Zvuči li vam poznato sljedeći scenarij? Pred vama je stresan radni zadatak koji treba biti gotov do kraja dana, no prije nego se bacite na posao, provjeravate e-mail peti put u 15 minuta, pregledavate Instagram i TikTok, možda poslušate i omiljeni podcast.
Prokrastinacija; svijet odgađanja. Svi smo se barem jednom našli u njemu i on nije ništa novo. Ljudi prokrastiniraju već tisućama godina, čak su i drevni grčki filozofi Sokrat i Platon imali riječ za to – Akrasia. No, značila je isto što i prokrastinacija.
Što je prokrastinacija i zašto do nje dolazi?
Prokrastinacija je odlaganje ili odgađanje zadatka za kojeg znate da treba biti obavljen. Business Insider piše kako rezultat mogu biti osjećaji poput žaljenja ili prijezira prema samom sebi. Pa, postavlja se pitanje, zašto si to radimo i što možemo napraviti da preokrenemo ovaj trend?
Prije svega, da bismo razumjeli razloge odgađanja obavljanja zadataka, važno je razbiti glavni mit o tome zašto to radimo, koji kaže da smo neorganizirani.
Petr Ludwig, autor knjige ‘The End of Procrastination: How To Stop Postponing and Lead a Fulfilled Life’, kaže kako prokrastinacija nije problem upravljanja vremenom, nego problem upravljanja emocijama. Drugim riječima, zadatak odgađamo zbog toga kako se osjećamo u vezi s njim, ne zato što smo loši u organizaciji vremena ili izradi popisa obveza.
U podcastu Write About Now podijelio je svoja znanstveno utemeljena saznanja o tome zašto odgađamo i korisne alate koji mogu pomoći u borbi protiv prokrastinacije.
“Stvarni razlozi zbog kojih odgađamo stvari su nedostatak unutarnje motivacije, volje i strah od neuspjeha.“
NEDOSTATAK MOTIVACIJE
Business Insider piše kako mnogi na poslu osjećaju nedostatak svrhe jer u post-pandemijskom svijetu, usred globalne ekonomske krize i političkih nemira, osjećaj inspiracije prema svijetu može biti izazov, a kamoli prema poslu.
Nismo motivirani na poslu jer ne vjerujemo u ono što radimo. Ako radite na projektu i nedostaje vam svrha, zaista je teško ostati motiviran, pojasnio je Ludwig.
Rezultat je bijeg od stresa i napora određenog zadatka, tako da se bavimo stvarima za koje znamo da ne bismo trebali. Mark Twain se s prokrastinacijom i našalio, rekavši: Nikad ne odgađajte do sutra ono što može biti odrađeno prekosutra jednako dobro.
STRAH OD NEUSPJEHA
Drugi razlog zašto prokrastiniramo je taj što smo anksiozni, često i iracionalno, da rezultat našeg rada neće biti dobro prihvaćen.
Često se toliko bojimo neuspjeha da ne možemo ni krenuti s poslom, kaže Ludwig.
NEDOSTATAK VOLJE
Kada se suočavamo s velikim zahtjevima ili stresnim situacijama, naša volja često slabi, što otežava odupiranje privlačnosti društvenih mreža, video-igara i drugih ‘alata’ za prokrastinaciju.
Kako prestati prokrastinirati?
1. PONOVNO PRONAĐITE SVOJU SVRHU
Kao što smo ranije spomenuli, prokrastinacija ukazuje na veći problem; nedostatak neke opće svrhe, pa nas autor poziva da ju ponovno pronađemo. Ludwig potiče na razmišljanje o aktivnostima koje u životu doista uživamo raditi i zadacima koji ispunjuju.
Na poslu, zapitajte se koje su vaše snage i kako te snage možete primjenjivati na dnevnoj bazi. To su mali koraci koji mogu poboljšati svakodnevni život jer, što više unutarnje motivacije imate, češće se nalazite u onome što se naziva ‘state of flow’. Uživate u procesu, vrijeme za vas staje’, pojašnjava autor knjige.
Takvo stanje, kaže, suprotno je od prokrastinacije jer kada radimo nešto smisleno, vjerojatnije je i da ćemo imati pozitivne emocije.
2. UŽIVAJTE U PUTOVANJU, NE U DESTINACIJI
Ludwig potiče ljude da se više fokusiraju na putovanje nego na krajnji cilj:
Proces je najbolje rješenje za borbu protiv prokrastinacije jer, kada uživate u procesu, volite ono što radite i nećete to odgađati.
3. PODIJELITE VELIKE ZADATKE NA MANJE
Ponekad samo preplavljujuća priroda zadatka kojeg ne želite obaviti može biti paralizirajuća. Prevladavanje takve paralize često uključuje razbijanje zadataka na manje dijelove i korake, kojima se potom lakše upravlja. Tako se zadatak čini manje zastrašujućim i dostižnijim.
Ludwig to opisuje kao upravljanje emocijama:
Vrlo intenzivna negativna emocija prema zadatku se smanjuje, a volja se aktivira. Jača volja također vodi do većeg zadovoljstva jer, kada uspijemo bolje prioritizirati, centri za nagrade u mozgu se aktiviraju, oslobađa se dopamin i doživljavamo pozitivne emocije.
4. OPROSTITE SI
Sljedeći put kada se uhvatite u odgađanju zadatka, prakticirajte suosjećanje, umjesto da se zbog toga kritizirate. Ludwig ističe kako je ‘samo-oprost’ korisna strategija u borbi protiv prokrastinacije. Ukazuje na istraživanje koje je 2009. provedeno na Sveučilištu Carlton, u kojem je 119 studenata prve godine zamoljeno da izmjere svoju sklonost prokrastinaciji i opraštanju samima sebi, netom prije dva parcijalna ispita. Rezultati su pokazali da su studenti koji su si oprostili što su odgađali pripremu za prvi ispit, bili manje skloni odgađanju učenja za drugi ispit.
Ponekad se samo radi o tome da oprostimo sami sebi i počnemo iznova, zaključuje Ludwig.
FOTOGRAFIJE: Pexels, Unsplash
