Od Admont Abbey knjižnice u Austriji koja je remek-djelo baroka (a i zvijezda Instagrama) pa do The Codrington Library u Oxfordu prepune mramornih skulptura, Europa vrvi uistinu predivnim knjižnicama koje nas na čaroban način uvlače u svijet knjiga i istovremeno pružaju mali bijeg od stvarnosti. Otkako smo prije nekoliko dana ugledali novo ruho Nacionalne knjižnice Francuske, uvjerenja smo da u oštroj kokurenciji ova pariška ljepotica odnosi pobjedu i titulu najljepše u Europi.

Nakon 12 godina duge obnove, Nacionalna knjižnica Francuske ili službeno Bibliothèque nationale de France u rue de Richelieu u Parizu osvanula je u novom ruhu i otvorila svoja vrata svim znatiželjnicima krajem 2022. godine. Premda su i postojeće uređenje, kao i njena bogata povijest, bili dovoljni za ostvarenje sna svakog bibliofila, rekonstrukcija dotrajalog prostora uvela je zapanjujuću knjižnicu iz 18. u 21. stoljeće.

Jedna od dvije adrese na kojima danas djeluje Nacionalna knjižnica Francuske u Parizu, rue de Richelieu, sadrži više od 22 milijuna predmeta i dokumenata, a ondje se čuva ne samo sve što je objavljeno u Francuskoj, već i skulpture, fotografije, pa čak i rukopisi poznatih francuskih pisaca poput Victora Hugoa i Marcela Prousta. Preuređenje ove ikonične institucije, koja u Parizu zauzima cijeli jedan blok, predvodila je arhitektonska tvrtka Bruno Gaudin Architectes.

Nacionalna knjižnica Francuske

Predmet renovacije u povijesnoj pariškoj knjižnici bili su hodnici, skladišni i muzejski prostor, kao i jedinstvena Ovalna soba, jedna od čitaonica knjižnice, koja je osvježena novim policama i rasvjetnim konstrukcijama. U prošlosti je ulazak u Ovalnu sobu bio ograničen na znanstvenike i studente, no sada je to jedina čitaonica u knjižnici kojoj javnost može besplatno pristupiti, dok se korištenje drugih prostorija knjižnice i posjet istima naplaćuje. Uz nju, preuređena je i još jedna čitaonica: Labrouste Room, prepoznatljiva po svojim visokim stropovima poduprtim željeznim stupovima. U njoj se nalazi knjižnica Nacionalnog instituta za povijest umjetnosti (INHA), a pristup je ograničen samo onima s važećim istraživačkim propusnicama.

Nastala u 18. stoljeću, Nacionalna knjižnica Francuske na ovoj je lokaciji s godinama dobivala različita proširenja, pa je dio zgrade pretvoren i u muzej. Stakleni hodnik vodi do novog muzejskog prostora u kojem se nalazi oko 900 artefakata u zbirci knjižnice.

Samo manji dio knjižnice je javni prostor; većina prostorija se koristi za skladišne svrhe i urede. Od očiju javnosti skrivene su nove arhivske i skladišne police koje se koriste za držanje ostatka knjižnične građe, no činjenica da je spektakularna Ovalna soba prvi put otvorena za svekoliku javnost, pokazuje da je namjera bila otvoriti se više prema gradu i ljudima i nastojati animirati mlađe generacije.