleko. Po njoj, vjerojatnije je u pitanju rodna predrasuda. “Više mislim da je problem kritiziranje trendova u kojima obično sudjeluju žene. Društvo voli komentirati i posramljivati žene zbog stvari koje im pričinjavaju zadovoljstvo. Ograničavanje zadovoljstva čini mi se puritanskim i dosadnim”, smatra.
Kao i s većinom stvari, little treat kulturu je najbolje prakticirati pažljivo i umjereno, smatra psiholog i wellbeing stručnjak Lee Chambers, a Harrison savjetuje – pristupite svom osobnom sustavu nagrađivanja s promišljenošću i samosviješću. “Ako mala nagrada ili poslastica negativno utječe na vaš posao, život kod kuće ili vaše mentalno stanje, zastanite i ponovno razmislite o obrascu ponašanja. S druge strane, ako vam to omogućuje da se veselite nečemu u alternativno dosadnom i iscrpljujućem životu, samo naprijed”, dodaje Harrison.
Kako brendovi iskorištavaju little treat kulturu
Kada se trend pojavio prošlog ljeta, društvene mreže ubrzo su preplavila videa korisnika kako uživaju u tim self-care momentima u formi ledenih kava ili bubble tea čajeva od 5-6 eura. Sve se to konzumiralo sa svrhom: transformirati taj proizvod ili “trenutačno zadovoljstvo” u content, preoblikujući jednu od velikih dilema današnjeg doba – živimo li stvarno ili samo projiciramo aspirativni način života na internetu.
Little treat kultura je suštinski povezana s onom vječnom potragom za stimulacijom ili pozitivnim osnaživanjem koje generacija Z osjeća. Stanje je to koje navodi mlade na malu kupovinu i/ili “hranjenje” malim stvarima i trenucima za ublažavanje općeg neraspoloženja. To je dovelo da proizvođači grickalica lansiraju nove proizvode posebno smišljene da zadovolje ovu potražnju kroz mini verzije svojih proizvoda u kojima se može uživati bilo kada. Strategiju koja često potiče impulzivnu kupnju, šaljući poruku da je “u redu uživati”, mnogi su brendovi materijalizirali, poput Tate’s Bake Shopa koji je lansirao svoje poznate čokoladne kekse u malom one-bite formatu.
Cijela industrija čak provodi studije o odnosu između generacije Z i grickalica kao latentne kulture. Proizvođač napolitanki Loacker anketirao je 1700 odraslih Amerikanaca prošle godine i otkrio da “gen Z i milenijalci daju veći prioritet balansiranju izvrsnog okusa s visokokvalitetnim sastojcima koji podržavaju njihov lifestyle” te da je “73% ispitanika generacije Z navelo kvalitetu kao ključan utjecaj na to kako biraju slatkiše i grickalice u usporedbi s 50% starijih od 60”.
FOTOGRAFIJE: Unsplash
