Tko su longevity ladies? Ovo je sve vidljivijija grupa znanstvenica, poduzetnica i influencerica

Jennifer Garrison, 49-godišnja neuroznanstvenica, u laboratoriju koji vodi u Kaliforniji već godinama proučava kako starenje mijenja način na koji mozak komunicira s ostatkom tijela. No, jednog poslijepodneva u ožujku, zakoračila je na pozornicu u Los Angelesu uz taktove pjesme Kelly Clarkson What doesn’t kill you makes you stronger, obraćajući se publici sastavljenoj uglavnom od imućnih muškaraca koji su došli čuti nešto o tehnologiji i dugovječnosti.

“Što biste rekli kad bih vam rekla da razumijevanje ženskog tijela može pomoći svakom čovjeku na planetu da živi zdravije i dulje?”, upitala je Garrison. Zatim je uputila publiku da pogleda prikaz 3D strukture na velikom ekranu iza nje. Zamolila ih je da pogode o kojem je organu riječ. Mozak, srce, jetra, štitnjača, želudac; nizali su se odgovori. Ne, ne, ne, ne i ne.

“Ovo je jajnik”, rekla im je Garrison, piše The Wall Street Journal.

Jamie Justice, gerontologinja s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Wake Forest, kaže da važan prediktor dugovječnosti, kod žena i muškaraca, jest dob u kojoj njihove majke prolaze kroz menopauzu; definiranu kao godina bez menstruacije, što žene u prosjeku dožive u 51. godini. Ako majka prođe kroz menopauzu kasnije, vjerojatnije je da će živjeti dulje, a isto vrijedi i za njezine kćeri, sinove i braću. Znanstvenici vjeruju da u pozadini stoje zajednički geni, iako ih još uvijek nisu sve identificirali. Justice je dodala da, ako razumijemo što se događa, možemo otkriti tajne biološkog starenja i kod žena i kod muškaraca.

Žene su dugo dominirale wellness industrijom, s fokusom na mladolik izgled kože, vitkost i zategnutost, a također su dale velik doprinos znanosti o starenju. Biologinja Cynthia Kenyon pomogla je pokrenuti cijelo područje 1993. otkrićem da mutacija jednog jedinog gena može udvostručiti životni vijek glista. Danas je potpredsjednica za istraživanje starenja u Calico Life Sciences, tvrtki usmjerenoj na biologiju starenja. Ipak, kada se govori o dugovječnosti, muškarci su ti koji su najčešće u fokusu.

Muškarci u fokusu dugovječnosti

The Wall Street Journal ističe primjer Bryana Johnsona, poduzetnika u softverskoj industriji koji je osnovao tzv. Rejuvenation Olympics, natjecanje u kojem se sudionici natječu tko ima najsporiju stopu starenja, mjerenu krvnim testom. U Netflixovom dokumentarcu iz 2025. o njegovoj potrazi za besmrtnošću, “Don’t Die: The Man Who Wants to Live Forever”, prikazan je kako prima transfuziju krvi od svog maloljetnog sina.

Tu je i dr. Peter Attia, koji preporučuje da se starenju pristupi kao “stogodišnjem desetoboju”, odnosno, kako kaže, da se treniranju sposobnosti koje želimo zadržati i nakon 100. godine, poput seksualne aktivnosti ili podizanja 10 kg teškog kovčega u pretinac iznad glave u avionu. Na njegovom osobnom popisu su i vožnja trkaćeg automobila gotovo istim tempom kao danas te planinarenje s 10 kilograma tereta. David Sinclair, genetičar s Harvarda i serijski poduzetnik u području dugovječnosti, često nastupa na konferencijama i podcastima tvrdeći da će znanost uskoro moći preokrenuti proces starenja.

Ginekologinja Sara Szal u razgovoru je rekla kako je velik dio priče o dugovječnosti bio vrlo individualiziran i usmjeren na muškarce. Dobili su pažnju, financijsku podršku i postigli su određeni napredak, dok žene kao da su bile isključene iz razgovora o dugovječnosti. Međutim, to se počinje mijenjati s usponom sve vidljivije grupe znanstvenica, poduzetnica i influencerica. U području koje su do sada obilježili longevity bros, koje sam spomenula u uvodu, mogle bi se pridružiti i tzv. longevity ladies.

Zajednička tema kojom se ove znanstvenice bave, i koja još uvijek zbunjuje znanstvenu zajednicu, jest činjenica da žene u prosjeku žive dulje od muškaraca, oko pet godina više u SAD-u. Prednost ženskog spola u dugovječnosti prisutna je u svim zemljama koje prate podatke o smrtnosti, neovisno o socioekonomskom statusu, a zadržava se čak i u vremenima velikih kriza poput gladi i epidemija, ističe dr. Dena Dubal, neurologinja sa Sveučilišta California u San Franciscu, koja je analizirala podatke brojnih istraživanja. Ipak, žene provedu više godina života u lošijem zdravstvenom stanju od muškaraca, i to ne samo zato što žive dulje. Izložene su većem riziku od prijeloma kuka, Alzheimerove bolesti, artritisa i niza drugih tegoba povezanih sa starenjem.

Znanstvenici još uvijek nisu sigurni zašto postoji ta razlika u zdravlju među spolovima. Neki smatraju da je riječ o posljedici stresa povezanog s brigom o drugima, koja i dalje nerazmjerno opterećuje žene. Drugi pak pretpostavljaju da je krivac menopauza jer, kada jajnici prestanu proizvoditi ključne hormone, može se ubrzati biološko starenje kod žena. To što na mnoga pitanja još uvijek nemamo odgovore možda je povezano s činjenicom da su žene povijesno bile isključene iz većine kliničkih istraživanja Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), uključujući i ona o starenju. Primjerice, Baltimore Longitudinal Study of Aging, koju je pokrenuo NIH 1958. godine, uključila je žene tek 20 godina kasnije.

Istraživači su se tada često bojali uključivati žene reproduktivne dobi zbog mogućih štetnih posljedica na djecu koju će imati u budućnosti. Budući da se ženski hormoni mijenjaju tijekom menstrualnog ciklusa, smatralo se jednostavnijim istraživanja provoditi bez njih, čak i kada su pokusne jedinke bile miševi. Tek je 2016. NIH uveo obavezu uključivanja ženki miševa u istraživanja. Dr. Luis Aronson, specijalistica gerijatrije i profesorica medicine, u razgovoru za The Wall Street Journal je rekla:

“U medicini je dugo vrijedilo nepisano pravilo: ‘Istraživanja se provode na muškarcima, a rezultati primjenjuju na ženama’. Danas je situacija bolja u mnogim aspektima, ali stare navike teško umiru.”

Longevity ladies, žene koje oblikuju budućnost zdravog starenja

Dr. Szal ističe kako svojim pacijenticama uvijek napominje da ne mogu pretpostaviti da će sve ono što promoviraju muški longevity influenceri automatski djelovati i na žene. Primijetila je, primjerice, da dijete s niskim unosom ugljikohidrata kod nekih žena izazivaju poremećaje menstruacije i probleme sa štitnjačom. Također, nije sigurna imaju li žene jednaku korist kao muškarci od stalnog praćenja VO2 max vrijednosti, pokazatelja koliko učinkovito tijelo koristi kisik tijekom intenzivnog vježbanja.

Kayla Barnes-Lentz, influencerica posvećena dugovječnosti, počela se savjetovati sa Szal nakon što su obje govorile na konferenciji o ženskoj dugovječnosti u Los Angelesu početkom ove godine. Barnes-Lentz, koja je prvi spoj sa svojim suprugom imala u hiperbaričnoj komori u sklopu klinike za dugovječnost kojom je tada upravljala, kaže kako joj Szal pomaže kontinuirano prilagođavati prehranu, tjelovježbu i san, ovisno o fazama menstrualnog ciklusa. Za razliku od nje, njezin suprug svoje rutine gotovo uopće ne mijenja jer, kako kaže, “on ima 24-satni hormonalni ciklus”.

Uspon longevity ladies, žena koje aktivno oblikuju budućnost zdravog starenja, rezultat je dvaju velikih pomaka. S jedne strane, u društvu raste svijest o tome koliko stil života, uključujući prehranu i društvene veze, može obogatiti i produljiti život. To su upravo ona područja u kojima ženski glasovi tradicionalno imaju snažan utjecaj. Drugi važan pokretač rasta ženskog utjecaja u svijetu dugovječnosti su sve češći znanstveni dokazi o ulozi spolnih razlika u procesu starenja, kao i rastuće uvjerenje da bi istraživanja o ženama mogla unaprijediti razumijevanje i tretiranje starenja i kod muškaraca.

Neurologinja dr. Dena Dubal sa Sveučilišta California u San Franciscu kaže da određene naznake ženske prednosti u dugovječnosti dolaze upravo iz proučavanja X kromosoma. Muškarci imaju samo jedan X kromosom, dok žene imaju dva, po jedan od svakog roditelja, iako je jedan većinu života “uspavan”. U istraživanjima na miševima, Dubal i njezin tim otkrili su da se taj uspavani X s godinama aktivira i počinje proizvoditi proteine. U jednom pokusu, genetski su modificirali mozgove starih mužjaka miševa da proizvode više proteina koje inače proizvodi taj “budni” X kod ženki. Rezultati su pokazali poboljšanje pamćenja i sposobnosti učenja.

Dubal vjeruje da taj dodatni izvor proteina u kasnijim godinama može doprinijeti dugovječnosti žena te se nada da će ga jednoga dana moći dokazati. Optimistična je, kaže, da će razumijevanje drugog X-a biti važno i za žene i za muškarce. Jedan od glavnih izazova u razvoju terapija protiv starenja je to što je potrebno puno vremena da bi se vidjelo djeluje li neka intervencija na produženje života. Zato sve više znanstvenika provodi pokuse upravo na jajnicima jer oni stare 2,5 puta brže od drugih tjelesnih tkiva.

Liječnici na Columbiji trenutačno provode kliničku studiju u kojoj testiraju niske doze rapamicina, lijeka koji se inače koristi za sprječavanje odbacivanja organa nakon transplantacija, kako bi provjerili usporava li starenje jajnika kod žena u dobi od 35 do 45 godina. Pokusi na miševima pokazali su da rapamicin usporava starenje jajnika i produžuje životni vijek oba spola.

Jajnici kao ogledalo onoga što pokreće starenje

Dr. Jamie Justice prije dvije godine preuzela je vodstvo nad XPrize Healthspan natjecanjem, koje s fondom od 101 milijun dolara okuplja timove znanstvenika koji pokušavaju razviti intervencije za “pomlađivanje” funkcija mišića, kognicije i imuniteta za najmanje 10 godina kod osoba između 50 i 80 godina. Natjecatelji moraju provesti jednogodišnje studije, uključujući i žene i muškarce. Pobjednici će biti proglašeni 2030. godine, piše The Wall Street Journal.

Jennifer Garrison, koja vodi laboratorij na Buck Institute for Research on Aging, prošle je godine sa svojim timom pobijedila u natječaju za novu XPrize kategoriju – The Double X Prize. Cilj je razviti način za praćenje promjena u funkciji jajnika tijekom cijelog života žena, od pretpubertetske dobi do postmenopauze. Garrison objašnjava da većina žena prati svoje hormone tek kada žele zatrudnjeti, ali jajnici su važni za zdravlje u svim životnim razdobljima. Kod žena u 20-ima, primjerice, nepravilnosti mogu ukazivati na sindrom policističnih jajnika; stanje koje povećava rizik od neplodnosti i bolesti srca. Nada se da će ovo natjecanje rezultirati boljim alatima za rano prepoznavanje takvih promjena i sprječavanje bolesti koje ih prate.

Još jedan važan cilj, ističe Garrison, jest da ljudi prestanu promatrati jajnike samo kao reproduktivni organ i kao nešto što se tiče isključivo žena. Dodaje da su jajnici ogledalo onoga što pokreće starenje kod svih. Justice dodaje da nikada nije bilo lako prikupiti sredstva za projekte usmjerene na žensko zdravlje i dugovječnost, no u roku od 30 minuta od najave ideje o Double X Prizeu, okupljeni su donirali 1,2 milijuna dolara. Garrison želi poslati jasnu poruku: istraživanja ženskog tijela mogu donijeti korist svima. Poručila je za kraj:

“Muškarci su uvijek bili polazišna točka za dugovječnost. Vrijeme je da to postanu žene.”

FOTOGRAFIJE: Unsplash, Pexels, LinkedIn, Instagram