4-dnevni radni tjedan

Što je 4-dnevni radni tjedan? Već samo ime otkriva većinu toga, no ideja je da zaposlenici rade četiri dana u tjednu, dok preostala tri imaju za privatan život i odmaranje od posla. Opće prihvaćen 40-satni radni tjedan u tom slučaju postaje 32-satni i plaćen je jednako kao da radite svih pet dana u tjednu, što se ponegdje naziva modelom “100-80-100”. I dalje primate 100% svoje plaće, u zamjenu za rad od 80% uobičajene satnice, a preostalih 100% tiče se produktivnosti – da bi ovaj model uopće funkcionirao, a posao se obavio, radnik mora biti 100% produktivan na one dane kada je na radnom mjestu.

Na firmama koje žele provesti ovaj eksperiment (i potencijalno ga učiniti novim trajnim stanjem), individualna je prilika i odgovornost da sistem poslože na način koji će odgovarati i zaposlenicima i opstojnosti poslovanja. Dva primjera kako to učiniti dale su nam dvije domaće reklamne i kreativne agencije, Imago Ogilvy i MinusMinus, a svaka je koncept 4-dnevnog radnog tjedna prilagodila i operacionalizirala na sebi svojstven način.

U nastavku ćete moći pročitati njihove dojmove, a prije nego krenemo na priču s Imagom i MinusMinus, svakako vrijedi istaknuti vječnu debatu koja se vodi oko 4-dnevnog radnog tjedna i koja je postala samo još glasnija otkako su se idejom kraćeg radnog tjedna počele baviti čak i vlade velikih zapadnih zemalja.

Pionir u području 4-dnevnog radnog tjedna, još 2015. godine bio je Island, koji je do 2019. provodio tada najveći svjetski pilot projekt sa smanjenim brojem radnih sati, no ne i smanjenim plaćama. Oko 2.500 ljudi sudjelovalo je u testnoj fazi, a rezultati su pokazali da je došlo do smanjenja stresa i burnouta kod zaposlenika, kao i poboljšanja u ravnoteži između posla i privatnog života. Pozitivni rezultati istraživanja koji su doveli do trajne implementacije kraćeg radnog tjedna u mnogim tvrtkama ipak su u drugi plan potisnuli jednu jako bitnu informaciju: Island nije prešao na 32-satni radni tjedan, već se testiralo ljude na 35 i 36 sati radnog tjedna.

Švedska je sa 4-dnevnim radnim tjednom isto koketirala 2015. godine, no s vrlo podijeljenim rezultatima i dojmovima. Belgija je prošle godine u studenom zakonski implementirala 4-dnevni radni tjedan za sve one koji ga žele (no i dalje moraju odraditi 40 sati tjedno, u manjem broju radnih dana), a Španjolska je u prosincu 2022. pristala na zahtjev male ljevičarske stranke Más País da se pokrene skroman pilot projekt 4-dnevnog radnog tjedna.

I onda dolazimo do Velike Britanije, u kojoj je u drugoj polovici 2022. provedeno 6-mjesečno i dosad najveće svjetsko istraživanje učinaka skraćenog radnog tjedna. U njemu je sudjelovala 61 tvrtka i više od 3.300 zaposlenika, vođenih istraživačima sveučilišta Cambridge, Oxford i Boston College, kao i neprofitnih organizacija 4 Day Week Global, 4 Day Week UK Campaign i UK think tank Autonomy.

Od 61 tvrtke, njih 56 nakon istraživanja je reklo da će nastaviti implementirati 4-dnevni radni tjedan u svoje poslovanje, a 18 njih već se izjasnilo da će promjena biti trajna. Rezultati su pokazali ono što se redovito svrstava u najveće prednosti ovog koncepta rada: zaposlenici su postali produktivniji i motiviraniji, smanjio im se stres, a poboljšala se ravnoteža između posla i privatnog života. Imali su više vremena za odmor, obiteljske aktivnosti i hobije, što ih je u konačnici dovelo do većeg osjećaja sreće i zadovoljstva u životu. Mentalno zdravlje se poboljšalo, a stopa burnouta smanjila. Tvrtke koje su sudjelovale, dominantno su prijavljivale da nije došlo do gubitka prihoda zbog jednog dana rada manje.

U medijima se najčešće mogu pročitati one pozitivne strane uvođenja 4-dnevnog radnog tjedna, što nije ni čudno ako uzmemo u obzir koliko neprofitne organizacije lobiraju u korist kraćeg radnog tjedna, no definitivno vrijedi istaknuti da postoje i nedostaci, i da nije možda svaka tvrtka, ili svaki sektor, spreman za uvođenje tako nečega.

Nedostaci uključuju moguće smanjenje prihoda zaposlenika ako se ne radi puno radno vrijeme (kod tvrtki koje su implementirale “4-dnevni radni tjedan”, ali realno nisu), poslovne gubitke zbog kraćeg radnog tjedna i teškoće u organizaciji posla i komunikaciji s klijentima i suradnicima. Također, neki poslovi, poput službe hitne medicinske pomoći ili drugih službi koje zahtijevaju stalnu prisutnost, možda nisu pogodni za ovaj koncept, i još uvijek nije jasno bi li ovakav model poslovanja mogao funkcionirati u cijelom gospodarstvu.

Bilo kako bilo, o 4-dnevnom radnom tjednu slušat ćemo još mnogo, a možda mu i sami svjedočiti u skorijoj budućnosti. Donosimo priču dvije naše firme kojima kraći radni tjedan nije budućnost, već sadašnjost. Evo što su nam imali za reći!

Dina Dretvić, Strategic Planning Director @Imago Ogilvy

Period i okolnosti uvođenja 4-dnevnog radnog tjedna

Imago Ogilvy je 4-dnevni radni tjedan uveo točno 01. 01. 2022., što znači da na ovaj način radimo skoro godinu i četiri mjeseca. Ni mi sami još ne možemo vjerovati.

Što se tiče prilagodbe, prije nego li smo odlučili u potpunosti prijeći na 4-dnevni radni tjedan imali smo testno razdoblje da vidimo možemo li mi to ili ne. Dogovor je bio da 3 mjeseca, u razdoblju od 09.-12.2021., svaki petak radimo od doma, a da pritom pokušamo većinu posla odraditi od ponedjeljka do četvrtka. Cilj je bio da vidimo je li je moguće da posao organiziramo na taj način, ali i da otkrijemo potencijalne probleme. Nakon tri mjeseca (ne)rada od doma – odlučili smo – uvodimo 4-dnevni radni tjedan!

Bila je to direktna posljedica Covida, koji nas je natjerao da radimo na dotad nezamislive načine – od doma, s djetetom u naručju, preko Slacka i Zooma, da kolege ne vidiš, a ponekad ni ne čuješ. Nakon tog mračnog doba, shvatili smo da se neke stvari ni ne trebaju vratiti na staro i da je sada vrijeme za promjene.

Prednosti uvođenja 4-dnevnog radnog tjedna

Prednosti za nas su mnoge, no mislim da najveća prednost leži u činjenici da 4-dnevni radni tjedan za svakog zaposlenika znači 52 SLOBODNA DANA. To znači da vikend traje 3 dana, da nema više one anksioznosti nedjeljom i razmišljanja „uh da mi je samo još jedan dan više da odmorim“. Radi se 4 dana, a odmara 3 što je poprilično dobra ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Iz moje perspektive, kao majke, jedan dodatni slobodni dan mi daje priliku da budem više s kćerkom, uživam u dokolici i zurim u sunce. Dan je tu, na meni je da vidim kako ću ga iskoristiti.

Činjenica da radimo samo 4 dana definitivno utječe na produktivnost jer svi znamo da ukoliko želimo zadržati ovakav način rada (a želimo) moramo sve posložiti i odraditi u 4 radna dana, stoga nema odgađanja stvari. Sve se mora dobro promisliti i isplanirati.

Promjene do kojih je došlo zbog uvođenja 4-dnevnog radnog tjedna

Najveća promjena koju smo uveli je da svi moraju na posao dolaziti na vrijeme u razdoblju između 8 i 9 sati ujutro (i dalje poštujemo akademsku četvrt). Do tada smo imali poprilično fleksibilno radno vrijeme, no s obzirom da nam je cilj bio povećanje produktivnosti u manje radnih dana, važno je bilo da smo svi skupa u isto vrijeme i da se većina posla obavi u to vrijeme.

Kako imati dan slobodno više, a biti na raspolaganju klijentima?

Uvijek smo dostupni, ali težimo tome da sve odradimo u 4 radna dana. No ukoliko je neka hitna situacija, snimanje, neodgodivi sastanak i slično, naravno da izađemo klijentima u susret. Ljudi smo, sve se možemo dogovoriti. Priznajemo, dogodi se poneki radni petak, no vratimo se ponovno na 52 slobodna dan više, stoga pokoje dežurstvo ili sastanak nisu tako strašni.

U početku je bilo malo nevjerice i puno pitanja od strane naših klijenata, jer ovdje ipak pričamo o promjeni paradigme i mindseta, no mislim da smo se doista dobro organizirali tako da klijenti ni ne osjete da nas nema petkom. Klijenti su nam većinom podrška jer s pozitivnim stavom gledaju na ovu promjenu.

Troškovi, plaće, zakonska regulativa…

Sjećam se kada smo Imagovcima rekli da razmišljamo o uvođenju 4-dnevnog radnog tjedna, prvo su svi reagirali velikim pljeskom, apsolutno oduševljenje. A kada je naš CEO Ciglar rekao da će plaće ostati iste –  šok i nevjerica. Svi u se u čudu pogledavali i čekali da kaže u čemu je fora. No fore nema – radimo dan manje, a plaća je ostala ista. Naravno uskladili smo se i sa zakonom i propisima te smo morali donijeti novu odluku o radnom vremenu. Srećom, naša šefica računovodstva je jedna od zagovornica neradnog petka, pa su sve nužne izmjene tekle glatko.

Promjena u načinu rada

Mislim da se tijekom ova četiri dana radi više, ali i kvalitetnije. Još uvijek imamo vremena i za druženje, ručkove, neobavezne razgovore, no kad radimo –  baš radimo. Svi smo svjesni da stvari jednostavno moramo napraviti u 4 dana ukoliko želimo uživati u neradnom petku. I kada ti je to na umu, onda nije problem sve odraditi u manje vremena.

Inozemni primjeri – i koliko su utjecali na uvođenje 4DRN-a u Imagu?

Sve smo sami odradili, puno smo čitali, a bome i puno pričali. S obzirom da pričamo o velikoj pozitivnoj promjeni (jesam li spomenula 52 slobodna dana), onda nije problem sve odraditi sam, bez vanjske pomoći, jer svi žele da to i uspije.

Premda ne znamo za neuspjele pokušaje prelaska na 4-dnevni radni tjedan, znamo da se pozitivne promjene događaju u cijelom svijetu – nakon Islanda, UK testira koncept, spominje se da i USA razmatra uvođenje. Što više kompanija, ali i zemalja, prihvati ovaj koncept, bit će lakše i u Hrvatskoj pratiti te promjene.  

Ukoliko gledamo primjere poput Islanda ili UK, oni su 4-dnevni tjedan testirali u svim sektorima što znači i privatni i javni sektor. U sektorima poput oglašavanja je to možda lakše nego u npr. zdravstvu, no pokazalo se da uz dobru organizaciju i pokojeg čovjeka više se ovakve promjene mogu uvesti i u tim sektorima.

Doista se nadam da će ovaj koncept postati češći slučaj, a da će i kroz nekoliko godina postati novi standard. Vrijeme je da razmišljamo progresivnije, propitkujemo stare obrasce i mijenjamo stvari. Tehnologija nam omogućava da radimo brže, efikasnije, stoga zašto to ne iskoristimo, u početku da dobijemo ta 52 slobodna dana, a kasnije – ma tko zna gdje će nas odvesti! No vrijeme je da otkrijemo.  

Domagoj Davidović, suvlasnik i kreativni strateg @MinusMinus

Period i okolnosti uvođenja 4-dnevnog radnog rjedna

Kada smo odlučili uvesti 4-radni tjedan, još 2019. , on možda i jest bio rijetkost i tek se počinjalo glasnije pričati o konceptu. Ali danas mislim da niti je rijetko niti neobično, pogotovo u agencijskom svijetu.

Za samo prebacivanje na ovaj aranžman, nama nije trebalo puno jer smo mala organizacija i oduvijek je bila misao vodilja da agencija nikad ne preraste tim od 10 zaposlenika pa smo zato fleksibilniji po ovom pitanju, kao i po mnogima drugima.

Iskreno rečeno, nismo previše strategizirali oko ovoga i nije bilo prevelikih istraživanja i priprema. Jednostavno smo htjeli ponuditi neki konkretan benefit ljudima u timu, a dodatni dan za hobije, druge interese ili pak „fuševe“ nam se činio kao super opcija. Pa smo to tako i uveli.

Promjene do kojih je došlo zbog uvođenja 4-dnevnog radnog tjedna

Mislim da najveće promjene zapravo ne vidimo jer bi one trebale biti najvidljivije upravo na onom drugom, privatnom planu zaposlenika. Volimo misliti da smo im dali priliku da vode kvalitetniji život. Poslovno, ne mogu reći da vidimo neke veće promjene. Ali to samo znači da smo i prije imali produktivne i savjesne kolege. Ono što svakako vidimo kao promjenu jest kod novih zapošljavanja gdje 4-dnevni radni tjedan uistinu jest benefit koji je relevantan.

Koji dan u tjednu je neradni?

U našem slučaju, od ponedjeljka do petka, oba su dana neradna, i ponedjeljak i petak. Sistem smo posložili na način da za svaku poziciju u timu imamo po dvije osobe. Jedna ne radi u petak, druga u ponedjeljak. I međusobno se mijenjanju. Na ovaj način, prema klijentima smo uvijek dostupni, a zaposlenici imaju taj dan za sebe.

Dostupnost za klijente

Već u samom našem setupu dvojnih uloga i ovakvog aranžmana da interno imamo 4-radni tjedan, a prema klijetima se to ne vidi, imamo pokriveno puno situacija. Nepredvidive stvari se događaju i nemamo neku fiksnu proceduru u tom slučaju. Ono što jest pravilo je da ćemo uvijek pokušati ne ulaziti ljudima u taj slobodni dan već organizirati da drugačije posložimo projekte.

Jesu li plaće ostale iste?

Naši zaposlenici dobivaju puno plaću za puno radno vrijeme, dodatni dan je dogovori i benefit koji dobivaju. Opet, to je možda prednost malog fleksibilnog sustava odgovornih ljudi.

Stiže li se sve?

Sve stižemo… uglavnom. Em imamo odgovorne zaposlenike koji brzo i dobro rade, em imamo klijente s kojima možemo dogovoriti projekte i rokove na način da svi budu sretni i zadovoljni i posljednje, ali ne manje važno – voditelje projekata koji to sve uspiju iskombinirati i isplanirati.

Sektori u kojima je realno imati ovaj koncept

Prije bih rekao da je to moguće samo u našem, kreativnom sektoru, ali realno mislim da nema prevelikih prepreka za organizaciju u bilo kojoj branši i industriji. To i vidimo – od uspješnog eksperimenta koji se proveo u UK na ovu temu pa do porasta „hybrid work“ opcija kao posljedica pandemije. A ako korporacije mogu organizirati hybrid model (koji su po mom mišljenu u pravilu još nedorečeni i nespretni), sigurno mogu i 4 day work week.

4-dnevni radni tjedan i budućnost rada

Mislim da budućnost rada nije u AI samome (koji je dobar, moćan, produktivan alat, ali i zahtijeva ljudske inpute, podršku i „vodstvo“), nego u nekim novim vezanim zanimanjima i novim skillovima koje će trebati početi razvijati. Ne samo tehničkima – nego kreativnima, filozofskima i slično. A unutar koliko dana u tjednu ćemo ih usavršavati i koristiti – vidjet ćemo.  

FOTOGRAFIJE: Privatno vlasništvo, Pexels