Ovaj bi europski grad uskoro mogao biti najčišći na svijetu

Turku se nada da će se proglasiti potpuno ugljično neutralnim do svoje 800. godišnjice 2029. godine, dva desetljeća prije cilja utvrđenog klimatskim zakonom EU-a.

“Želimo biti najčišći i najbolji na planetu. Vrlo ozbiljno shvaćamo naše klimatske ciljeve”, rekla je Piia Elo, zamjenica gradonačelnice, za The Times. Druga zamjenica gradonačelnice, Elina Rantanen, dodala je: “Mi smo jedan od najambicioznijih klimatskih gradova.”

Konkurencija dolazi iz drugih skandinavskih gradova, osobito Kopenhagena, koji je javno nastojao postati ugljično neutralan već ove godine. No, nade danske prijestolnice osujećene su sporijim padom emisija iz automobila od očekivanog. Turku i njegovih 200.000 stanovnika i dalje se nadaju pobjedi.

Utrka je započela kada je EU 2020. godine pokrenula inicijativu “misija gradovi”, izazivajući desetke europskih gradova da postanu ugljično neutralni do 2030. godine, dva desetljeća prije šire prihvaćenog cilja za 2050. Turku je iste godine uveo svoj prvi električni autobus.

Od tada se broj električnih autobusa povećao, a Rantanen, vijećnica Zelene stranke koja je prije četiri godine imenovana zamjenicom gradonačelnice zaduženom za urbanističko planiranje, protjerala je automobile iz središta grada i s obala rijeke Aura. Također je uvela mrežu biciklističkih staza, dajući osobni primjer putujući posvuda svojim električnim biciklom – ili autobusom.

“Sjećam se da sam prije puno godina vidjela crni dim kako izlazi iz autobusa, bilo je strašno”, rekla je s jezom, dok je s novinarom The Timesa stajala na jednoj od popločanih ulica Turkuja, promatrajući kako žuti autobusi tiho prolaze – bez ikakvih emisija. “Većina ih je sada električna – uskoro će svi biti”, dodala je.

Biciklističke staze, koje je uvela u sklopu “plana urbane mobilnosti”, vrvjele su teretnim biciklima, od kojih su neki prevozili djecu i kućne ljubimce. Djecu u vrtićima odgajatelji rutinski voze u teretnim biciklima kako bi ih od malih nogu navikli na život na biciklističkoj stazi.

“Pokušavamo učiti djecu kako mogu biti bolji ljudi, kako doprinijeti svijetu i svom okolišu – skupljanjem smeća, gašenjem svjetla i jedenjem više povrća”, kaže Elo, zamjenica gradonačelnice zadužena za obrazovanje.

U lokalnoj luci, koja je ulaz u arhipelag s tisućama otoka, jedan od većih brodova imao je natpis “nulte emisije” ispisan velikim bijelim slovima na trupu. Mnogi trajekti koji povezuju otoke već su električni.

Kao dio ove zelene revolucije, Turku je uveo “pčelinje rute”, omogućujući oprašivačima da nesmetano prelijeću s jedne urbane “livade” prekrivene cvijećem na drugu. Četiri škole u gradu imenovale su djecu za klimatske ambasadore kako bi potaknule zelenu svijest među mladima.

Pravi ponos i dika grada, međutim, jest nova tvornica za gospodarenje otpadom s najsuvremenijim sustavom “povrata topline”, koji ljudski otpad pretvara u grijanje za domove. “Posjetitelji dolaze iz gradova širom svijeta kako bi je vidjeli”, kaže Rantanen.

Prije nego što je tvornica počela s radom 2020. godine, grijanje u gradu u potpunosti je ovisilo o sagorijevanju fosilnih goriva. “To je bio zaista veliki zagađivač jer je ovdje vrlo hladno veći dio godine, a ljudi ovise o grijanju”, dodala je

Turku također koristi biomasu – obnovljivi organski materijal iz biljaka i životinja – kako bi zadovoljio dio svojih energetskih potreba. Učinak svega toga na zrak koji ljudi udišu je zapanjujući.

Emisije stakleničkih plinova naglo su padale svake godine i sada su 67 posto niže u odnosu na razine iz 1990., koja se široko koristi kao referentna godina za ciljeve i sporazume o klimatskim promjenama.

Način na koji je to postignuto primjer je ne samo zajedničkog napora i inovacija grada, već i odlučnosti žena koje vode Turku, uključujući konzervativnu gradonačelnicu Minnu Arve i njezine tri zamjenice.

“Žene obično više razmišljaju o budućnosti, o svojoj okolini i kako je učiniti ljepšom i ugodnijom. Muškarci su više usmjereni na sadašnji trenutak”, rekla je Elo. Dodala je da ona, gradonačelnica i njezine druge zamjenice imaju po dvoje tinejdžerske djece. Također, ona i dvije druge zamjenice su vegetarijanke.

Elo nastoji promovirati vegetarijanske opcije u školama u Turkuju – prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, goveda, ovce i drugi preživači odgovorni su za otprilike 14,5 posto globalnih emisija stakleničkih plinova. Također se nada usaditi djeci ekološke navike koje će pomoći u očuvanju planeta, potičući podučavanje o gospodarenju otpadom i reciklaži u svim lokalnim školama.

“Donosim stvari od kuće, poput starih baterija i limenki, i tražim od njih da ih pravilno razvrstaju u odgovarajuće spremnike”, rekla je za The Times Riita Forsberg, učiteljica u osnovnoj školi Teräsrautela.

Ravnateljica škole Pirita Kyto, rekla je da potiče učitelje da drže nastavu na otvorenom, u šumi. “Na taj način djeca uče boraviti u prirodi, a ne bojati je se. Uče o važnosti svog okoliša i klime.”

Dok je novinar s njima razgovarao, sedmogodišnjaci u skijaškim odijelima mjerili su opseg borova u šumi, dok su drugi kroz povećala promatrali koru stabala – dio njihove nastave o ekološkoj svijesti. “Možete vidjeti koliko su uzbuđeni što su vani”, rekla je Kyto.

No, unatoč svom uspjehu u promicanju zelenih vrijednosti, Turku – rodni grad finskog premijera Petterija Orpa – suočava se, poput drugih gradova, i s problemima koji nisu vezani uz okoliš, poput dugih lista čekanja u bolnicama, nedostatka stambenog prostora i nezaposlenosti.

Finska ima jednu od najviših poreznih stopa u EU – za nekoga s primanjima većim od 100.000 eura, ukupna porezna stopa može premašiti 50 posto kada se kombiniraju državni i lokalni porezi te doprinosi za socijalno osiguranje. Cijene električne energije, iako niže nego u drugim europskim zemljama, porasle su. Kao odgovor na pritužbe, vlada je 2022. godine smanjila PDV na električnu energiju s 24 posto na 10 posto tijekom zime.

Finska je, u međuvremenu, izbjegla uvođenje naknada za prometne gužve – one su zabranjene nacionalnim zakonom.

Građani će uskoro imati priliku dati svoj sud o upravljačkom timu Turkuja na lokalnim izborima sljedećeg mjeseca. Za sada se čini da je opozicija slaba, a ljudi s kojima je novinar The Timesa razgovarao uglavnom podržavaju gradonačelnicu i njezin tim.

“Kod nas je politika prilično blaga, vrlo smo dosadni i pristojni, vjerujemo u vladu i imamo tendenciju vjerovati svojim političarima”, rekao je Bertel Laine, krajobrazni arhitekt. “Plaćamo visoke poreze, ali zauzvrat dobivamo prilično dobre usluge, uključujući besplatne vrtiće.”

Drugi su se složili.

“Vremena su teška”, rekla je Nana Gahiv, stručnjakinja za komunikacije, dok je šetala s prijateljicom. “Trebamo ljude s velikim srcem. Mislim da su žene najbolje političarke. One su sposobnije za empatiju od muškaraca.”

Još jedan stanovnik, Eino, koji nije želio da mu se objavi puno ime, složio se. “Prije su ovdje moć držali samo sijedi starci. Sada su žene na vrhu politike i odlično obavljaju posao.”

FOTOGRAFIJE: Unsplash