Hanan Nanić jedna je od govornica na ovogodišnjoj Web3 Tales konferenciji fokusiranoj na decentralizirane financije, financijsku inkluziju i raznolikost, a u organizaciji Alice in Blockchains – neprofitne ženske udruge za fintech, kriptovalute i blockchain. Hanan će moderirati jedan od nekoliko zanimljivih panela, na temu usporedbe tradicionalnih (TradFi) i decentraliziranih financija (DeFi).
Vodit će paneliste kroz debatnu temu, s ciljem da se odgovori na pitanje hoće li ova dva svijeta nastaviti djelovati kroz suradnju ili kao konkurenti, s obzirom na to da decentralizirane financije nastavljaju remetiti tradicionalne financijske sustave te posljedično budućnost financija postaje sve nesigurnija, ali i dinamičnija. S obzirom na njezino bogato internacionalno novinarsko iskustvo te interese za vanjsku politiku, veselimo se čuti njezin osvrt na temu.
Hanan Nanić
Hanan, imaš jako zanimljiv životni i karijerni put: odrastala si u Abu Dhabiju, Zagrebu, školovala si se u Utrechtu, a trenutno živiš u Sarajevu, gdje si dio Al Jazeera Balkans od 2018. godine. Kako je zapravo krenula tvoja novinarska karijera, otkud ljubav prema vanjskoj politici?
Interes je počeo još u osnovnoj školi, već tad su me počele zanimati teme koje se tiču pravde i nepravde, a koje je pratio niz pitanja o tome zašto se i kako nešto događa. Imala sam sreće što sam, sada kada gledam iz ove perspektive, upisala pravi faks, prihvaćala prave prilike i poslove koji su me prilično rano usmjerili prema svemu što sada radim. Odrastala sam u obitelji u kojoj je razgovor za doručkom i ručkom uključivao i svjetske i lokalne političke teme, što je svojevrstan svakodnevni trening i učenje.
“Spomenuli ste moje odrastanje na više mjesta u svijetu – sigurna sam da me to formiralo u velikoj mjeri jer je otvorilo vidike i dalo nove dimenzije razumijevanju svijeta oko sebe.“
To je jedno od mojih najvećih bogatstava, iako za sobom povlači i onu Sokratovu spoznaju da što više znanja imam, shvaćam koliko ne znam, odnosno koliko još znanja mi je nepoznato. Svako od ovih mjesta postalo je moj dom, i svako mi je pružilo neke ljude za koje sam sretna što ih mogu zvati svojima. Život u Emiratima, Nizozemskoj, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini već 15 godina mi pokazuje da je svatko od nas dio jedne velike slagalice, da nismo toliko različiti odakle god da smo, da se čovjek može osjećati kao kod kuće na više mjesta u svijetu, i da ima još za otkriti.
Odnedavno se na Al Jazeeri Balkans može pogledati tvoj dokumentarac o afričkim tech ekosistemima, napravljen u suradnji s Infobipom. Zašto govoriti o ovome i kakvo je bilo to iskustvo?
Radi se o jako lijepoj suradnji naše dvije kuće, ponosni smo i da je Infobip na nekim svojim eventima u svijetu i Hrvatskoj prikazao naš dokumentarac. Ideja je bila da našoj regionalnoj publici pokažemo kako izgleda tech svijet u Keniji, Ruandi, Nigeriji i Maroku. Preko Infobipa sam dobila pristup ključnim akterima na tech i startup sceni u tim zemljama i uspjela dobiti sliku o vrlo raznolikim i inovativnim ekosistemima.
Upoznali smo inovatore koji nalaze rješenja za nama nezamislive infrastrukturne probleme, koji pružaju različite usluge milijunima u Africi i svijetu i postavljaju presedane od kojih bi tzv. Zapadnjaci, pogotovo ako imamo na umu njihov često neosnovan osjećaj superiornosti, puno toga mogli naučiti. Vjerujem da smo uspjeli barem otvoriti prozor u nama relativno nepoznat svijet, i to kroz digitalnu prizmu koja obilježava ovu eru ljudske civilizacije.
Koliko je Afrika različita u odnosu na razvijena tržišta poput europskog, osobito kada se radi o financijskoj inkluziji, da ne kažemo pismenosti i koliko je svijet spreman za promjene tradicionalnog mindseta kada su financije u pitanju?
Kad smo snimali u Kiberi (Nairobi), jednom od najvećih slumova u Africi, zaštitarima koji su nas čuvali na jednom mjestu producentica je platila putem SMS-a. Ustvari, cijeli boravak u Nairobiju obilježile su nama nepoznate digitalne i financijske inovacije. Na primjer, 30 milijuna građana Kenije koriste fintech aplikaciju m-pesa koja je aktivna od 2007., a koja je revolucionirala fintech u praksi i pokazuje široku upotrebu ovakvih proizvoda, čak i u većoj mjeri nego ovdje kod nas u Europi.
Samo u regiji istočne Afrike koristi ju 60 milijuna ljudi, a takvih aplikacija i platformi je puno – od olakšavanja plaćanja do kontaktiranja liječnika putem aplikacija. Ako odemo korak dalje u Ruandu, sve što vam padne na pamet, može se platiti kroz više digitalnih opcija. Tamo sam upoznala ljude koji osmišljavaju digitalna rješenja za razne esencijalne društvene probleme. Na primjer, jedan ruandski startup spaja ruralne farmere s bankama u urbanim centrima, a s obzirom na to da je dio te populacije nepismen, našli su rješenje u kojem je uz pomoć AI-ja ta komunikacija glasovna i zaobilazi se prepreka nepismenosti. Nigerija je mjesto gdje sam se susrela s ‘ljudima bankomatima’, što je genijalno rješenje smišljeno nakon bankarske krize u toj zemlji prošle godine.
“U razgovorima s desecima vodećih aktera u fintechu u nekim afričkim državama, postaje jasno da bi oni trebali biti jedni od ključnih sugovornika kad je globalna digitalna revolucija financija u pitanju. Njihova društva stvaraju efikasna rješenja za esencijalne probleme, i to u puno slabijim uvjetima nego na tzv. Zapadu. “
Što bi poručila ženama koje se žele više uključiti u tech i svijet decentraliziranih financija?
Da je energija odlična, ljudi su proaktivni, ima jako puno prostora za suradnju i, iako se tako možda ne čini na prvu, radi se o vrlo kreativnom i zabavnom svijetu. Osobno sam u ovih par godina aktivnijeg prisustva u ovom svijetu puno naučila i oplemenila svoj rad nekim novim uglovima, a poznavanje vrhunskih pojedinaca pokazalo mi je da u toj industriji ima mjesta za svakoga ako ga zna pronaći.
O čemu će se razgovarati na ovogodišnjoj Web3 Tales konferenciji? Što ti je kao novinarki posebno zanimljivo, što bi istaknula?
Kad govorimo o fintechu, kao što vidimo zadnjih nekoliko godina, globalni se trendovi mijenjaju gotovo svakodnevno, a inovacije više i ne registriramo u moru novih ideja i proizvoda. Kao netko tko prati događanja u ovim industrijama, mislim da je jako važno da ljudi razumiju suštinu koncepata koji su već danas relevantni, a tek će postati u bliskoj budućnosti.
“Decentralizirane financije već sada mijenjaju način na koji mislimo o novcu, bankarstvu i ekonomiji u cjelini. Tradicionalni financijski sustavi suočavaju se s izazovima koje DeFi donosi – transparentnost, sigurnost i dostupnost financijskih usluga svima, bez obzira na njihovu lokaciju ili društveni status. “
Već smo zakoračili u novu eru financijske tehnologije, a DeFi se pojavljuje kao pokretačka snaga koja može revolucionirati globalnu ekonomiju. Međutim, kako bi DeFi doista ispunio svoje obećanje, ključno je osigurati da ove inovacije budu dostupne i korisne za sve, bez obzira na spol, rasu, društveni status ili lokaciju. Upravo na tim temeljima počiva ovogodišnja Web3 Tales konferencija, koja naglašava važnost raznolikosti i inkluzije u oblikovanju budućnosti financija. Znam da će konferencija meni biti korisna zbog širokog spektra vrlo aktualnih tema, koje će u narednom periodu kristalizirati putanju kojom će se svijet kretati.
Veseli me što je fokus ovogodišnjeg Web3 Tales na ulozi raznolikosti i inkluzije, a posebno što će se baviti problematikom dostupnosti DeFi aplikacija i platformi onima koji su tradicionalno isključeni iz financijskog sustava. Sretna sam što sam dio konferencije s kojom dijelim vrijednosti i čiji su organizatori svjesni da svatko treba dobiti priliku, kao i da pravo bogatstvo i znanje leže u raznolikosti ljudi i ideja.
Konferencija se organizira pod pokroviteljstvom Ministarstva financija, podršku Veleposlanstva Kanade u Hrvatskoj te uz veliku pomoć i partnerstvo globalnih i domaćih tech i payment kompanija poput Base58, Neuralab, Studio Size, Circle, A1 Hrvatska, Lost Hex, ChainSafe, Infobip, Woom, NAKA, BitGet, Go2Digital, Aircash, Monri, ASEE, Zg Holdinga, Blockchain Alliance Europe te brojnih drugih.
Više o konferenciji dostupno je na www.web3tales.io
FOTOGRAFIJE: Privatno vlasništvo
