Nedavno sam slušala podcast Surove strasti u kojem je gostovao Ivan Burazin, suosnivač startupa Daytona i osnivač konferencije Shift. Govorio je o disciplini potrebnoj da bi se ostavio trag na svjetskoj razini, a na samom početku spomenuo je knjigu “Why We Sleep” i odmah me zainteresirao da “proguglam” više o njoj. Preporučuje ju i Bill Gates koji joj je na Gates Notes posvetio i članak, opisavši je kao “knjigu koja ga je uspavala”.
“Why We Sleep” Mathewa Walkera
No, pritom ne misli zbog dosadnog ili zamornog sadržaja već zato što u njoj autor Matthew Walker objašnjava benefite kvalitetnog noćnog sna. Neuroznanstvenik u jednom odlomku knjige “Why We Sleep” na interesantan način opisuje san, kao da prodaje farmaceutski proizvod, opisuje The Guardian:
“Znanstvenici su otkrili revolucionaran novi tretman koji vam produžuje život. Poboljšava vašu memoriju, čini vas privlačnijima. Održava liniju i smanjuje želju za hranom. Štiti vas od raka i demencije. Čuva vas od prehlade i gripe. Smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara, da ne spominjem dijabetes. Osjećat ćete se sretnije, manje depresivno i manje anksiozno. Jeste li zainteresirani?”
Autor u “Why We Sleep” govori o sumornoj slici društva u kojoj sve veći broj nas spava sve manje. Tako ponoć više nije sredina noći, nego vrijeme u kojem mnogi još jednom, recimo, provjeravaju e-mail. Međutim, nedostatak sna ne nadoknađujemo dužim jutarnjim spavanjem – to jednostavno nije moguće jer nam naša cirkadijalna biologija i zahtjevi za ranim ustajanjem zbog posla, uskraćuju neophodan san.
The Guardian prenosi autorove tvrdnje prema kojima, ako spavamo manje od sedam sati noću, štetimo samima sebi, u jednakoj mjeri kao što bi to izazvali pušenjem ili prekomjernom konzumacijom alkohola. Za ljude koji vjeruju da im je pet ili šest sati sna sasvim dovoljno, iscrpljenost postaje “standard kojeg prihvaćaju” te ne prepoznaju kako je manjak sna potencijalno doveo do kompromitiranja njihove mentalne sposobnosti i tjelesne vitalnosti.
“Why We Sleep” nosi i ozbiljnu poruku o ključnoj ulozi sna u pravilnom razvoju mladih umova. Walker smatra kako je rani početak škole, gdje se nerijetko započinje oko 7:20, katastrofalan za mentalno zdravlje tinejdžera. Postoje ozbiljni dokazi, sugerira Walker, koji upućuju na nedostatak sna kao faktor u nastanku depresije i shizofrenije. No, unatoč ozbiljnosti njegovih upozorenja, ton u knjizi uglavnom je vedar i simpatičan, u standardnom popularno-znanstvenom stilu. Odličan je u objašnjavaju kompleksnih neuroloških fenomena za široku publiku.
Osvrt Billa Gatesa na “Why We Sleep”
U svojem osvrtu na knjigu, Bill Gates se prisjeća ranih dana u Microsoftu kada bi imao noćne maratone prije nego bi izbacili novi softver. Piše kako mu se znalo dogoditi da jednom ili dvaput ostane budan i po dvije noći zaredom. Bio je opsjednut svojim poslom i spavanje je za njega bio znak lijenosti. Nakon što je pročitao “Why We Sleep”, shvatio je da su njegove prakse (ne)spavanja ostavile veliki danak. Gates govori kako Walker u knjizi objašnjava kako zanemarivanje sna umanjuje kreativnost, mogućnost rješavanja problema i donošenja odluka, učenje, pamćenje, slabi zdravlje srca, mozga, mentalno zdravlje, utječe na emocionalno blagostanje, imunološki sustav, čak i na životnu dob.
Nije nužno, piše Gates, prihvatiti sve Walkerove tvrdnje iz “Why We Sleep”, poput one koja govori o snažnoj vezi između nedostatka sna i razvoja Alzheimerove bolesti. Ponekad, nastavlja Gates, da nas potakne na razmišljanje o štetnosti deficita sna, navodi činjenice koje još uvijek nisu znanstveno potvrđene. No, bez obzira na takvih nekoliko momenata u knjizi, “Why We Sleep” i dalje opisuje kao važnu i fascinantnu knjigu. U svojoj je recenziji odgovorio na nekoliko važnih pitanja.
Treba li stvarno svatko spavati sedam ili osam sati noću? Odgovor je gotovo sigurno da treba, čak i ako smo se sami uvjerili da nam nije potrebno. Kako kaže dr Thomas Roth iz jedne bolnice u Detroitu:
“Broj ljudi koji mogu preživjeti s pet sati sna ili manje, bez ikakvih posljedica, zaokružen na cijeli broj – iznosi nula.”
Zašto spavamo? Naime, baš kao ni sve ostale životinje, dok spavamo, ne možemo raditi niti jednu drugu radnju. Ipak, Walker zaključuje kako su evolucijske prednosti sna znatno veće od takvih nedostataka. Naime, tijekom sna se odvijaju kompleksni neuroznanstveni procesi koji poboljšavaju naš mozak na različite načine. Najjednostavnije rečeno, san značajno poboljšava našu evolucijsku prilagodbu, no radi to na načine koje ne možemo vidjeti: opskrbljuje arsenal našeg imunološkog sustava, pomaže u borbi protiv bolesti, sprječava infekcije i razne bolesti.
Što možemo napraviti da bismo poboljšali higijenu spavanja? Za početak, minimizirati upotrebu LED zaslona i rasvjete u spavaćoj sobi jer emitira najviše plavog svjetla koje narušava san. Prilagoditi sobnu temperaturu (kaže autor, na 18 stupnjeva), kako bismo optimalno započeli spavanje. Važno je ograničiti unos alkohola jer, suprotno popularnom vjerovanju, alkohol nije “sredstvo za spavanje”. Iako može pomoći u induciranju sna, Walker kaže kako je alkohol jedan od najmoćnijih potiskivača REM faze sna. Preporučuje i kratko popodnevno spavanje, onako kako su radili naši preci, a navika je još prisutna u nekim mediteranskim i južnoameričkim kulturama. O benefitima power napa smo pisali ovdje, a autor navodi kako poboljšava kreativnost, zdravlje srca i produžuje životni vijek.
FOTOGRAFIJE: Simon & Schuster, Unsplash, Pexels
