Dok smo istraživali detalje o ovoj uspješnoj Albanki, sinula nam je ideja – što ChatGPT kaže o jednoj od osoba koja stoji iza njega? Postavili smo jednostavno pitanje ‘Tko je Mira Murati, CTO u tvrtki OpenAI?’ i dobili idući odgovor:

Kao CTO, Mira Murati odgovorna je za vođenje razvoja tehnološke platforme OpenAI i nadgledanje istraživačkih i inženjerskih timova. Ima iskustvo u informatici te je prethodno bila na rukovodećim pozicijama u drugim tehnološkim tvrtkama, uključujući Facebook i Microsoft. Mira Murati pridružila se OpenAI-ju 2016. i odigrala ključnu ulogu u razvoju OpenAI-jevih jezičnih modela, uključujući GPT-3. Također, uključena je u razvoj cjelokupne strategije i organizacije za unapređenje umjetne inteligencije na siguran i koristan način. Sve u svemu, Mira Murati cijenjena je osoba u AI zajednici, poznata po svojoj stručnosti u razvoju najsuvremenijih tehnologija i pokretanju inovacija u području umjetne inteligencije.

Fast Company piše kako je njezin interes za AI počeo još prije desetak godina, konkretno 2013. kada se pridružila Tesli. U to je vrijeme tvrtka radila na ranim verzijama Autopilota, svojeg softvera za pomoć vozačima kroz umjetnu inteligenciju te je radila na robotima s umjetnom inteligencijom. Takvo iskustvo potaknulo ju je da razmisli i o nekim drugim poslovima pa je tri godine kasnije prešla u Leap Motion kako bi radila na sustavu proširene stvarnosti koji bi zamijenio tipkovnice.

U razgovoru s portalom Fast Company otkrila je kako se nadala da će interakciju s računalom ‘učiniti intuitivnom kao što je igranje loptom’, no brzo je shvatila da tehnologija temeljena na virtualnoj stvarnosti nije ni približno spremna za masovnu publiku. Dok je razmišljala o svojem sljedećem potezu, došla je do zaključka da bi napredak u tehnologiji trebao igrati ulogu u rješavanju nekih od najvećih svjetskih izazova. To je dovelo do njezinog pridruživanja startupu OpenAI, gdje je nadzirala uvođenje sistema Dall-E i ChatGPT.

Mira Murati jedna je od prvih zagovornica javnog testiranja proizvoda. I dok Google većinom skriva svoja istraživanja umjetne inteligencije, a mogućnosti Baiduovog Ernie chatbota iz Kine još su uglavnom nepoznate, tehnologija koju su razvili OpenAI-jevi stručnjaci široko je dostupna. Murati je strastvena kad je u pitanju dostupnost testiranja novih tehnoloških mogućnosti među širom javnosti.

Tvrdi kako razvijanje opće umjetne inteligencije (AGI) isključivo unutar granica laboratorija može uzrokovati društveni šok i djelovati uznemirujuće jednom kada je predstavljeno javnosti. Umjesto toga, povratna informacija od stvarnih ljudi učinkovitija je metoda za rješavanje izazova u načinu na koji umjetna inteligencija radi, kao i odličan način uključivanja javnosti u raspravu o AI.

S umjetnom inteligencijom dolaze i pitanja vezana za njezinu zloupotrebu, poput širenja dezinformacija. Murati se nije bavila niti jednim specifičnim načinom korištenja AI-ja, međutim otvoreno je izjavila kako je industriji potrebna regulacija. Tako tim OpenAI-ja čine također i filozofi i etičari jer, kako je rekla u prošlogodišnjem intervjuu za The Daily Show, postoje velika društvena pitanja koja ne bi trebala biti samo u rukama tehnologa.

Svoju je izjavu potvrdila i u razgovoru za Time, kada je rekla:

– Ovo je jedinstveni trenutak u kojem možemo utjecati na to kako će tehnologija oblikovati društvo. Proces je to koji ide u oba smjera; tehnologija oblikuje nas i mi oblikujemo nju. Postoji i gomila pitanja o njezinom utjecaju na društvo, kao i razna etička i filozofska pitanja koja moramo razmotriti. I važno je da u raspravu uključimo razne strane, poput filozofa, znanstvenika s područja društvenih znanosti, umjetnika i stručnjaka s humanističkih područja.

U svojem je radu fokusirana na to kako će se ljudi odnositi prema umjetnoj inteligenciji. Unatoč povjerenju koje ima prema mogućnostima OpenAI-ja, čini se kako Mira Murati ne dijeli interes izvršnog direktora tvrtke, Sama Altmana, zainteresiranog za istraživanje ideje ‘osjećajnog AI-ja’, piše Fast Company. Murati svijest karakterizira kao filozofsku ideju, a ne znanstvenu pa joj je cilj da OpenAI sustavi uče od stvarnih, živih ljudi. Želja joj je i ponovno napraviti Turingov test kako bi utvrdila može li računalo razmišljati poput čovjeka, i u takav test uključiti širok spektar kognitivnih zadataka.

Zanimljivo je i kako se Murati nada da će sljedeća generacija GPT-ja izazvati manje ‘ludila’. Naime, samo dva mjeseca nakon lansiranja, ChatGPT dosegao je 100 milijuna aktivnih mjesečnih korisnika, prema analizi tvrtke Similarweb. Ta je brojka ChatGPT učinila najbrže rastućom aplikacijom za korisnike u povijesti (za usporedbu, TikToku je trebalo devet mjeseci da dosegne te brojke, a Instagramu dvije i pol godine).

Najavljen je GPT-4, nasljednik aktualnog ChatGPT-a pa Murati smatra da će tehnologija biti u još većem fokusu i pod povećalom javnosti. Ipak, kada su je iz Fast Companyja pitali o tome, izjavila je kako bi manji hype od postojećeg ipak bio bolji. Međutim, možda je nerealno očekivati manjak interesa, s obzirom na to da Murati GPT-4 vidi kao priliku za proširivanje mogućnosti za ljude. Ističe primjer kojim će se edukatorima i nastavnicima pokazivati da je umjetna inteligencija mnogo više od ‘alata za varanje’ prilikom pisanja radova. Umjesto toga, ona predavačima može pomoći u pisanju lekcija, a učenicima otvoriti nove načine učenja.

U intervjuu za Time, dotaknula se i nekih privatnijih stvari. Konkretno, inspiracije.

• PJESMA: Paranoid Android, Radiohead. Pjesma je, kaže Murati, slojevita i dotiče se tema društva i tehnologije. Nije jedna od onih pjesama koje podižu raspoloženje, no lijepa je i potiče na razmišljanje, dodaje.

• KNJIGA: Duino Elegies, zbirka pjesama Rainera Maria Rilkea. Nedavno je, kaže Murati, dobila zbirku kao dar. Opisuje je kao duboku, a ljepotu poezije inspirirajućom.

• FILM: 2001.: Odiseja u svemiru. Film joj budi maštu scenama i glazbom, posebno u trenutku kada svemirski shuttle pristaje uz pozadinu Straussovog valcera ‘Na lijepom plavom Dunavu’.

FOTOGRAFIJE: Pexels, LinkedIn, Screenshot Youtube (The Daily Show)