Kada ukrašavate dom i kitite božićnu jelku? Jeste li dio ekipe koja to radi krajem studenog ili božićnu čaroliju “čuvate” za dane uoči Božića? Bez obzira na tim kojem pripadate, sigurno ste primijetili kako blagdanske sadržaje iz godine u godinu viđamo već s početkom jeseni. Fenomen vezan za sve ranije božićno ukrašavanje i izlaganje blagdanske dekoracije ima i svoje ime – Christmas creep.
Prema rječniku Merriam-Webster, riječ je o produženju božićne sezone, sa sve ranijim postavljanjem lampica, vijenaca, božićnih jelki i ostalih dekoracija. Tu su i sveprisutne reklame za blagdanske rasprodaje, kao i božićne pjesme koje na nekim mjestima možemo čuti već u listopadu, a sve s ciljem poticanja konzumerizma. Ne radi se samo o Božiću, već je ovakva praksa vidljiva i ususret drugim prigodama: Uskrsu, Noći vještica…
Kupci žele božićne ukrase što ranije?
Osim po trgovinama i na reklamnim plakatima, ovaj je fenomen vidljiv i u sve više domova, i to kroz ukrašavanje, tzv. decorating creep. The Washington Post piše kako ljudi sve ranije ukrašavaju domove za Božić i za ostale blagdane i praznike, a ukrasi ostaju istaknuti sve dulje i dulje. Trgovci i brendovi tvrde kako sve više kupaca “zahtijeva” da se dekoracije što prije pojave na policama trgovina pa se može očekivati da će taj trend u nadolazećim godinama postati još intenzivniji i obuhvaćati još više prigoda.
Scot Roewer, predsjednik tvrtke Organizing Agency koja pruža usluge dekoriranja, kaže kako posljednjih godina upite dobivaju sve ranije, a ove godine to je ranije no ikad. Obično, kaže u razgovoru za The Washington Post, klijenti čekaju da prođe Dan zahvalnosti pa se jave, no to više nije slučaj. Vjeruje da vide ukrase po trgovinama koji se postavljaju sve ranije pa i sami dobiju inspiraciju za dekoriranje. Melissa Mills iz prodajnog lanca Michaels kaže kako su kupci jasno “glasali” da žele božićne ukrase rano u ponudi, s tim da su neke upite dobili još u – kolovozu!
“Ubrzanje” se dogodilo tijekom pandemije koronavirusa kada su potrošači ranije naručivali ukrase, iz straha da ne nestanu. No, oni nisu stajali na tavanu ili u podrumu, nego bi ih postavili već krajem listopada ili u studenom. Za druge, rano dekoriranje je stvar zbog koje se osjećaju sretnije. Jorge Barraza, profesor koji se na Sveučilištu Južne Kalifornije bavi psihologijom potrošača, kaže kako ljudi to rade da bi stvorili međusobnu povezanost te probudili osjećaje olakšanja i nostalgije.
Promjena koja se dogodila u pandemiji ne samo da je i dalje prisutna, već se i produbila. Kako objašnjava Barraza, nešto je zarazno u tome kada vidimo da susjedi postavljaju ukrase. Mnogi, svejesno ili nesvjesno, traže signale od drugih, bilo da je to u našoj okolini ili možda putem društvenih mreža. Tako su Instagram i TikTok postali izvor kojim se uspostavljaju nove društvene norme vezane za ukrašavanje, ali i pokretači novih trendova u dekoraciji. Mills kaže kako su određeni proizvodi doživjeli veliki skok u prodaji nakon što su ih popularizirali upravo korisnici TikToka.
The Washington Post piše kako ciničan promatrač može na sve ovo gledati kao na vrstu hiperkapitalističkog natjecanja, no postoji i vedriji način gledanja na situaciju. Barraza kaže:
“Motiviramo se da se osjećamo dobro i sretno. A ukrašavanje nas doista raduje, zar ne? Kad god imamo priliku izraziti se, osjećamo se sretno zbog toga, ali i povezanije s drugima.”
Čini se da je jedina stvar koja spriječava još raniji dolazak božićnih dekoracija – Halloween. Mills kaže kako je trgovački lanac Michaels povećao količinu Haloween proizvoda u posljednje dvije godine, a iduće godine planira s asortimanom krenuti još ranije; početkom srpnja. Zato Božić “odgađaju” sve do početka studenog, iako kaže da takav kompromis nije idealan jer bi voljela imati više vremenskog prostora za božićne dekoracije.
Što psihologija kaže o uranjenom ukrašavanju?
Vezano za božićne dekoracije, gotovo svake godine naiđem na članak o ranijem kićenju bora, s nekom od varijacija naslova “Zašto nikad nije prerano za ukrasiti božićnu jelku?”. Kao što sam spomenula u uvodu, primijetila sam da kićenje bora oko sebe ima dva tima – jedan koji se strogo drži kićenja za Badnjak i drugi koji ga kiti s prvim znakom božićnog raspoloženja. Dugo sam pripadala prvom timu, no prije par godina (upravo za vrijeme pandemije kada smo znatno više vremena provodili doma) “prešaltala” sam se u drugi jer me raduje božićni ugođaj u domu i želim da potraje.
I dok pišem članak, već razmišljam kako jedva čekam ukrasiti dom, a čini se kako je i psihologija na “mojoj” strani jer psiholozi tvrde da prisutnost ukrasa čini ljude sretnijima. Psihonalitičar Steve McKeown rekao je da se u svijetu punom stresa i anksioznosti, ljudi vole povezivati sa stvarima koje ih čine sretnima, a božićni ukrasi pripadaju toj kategoriji i, između ostalog, bude sjećanja na djetinjstvo, prenosi The Week. Božićne dekoracije kao da su put do čarobnih emocija iz djetinjstva pa rano postavljanje produžuje uzbuđenje koje osjećamo. Istraživanje objavljeno u Journal of Enviromental Psychology tvrdi kako dekoriranje ispunjava ljude radošću i potiče ih da je dijele s drugima.
Tu je još jedno gledište. Psihoterapeutkinja Amy Morin u razgovoru za The Week rekla je da Božić može izazvati i gorko-slatke osjećaje, posebno za one koji su izgubili voljenu osobu. Blagdani će im poslužiti kao podsjetnik na vrijeme provedeno s tom osobom, a rano dekoriranje može im pomoći da osjećaju povezanost s njom, tvrdi psihoterapeutkinja.
Ako želite postaviti jelku (i ostatak dekoracije) ranije, postoji li idealan datum za to? Mirror prenosi kako su stručnjaci kao “savršen” datum izabrali vikend kada je i prva adventska nedjelja, odnosno četiri tjedna prije Božića. Ove godine, advent počinje u nedjelju 3. prosinca, što znači da ćemo kroz koji dan viđati sve više i više blagdanski ukrašenih interijera.
FOTOGRAFIJE: Pexels, Unsplash
